Krasopis se nekad učio u školama, a sada u muzejima. U šibenskom muzeju uz izložbu su organizirane i radionice lijepog pisanja

Izložba ‘Krasopis – lijepo pismo‘ ostvarena je u 120. rođendanskoj godini Hrvatskoga školskog muzeja. U prvotnom postavu predstavljeno je oko 300 originalnih muzejskih predmeta usko vezanih uz temu krasopisa kao nastavnoga predmeta. Izložba je planirana kao pokretna izložba s ciljem da ovu zanimljivu i uvijek aktualnu temu predstavimo odgojno-obrazovnim ustanovama diljem Hrvatske, ističu u Hrvatskom školskom muzeju.

-Priča o krasopisu kao nastavnom predmetu počinje pričom o razvoju pisma, prvim pismovnim sustavima te definiranjem pojma kaligrafija ili krasopis. Analizira se i povijesni razvoj obuke u pisanju krasopisom na ovim prostorima od vremena stare krajiške škole, Vojne krajine do prvih hrvatskih školskih zakona u drugoj polovici 19. stoljeća. Putem nastavnih planova i programa u 20. stoljeću pratimo zadatke nastave krasopisa, proučavamo kako se na tom nastavnom predmetu učilo i koliko se učilo. Slijedi pregled osnovnih karakteristika krasopisa, predmeta koji se u hrvatskim školama učio sve do sredine 20. stoljeća. Istražujemo osnovna svojstva lijepog pisma, izgled slova, zahtjeve koje trebaju ispuniti učitelji kao i one koji se postavljaju pred učenike, zatim definiramo način držanja tijela, pisanke i pera. Promatramo krasopis unutar učionice, metodički rad te povijesni razvoj metoda - navodi autorica izložbe, a nudi i odgovor na pitanje Što trebamo za pisanje krasopisom?

-Ppronašli smo muzejske predmete koji svjedoče o tome kako je izgledao nastavni predmet krasopis te čime se na tom predmetu služilo. Putem kataloga i izložbe predstavljamo školske klupe, školske ploče i pločice, učeničke torbe, zidne table, šarolike pernice, pera i držala, tintarnice, sušila za tintu kao i zavidan broj pisanki. Dotaknuli smo se i istaknutih učitelji krasopisa te autora pisanki poput učitelja s velikim iskustvom u krasopisu Franje Klaića ili primjerice Ljudevita Modeca učitelja i ravnatelja učiteljske škole u Zagrebu i Petrinji. Na kraju spomenimo i zanimljivu raspravu koja se među učiteljima, ali i liječnicima odvijala krajem 19. i početkom 20. stoljeća o tome kojemu pismu, kosom ili uspravnom, dati prednost u školama - ističe Kristina Gverić te nagalšava:

-Krasopis – lijepo pismo izložbeni je projekt inspiriran bogatim muzejskim fundusom, vrijednim predmetima koji se čuvaju u muzejskim zbirkama, arhivu te knjižnici Muzeja, a koji su ujedno i dokaz koliko je važan bio i što je za povijest hrvatskoga školstva značio nastavni predmet Krasopis!

Napomenimo da će izložbu pratiti i muzejske radionice.

-Za djecu nižih razreda osnovnih škola bit će organizirane radionice što daje dodatnu priliku za aktivno sudjelovanje i poticanje interesa za rukopisnu tradiciju i kreativnost - poručili su iz Muzeja grada Šibenika.