Grga Antunac, Šibenčanin i kipar hrvatske moderne, široj je javnosti najpoznatiji po brončanim vratnicama koje je izradio na sjevernom i zapadnom portalu katedrale sv. Jakova, no sveukupno njegovo djelo danas je ipak pomalo zanemareno. Ističe to dr. sc. Anita Travčić, voditeljica Kulturno-povijesnog odjela Muzeja grada Šibenika koja se tim šibenskim kiparom i njegovim radom sustavno bavi nekoliko posljednjih godina, a u želji da pobudi zanimanje javnosti i potakne stručnjake i znanstvenike na istraživanje, šibenski muzej u suradnji sa Sveučilištem u Zadru organizira znanstveni skup pod nazivom "Grga Antunac u svjetlu novih saznanja". Održat će se 14. i 15. prosinca u Interpretacijskom centru katedrale sv. Jakova "Civitas sacra".
-Grga Antunac blisko je surađivao s Ivanom Meštrovićem, Antunom Augustinčićem... Profesori su mu bili Frano Kršinić, Valdec... svi velikani prve polovice 20. stoljeća. Puno je radio za druge, tj. klesao najvećim dijelom za Ivana Meštrovića u njegovoj radionici. Premda su se radile velike izložbe o njemu, kao što je 2002. bila velika retrospektivna izložba u Gliptoteci u Zagrebu, Grga Antunac je ipak zanemaren u povijesti umjetnosti. O njemu ne postoji nijedan znanstveni članak – ističe Travčić.
Grga Antunac rodio se u Šibeniku 1906. godine, a nakon završene pučke škole u rodnom gradu, srednju pohađa u Splitu, a diplomirao je na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti. Preminuo je u Zagrebu 1970. godine.
-Prvi veliki zahvat za Šibenik radi 1966. godine kada je napravio medalju povodom proslave 900. godišnjice pisanog spomena Šibenika. Nakon toga slijedi velika narudžba za brončane vratnice na sjevernom i zapadnom portalu katedrale koje zamjenjuju dotadašnje drvene vratnice. Međutim, u samom gradu postoji još nekoliko njegovih radova: na groblju sv. Ante nalazi se nadgrobni spomenik 14-godišnje djevojčice Sineve Pasini te reljef Tuga na njegovoj obiteljskoj grobnici. Reljef Tuga Antunac je napravio nakon smrti svojih sestara. Izradio ga je u drvu a prikazuje njegove roditelje, oca i majku, kako tuguju. Kasnije je njegova kći Nataša Sladoljev Antunac dala izliti taj reljef u bronci. Spomenik djevojčici Sinevi naručio je njezin otac, šibenski liječnik Josip Pasini. Djevojčica je poginula na brodu u Drugom svjetskom ratu koji je kod Rogoznice bio torpediran. Spomenik koji je Grga Antunac izradio nastao je prema fotografije djevojčice snimljenoj ispred kabine na Jadriji gdje ona drži pticu – ševu, pa su je tako i zvali - Sineva Ševa Pasini. To je zaista krasan intimni, lirski portret na kojem se može iščitati blagost i nježnost djeteta i tragedija zbog njene pogibelji. Možda mnogi ljudi ne znaju za taj spomenik, pa je i ovo prilika da se na to ukaže – kazuje Travčić.
Na skupu o Grgi Antuncu sudjelovat će 11 stručnjaka i znanstvenika, a među ostalim bit će riječi i o njegovu pedagoškom radu, budući da je bio i profesor na Akademiji u Zagrebu. Skup če pratiti i tri izložbe: u Muzeju grada Šibenika bit će predstavljena kronologija prikupljanja Antunčevih radova i prikaz najnovijih akvizicija među kojima su i kiparevi crteži koje je muzeju donirala njegova kći Nataša Sladoljev Antunac. Nadalje, u Galeriji sv. Krševana bit će postavljena izložba fotografija najpoznatijeg Antunčeva djela - brončanih katedralih vratnica, a u Gradskoj knjižnici Juraj Šižgorić suvremeni šibenski fotografi predstavit će svoje viđenja radova Grge Antunca.
-Cilj nam je približiti Grgu Antunca javnosti, a na skup smo pozvali i obitelj Grge Antunca. Kći Nataša koja ima 81. godinu nažalost neće doći zbog zdravstvenih razloga. Grga Antunac je imao i kćer Jagodu, ali je ona umrla. No, doći će nam iz Zagreba njihova djeca, tj. njegovi unuci. Za kraj skupa za sve sudionike pripremili smo šetnju kroz grad Putovima Grge Antunca te ćemo u ulici u kojoj se nalazila njegova rodna kuća postaviti spomen ploču njemu u čast. Također, predstavit ćemo i memoare Grge Antunca. On je, naime, svoja sjećanja 1968. i 1969. godine bilježio na magnetofon: svoje djetinjstvo u Šibeniku, školovanje, umjetničke početke, Meštrovićeva specijalka... Te su snimke transkribirane te smo ih uredili u knjigu koja će biti biti predstavljena za kraj skupa u Muzeju grada Šibenika u četvrtak, 15. prosinca u 12 sati – rekla je Travčić.