Jesmo li bilo što naučili 100 godina nakon dolaska na vlast u Italiji fašističkog vođe Benita Mussolinija i ponavlja li nam se danas povijest, pitanje je što ga publici svojim filmom "Marš na Rim" postavlja Mark Cousins, nagrađivani irski redatelj i pisac i ujedno gost ovogodišnjeg Sarajevo Film Festivala (SFF).
Cousins nije prvi put u glavnom gradu BiH, a ove godine tamo je stigao i kako bi mu uručili počasno priznanje "Srce Sarajeva" za ukupni doprinos filmskoj umjetnosti. Medije je ponajviše zaintrigirao činjenicom da je na festivalski crveni tepih stigao odjeven u suknju.
No mimo toga, Cousins je ozbiljan filmski stvaralac koji dokumentarcem snimljenim i premijerno prikazanim prije točno godinu dana precizno secira medijsku, konkretno filmsku manipulaciju koja je od Mussolinija napravila talijanskog junaka i pomogla mu učvrstiti vlast.
Na primjeru propagandnog filma "A noi" snimljenog davne 1922. godine dok su Mussolinijevi sljednici umarširali u Rim kada je vlada bila obezglavljena čemu je svojim oportunizmom doprinio i tadašnji talijanski kralj Vittorio Emanuele, Cousins opominje da su uzroci dolaska na vlast fašista isti kakvi mogu biti i danas, a da su se samo tehnike manupulacije usavršile.
"Tada je to bio film kao najnovije dostignuće tehnike. Danas je to internet i društvene mreže, ali priča je u pozadini uvijek ista", kazao je Cousins nakon sarajevske projekcije "Marša na Rim".
Film "A noi" koji je režirao Umberto Paradisi postao je nekom vrstom ikone fašističke propagande u Italiji, a kao takav bio je uzorom Hitlerovoj omiljenoj redateljici Leni Riefenstahl za snimanje sličnog zloglasnog uratka pod naslovom "Trijumf volje" koji slavi nacizam i njegovog tada svemoćnog vođu.
Ako Mussolini nije imao dovoljno pristalica na nekom skupu Paradisi bi ih umetnuo, ako marš na Rim i nije bio baš trijumfalni pohod on je to "ukrasio", ako je Mussolini oklijevao prestrašen neuspjehom - Paradisi bi to prikrio.
Od Paradisijevog filma do onoga što ga je snimila Riefenstahl prošlo je 13 godina, no Hitler je do tada upravo koristeći Mussolinijeve tehnike manipulacije i represije učvrstio vlast i krenuo s pripremama za ratnu katastrofu.
Cousins nas podsjeća kako su i Mussolini i Hitler bili opčinjeni knjigom francuskog socijalnog psihologa Gustava Le Bona "Psihologija masa". I nisu jedini.
Ljudi u gomili ponašaju se bitno drukčije nego kao samostalni pojedinci, preplavljeni su kolektivnim mišljenjem, a ono je anonimno, emocionalno opterećeno i niže intelektualne razine, sažetak je Le Bonovih ključnih teza, kako ih predstavlja Hrvatska enciklopedija.
"Bolje je jedan dan živjeti poput lava nego stotinu godina poput ovce", tweet je koji se svojedobno dopao Donaldu Trumpu i koji je retvitao svojim pristalicama.
Kada se ispostavilo da je preuzeo citat kojega je izrekao Mussolini Trump se nije uznemirio.
"Meni je važno da me prati 14 milijuna ljudi", kazao je lakonski u jednom intervjuu na koji nas na početku svog filma podsjeća Cousins.
Pred kraj "Marša na Rim"u jednom trenutku umeće prizore pohoda Trumpovih pristalica na Kapitol Hill i njihov nasilni upad u zgradu američkog Kongresa u siječnju 2021. u pokušaju da ospore rezultate demokratskih izbora na kojima je pobijedio Joe Biden.
Za Cousinsa nema dvojbe kako je analogija jasna.
"Fašizam uvijek ima neko novo umiveno lice i zato nam je i danas opasnost", kaže komentirajući uz to i činjenicu da svoj film završava fotografijama osoba poput ruskog predsjednika Vladimira Putina, mađarskog premijera Viktora Orbana, liderice francuske ekstremne desnice Marine Le Pen, bišeg predsjendika Brazila Javiera Bolsonara, ali i sadašnje talijanske premijerke Giorgie Meloni.
Zašto Meloni? Cousins kaže kako ju je u tu "galeriju" uvrstio nakon njene izjave da Europa pripada isključivo kršćanima.
"To je također fašizam", zaključuje irski redatelj.