U drugoj polovici studenog trebali bi završiti sanacijski radovi na kupoli Crkve Presvetog Otkupitelja (grobnica obitelji Meštrović) u Ružiću - Otavicama, kolokvijalno zvanom Meštrovićev mauzolej što proslavljeni kipar nije prihvaćao opetovano naglašavajući kako je crkvica posvećena Otkupitelju, a tek usputno grobnica njegove obitelji.
Uređenje crkve, koju je Ivan Meštrović izgradio na Paraćevoj glavici, nadomak zavičajnim Otavicama, zamislivši je ponajprije kao sakralni objekt kojega će koristiti stanovnici njegova rodnoga kraja, započeto je, uz odobrenje Konzervatorskog odjela u Šibeniku, još u ožujku postavljanjem novog svjetlarnika.
Od rujna pak traju građevinski zahvati - mehaničko čišćenje i zaštita kamena, demontaža pojedinih metalnih elemenata, uklanjanje recentnih cementnih zakrpi, kemijsko dočišćavanje, montaža novih nosača za gromobran..., a uporedo s njima i limarski radovi koji podrazumijevaju zamjenu dotrajalih olovnih ploča postavljenih na obodnim vijencima kupole i rizalitima (pravokutnim istakama).
Upravo smo u tom poslu zatekli Peru Badrova iz Feromontaže, koja uz djelatnike tvrtki Kvinar i Čulić Elektro Centar, izvodi radove na Meštrovićevu monumentalnom objektu. Govori nam kako su olovni limovi posljednji put na kupoli postavljani koncem 80-ih...
- Kad smo krenuli sa sanacijom kupole, pokazalo se da nam u njezinu unutrašnjost probija vlaga. Naravno, kad se to radilo prije tridesetak godina, koristile su se druge vrste materijala, koje ne reagiraju dobro na različitu unutarnju i vanjsku temperaturu zbog čega je dolazilo do kondenzacije. Zato se saniraju i fuge na kupoli, mijenjaju materijali kako se opet ne bi događalo isto, a paralelno i olovne konstrukcije, jer ih je načeo zub vremena - objašnjava Sandra Grčić Budimir, ravnateljica Muzeja Ivana Meštrovića.
Objekt u srcu Petrova polja jedna je, naime, od sastavnica muzeja slavnog kipara, koje se nalaze i u njegovu zagrebačkom domu i atelijeru, te u obiteljskoj vili i obnovljenom renesansnom kaštilcu u Splitu gdje posjetitelji imaju priliku uživati u stotinama Meštrovićevih djela.
Nekako se, kaže Grčić Budimir, usprkos redovitoj besparici u kulturi skupio novac za sanaciju Meštrovićeva zdanja u Ružiću, a utrošen je i za restauraciju jednog reljefa i potrebne elektroinstalaterske zahvate, jer će se obnoviti i rasvjeta kako bi reljefi postavljeni u unutrašnjosti crkvice izgrađene 1930. bili obasjani diskretnim i prigušenim svjetlom. Na radove će ukupno biti potrošeno 650.000 kuna.
Dvanaestak godina prošlo je od posljednjih intervencija na Crkvi Presvetog Otkupitelja kada je izgrađen novi objekt za posjetitelje, obnovljena kripta, te uređeni devastirani grobovi i sanirane fuge na vanjskom plaštu crkve. Grobovi su oskvrnuti još za divljačkog razaranja u Domovinskom ratu (1991.-1995.), dok je crkva bila pod okupacijom. Velikosrpski agresori koristili su njezin dominantan položaj na uzvisini, napravivši uokolo cijeli sustav bunkera i rovova. Tada je oštećen kameni ogradni zid, stubište koje se penje k crkvici i željezna vrata podno njega, spaljen prirodni okoliš crkvice i posječeno drveće u gustoj borovoj šumi, koja je do tada uokvirivala.
Od konca 70-ih godina prošloga stoljeća do okupacije velikosrpskog agresora crkvica je bila i osvijetljena reflektorima, a prilazni put manjim rasvjetnim tijelima, što je u noćnim satima dodatno isticalo kao dominantnu točku petropoljskog krajobraza. Nažalost, strašnu devastaciju doživio je i sakralni objekt - otučeni su reljefi u unutrašnjosti, razbijeni prozori, kameni mozaični pod i unutarnji zidovi oštećeni su na više mjesta, a grobovi pokojnika ukaljani. Do dan danas nisu pronađene ukradene brončane vratnice s portretima članova obitelji Meštrović, a otuđeno je i zvono nad ulazom, crkveni predmeti s oltara (pokaznica, kalež i dva svijećnjaka), vrata svetohraništa, uljanica koja je visjela s vrha kupole, kao i spomen-povelja Bečke likovne akademije.
Za pošumljavanje Paraćeve glavice, uređenje okoliša i postavljanje vanjske rasvjete, još nema novca, iako je to bilo predviđeno još prije pet godina, kada je i napravljena projektna dokumentacija.
- Okoliš Crkve Presvetog Otkupitelja još nas čeka. Projekt za uređenje istog sufinanciran je EU sredstvima, ali, nažalost, sredstva za realizaciju još nismo dobili, što ne znači da u budućem razdoblju nećemo, jer nastavljamo s traženjem izvora financiranja. Zbog potresa, koji se dogodio u Zagrebu, Sisku i Petrinji, novac, koji je trebao biti usmjeren na tu vrstu sanacije, preusmjeren je na ono što je žurnije, a to su obnove muzeja stradalih u potresu. Nadamo da će doći neko bolje vrijeme, da ćemo uspjeti dobiti europska sredstva za sve što smo zamislili. Ovo što sada radimo financirano je iz nacionalnih sredstava Ministarstva kulture, koja dobijemo na godišnjem nivou za održavanje svih objekata pod kapom Muzeja Ivana Meštrovića. Malo je novca, a četiri lokacije, pa uvijek nastojimo gledati gdje su prioriteti - apostrofirala je ravnateljica Muzeja Ivana Meštrovića.