Od 18. do 20. svibnja na Zlarinu će biti održan Međunarodni književni susret “S otoka na kopnu, ka otoku na moru “. Riječ je o tradicionalnom dvodnevnom susretu makedonskih, hrvatskih, bosansko-hercegovačkih i bugarskih književnika, pjesnika i novinara.
Gosti iz Makedonije su Frosina Parmakovska, spisateljica, dobitnica nagrade roman godine 2017.,Ljupčo Arsovski, ambasador i publicist,Kalina Maleska, spisateljica i Đoko Zdraveski, pisac.
Iz Bugarske na Zlarin dolazi Petar Denčev, književnik
Hrvatski sudionici su Renato Baretić, književnik i novinar, Dinko Škevin, pjesnik, tekstopisac zabavne glazbe, Edita Vlahov, pjesnikinja, Petar Ivas, pjesnik i prozaist, Branko Čegec, nakladnik, Zvonko Varošanac, novinar i publicist te Ivan Dobra Žirjanin, pjesnik.
Iz BiH će na susretu sudjelovati Ivana Lakić, spisateljica i glumica, Emir Imamović Pirke, novinar i književnik, Zlatko Kramarić, sveučilišni profesor, knjizevnik i diplomat te Mladen Jurković, publicist.
Moderator je Nikola Urukalo.
Pokrovitelj Književnih susreta na Zlarinu je gradonačelnik Grada Šibenika dr. Željko Burić.
Ovu manifestaciju, koja se održava od 2014 g. na Zlarinu, organiziraju građanska udruga "Hrvatsko-makedonska tangenta", uz podršku Grada Šibenika, TZ Grada Šibenika, TZ Zlarina, i grupe novinara HND-a Šibensko-kninskog ogranka.
Pozdravnu poruku uputila je i Vlada RH, preko ministra turizma Garija Cappellija i makedonska vlada preko ministra kulture Roberta Alagjozoskog, inače jedanog od osnivača Književnih susreta na Zlarinu.
Moto teme "Sa otoka na kopnu, ka otoka na moru" je povezano sa osobnim poetskim stazama autora, no uz svu specifiku dviju zemalja, kao i šireg kulturnog konteksta kojem pripadaju autori. Polazimo od jedne antologijske pjesme akademika Bogomila Đuzela "Otok na kopnu".
Ona govori o sudbini Makedonije kao država koja nema izlaz na more i koja je sa svih strana okružena zemljama, paradoksalno, kao nekakv otok na kopnu. Toj zatvorenosti zemje pridonosi i njena geopolitička pozicija. Sa svoja četiri, a sada i pet svojih susjeda, Makedonija je u permanentnim tenzičnim relacijama, koje umesto otvaranja puteva, komunikacija, razmjene, uporno produciraju ambijent nepovjerenja i zatvorenosti.
Dali se to geopolitičko stanje odražava i na geopolitičke karakteristike i atribute makedonskih pisaca? Naravno da se odražava. Makedonski pisci ne samo što istražuju duboko u sebi metafizicku poziciju osamljenosti bica, na potrebu da se permanentno stvara i traga za svojim korjenima, svojom kulturom i svojim identitetom, da se prepoznaje i definira prostor egzistencije, kao u samom sebi, tako i prema drugima. Oni imaju opsesivnu potrebu širiti svoj prostor, ispitivati i posmatrati druge kulture i putovati. Zato, kod mnogih autora, a posebno kod sudionika ovog kniževnog susreta, poezija putovanja, topografija mora, susreti s drugim kulturama, su konstantno prisutni.
„Bit će nam drago s našim hrvatskim, bosanskim i bugarskim kolegama razmjeniti misli, stihove i poeziju o otoku i kopnu, o moru i o putovanjima, o osamljenosti i otkrivanju naših različitih kultura koje su od davnina bile u kontaktu i koje se permanentno prožimaju", kažu makedonski sudionici.
StoryEditorOCM
OstaloZlarin
Međunarodni književni susret: S otoka na kopnu, ka otoku na moru
11. svibnja 2018. - 11:03