Sve se više naziru obrisi spomen-sobe književnika Ive Brešana, koji je svojim stvaralaštvom zadužio ne samo šibensku i hrvatsku kulturu, odnosno države u regiji, već i mnoge europske zemlje u kojima su njegova djela bila prevedena i izvođena.
Ravnatelj Hrvatskog narodnog kazališta u Šibeniku Jakov Bilić ističe kako je plan da sve bude gotovo do 27. svibnja i Brešanova 85. rođendana. Tada bi u preuređenom foajeu šibenskog teatra trebala biti svečano otvorena memorijalna soba velikog književnika u kojem bi mjesto našla njegova kućna biblioteka i radni stol kao i neki drugi osobni predmeti.
Projekt uređenja izradili su šibenski arhitekti Ivana Lozić, Marko Paić i Iva Cukrov iz arhitektonskog studija 25,4 mm te grafički dizajner Ante Filipović Grčić.
Traži se izvođač radova
Javnosti je predstavljen prije gotovo godinu dana, no radovi u foajeu počeli su tek krajem prošle godine. Prva faza koja je obuhvaćala mahom građevinske radove, jer je dosta toga u postojećem prostoru trebalo i demontirati, zatim obrtničke, instalacijske, uključujući i one za multimediju, te stolarske radove, među kojima i izradu vitrina i polica. Izvođač je bila tvrtka "Stina" sa svojim kooperantima, a koštali su oko 320.000 kuna.
Ovih dana raspisan je javni poziv za izvođača radova druge i završene faze, a najpovoljnija ponuda bit će izabrana već ovoga petka. Radovi su procijenjeni na nešto više od 390.000 kuna, a izabranog izvođača čekaju, među ostalim, parketarski i ličilački radovi, a posla će opet biti i za stolare. Također, potrebno je dovršiti i multimediju te postaviti novu rasvjetu. Usto, radnike očekuje još bezbroj "sitnica" pa vremena neće biti na bacanje jer rok od 60 dana, koliko im je na raspolaganju, istječe taman pred Brešanov rođendan i najavljeno otvorenje.
Ivo Brešan umro je u siječnju 2017. godine, a iste godine, vrlo brzo nakon što je njegov sin Vinko Brešan očevu privatnu knjižnicu donirao Gradu Šibeniku, tadašnje vodstvo kazališta obećalo je i otvaranje spomen-sobe. To se nije dogodilo i sve je bilo odgođeno za godinu dana. I tako nekoliko godina, dok se Bilić nije ozbiljnije toga uhvatio te odlučio da spomen-sobu smjesti u preuređenom foajeu kazališta nakon što je propale prvotna ideja da bude u nekadašnjoj kazališnoj kavani u prizemlju upravne zgrade teatra. Premda, valja reći, i Bilić je otvaranje memorijalne sobe posvećene velikom književniku očekivao još lani, no te je želje i planove, kako je objašnjavao, znatno poremetila korona.
Zanimljiv i živ prostor
Uzmaka, međutim, više nema, a sudeći prema onomu što se moglo iščitati iz projekta, Brešanova spomen-soba na koju se nadovezuje i mali bar, Šibenčanima bi se i te kako mogla svidjeti. Stvoriti zanimljiv i živ prostor koji će podjednako biti zanimljiv onima koji će se tu tek prošetati kao i onima koji će u tom prostoru poželjeti puno toga naučiti o Brešanu, čitati, slušati ili gledati njegove drame, romane, intervjue i predstave...
Na zidovima će se naći i Brešanovi portreti, a jednom kutu i književnikov radni stol, lampa i pisaći stroj na kojem je dugo godina pisao prije negoli je prešao na stolno računalo, a kasnije i laptop. Bit će tu i obiteljskih fotografija sa suprugom Jelom i sinom Vinkom, a prostorom, kao i malim barom koji sa spomen-sobom čini jedinstvenu cjelinu, dominirat će crna boja s prigušenom rasvjetom, budući da je Brešan radio noću i na spavanje odlazio u ranim jutarnjim sati kada se većina njegovih sugrađana budila i započinjala novi dan.