Druga večer 9. Fališa ugostila je historičara i sveučilišnog profesora Ivu Goldsteina s kojim je na pozornici na Maloj loži razgovarao Kruno Lokotar, a povod je bila najnovija Goldsteinova knjiga Hrvatska 1990. - 2020. koja je objavljena na proljeće ove godine, ali zbog epidemiološke situacije službena promocija nije održana. U Šibeniku se, kazao je Lokotar, dogodila "svjetska premijera".
Hrvatska 1990.-2020. treća je Golsteinova knjiga u kojoj se bavi suvremenom hrvatskom povijesti. Za razliku od prethodnih, ona je pesimistična što je naznačeno i u njezinu podnaslovu "Godine velikih nada i razočaranja", kazao je Goldstein. Naime, početkom 90-ih postojala je nada da će raspadom Jugoslavije biti bolje. Trideset godina kasnije, došlo je vrijeme za inventuru.
-Dogodile su se mnoge stvari i rat je donio niz različitih problema, ali ono što ovoj zemlji fali je slobodna diskusija o najtežim i najbolnijim problemima. Ako to ne napravite po 'državotvornom obrascu', odmah vam se lijepe etikete jugoslavenstva i prebrojavaju krvna zrnca. Takav vam je narativ poznat i to je ono što ubija ovu zemlju – smatra Goldstein.
-Hrvatska je bila žrtva agresije i rat je urušio mnoge stvari, u Dalmaciji jako, ali krivi put se dogodio u 90-im. Taj se smjer mogao ispraviti nakon '95., ali nije – rekao je Goldstein ističući kako je za prvog hrvatskog predsjednika Franju Tuđmana država bila apsolut, vrhunac povijesti i njezinim ostvarenjem za njega je tu bio kraj povijesti. Danas živimo tu apsolutizaciju države. Tuđman nije shvaćao da u državi žive ljudi i da se njima treba omogućiti da žive bolje i bogatije. Nije mario za ekonomiju i socijalni progres, a imao je problem i s demokracijom. Najgori otkloni od demokracije dogodili su se '95. i '96. nepriznavanjem izbora gradonačelnika Zagreba kada je rušio četiri kandidata oporbe, a zatim '97. kada se dogodio atentat na Vladu Gotovca za vrijeme njegova govora u Puli kada ga je napao vojnik iz Tuđmanove tjelesne garde udarivši ga u glavu željeznom kopčom opasača, vičući pri tom "Živio Ante Pavelić!"
Goldstein je govorio i o podijeljenosti stanovništva u percepciji države. Dok jedni zagovaraju liberalnodemokratske standarde, drugi državu vide kao plemensku zajednicu u kojoj postoje "mi" i "oni" i u kojoj ne postoje politički suparnici nego protivnici. Štoviše neprijatelji, premda to nisu zakonski gledano, ali jesu u percepciji, rekao je Goldstein.
-Nije to samo hrvatski problem i posebnost. Ima takvih država još u Europi, u državama na istoku još više, ali nisam sklon da se uspoređujemo, recimo, s Vučićevom ili Miloševićevom Srbijom – istaknuo je Goldstein, zaključujući kako se najveće boljke hrvatske države mogu svesti na akronim NKKKK – nacionalizam, korupcija, klijentelizam, konzervativizam i klerikalizam.