Konačno počinje energetska obnova Hrvatskog narodnog kazališta u Šibeniku. U kazalištu su je očekivali još ovoga proljeća, no ugovor s izvođačima potpisan je tek sada. Ravnatelj kazališta Jakov Bilić i Tomislav Albini, direktor tvrtke Reliance iz Splita koja je izabrana za izvođača radova, svoje su potpise danas stavili na ugovor vrijedan nešto manje od 1, 5 milijun eura, koliko je iznosi cijela investicija, a od čega je 1, 3 milijuna eura nepovratnih sredstava.
Očekuje se da radovi počnu sredinom kolovoza, a prema potpisanom ugovoru trajat će 12 mjeseci. Iako je zgrada kazališta spomenička baština, pa su neki neočekivani radovi uvijek mogući, Albini očekuje da će sve ipak biti završeno u predviđenom roku.
-Organizirali smo se i prostudirali ono što nas čeka. Lokacija je zahtjevna, kulturno je dobro i to su specifičnosti ovog projekta, ali radili smo slične stvari i očekujem da neće biti problema. U kazalištu su izrazili želju da im u nekim razdobljima ostavimo dio objekta na raspolaganju i sada smo u razgovorima s njima, ali ćemo se truditi da im iziđemo u susret i da kazalište, u barem nekom minimalnom opsegu, živi i radi. Očekujem da ćemo oko toga naći zajednički jezik – kazao je Albini.
Energetska obnova, kako je objasnio dogradonačelnik Danijel Mileta, šibenskom će kazalištu, prema procjeni, donijeti uštedu troškova od 76 posto, a CO2 otisak bit će smanjen za 84 posto, dok će sama zgrada nakon obavljenih radova iz energetskog razreda "C" preći u "B".
I dok se zgrada bude energetski "šminkala": mijenjala vanjska stolarija, postavljala izolacija krovišta, novi sustav grijanja i hlađenja, klimatizacije i ventilacije, a uvest će se i štedljiva rasvjeta, ukratko sve što podrazumijeva klasična energetska obnova, šibenskim kazalištarcima, ali i publici, slijedi godina puna izazova. Stoga je Bilić, pozdravljajući početak radova izvođačima u šali poručio "Dobro nam došli i još prije otišli!".
-Naravno da će se kazalište morati prilagoditi novim okolnostima. Sada baš dogovaramo i pregovaramo hoće li biti moguće da se radi u fazama, premda mi kolege iz drugih kazališta koje su prošle slične stvari, kažu da je možda bolje da se sve odradi u komadu, nego da se rade nekakvi prekidi. Kad sam, s malo crnog humora držeći se one šibenske grezosti, na početku rekao "Dobro nam došli i još prije otišli!" mislio sam i na činjenicu da je nama iduće godine 155 godina kazališta i 65 godina Međunarodnog dječjeg festivala, a i to da smo od siječnja do svibnja, kada je naš dramski studio imao zadnji nastup u zgradi, imali 120 programa. U ovoj kući održano je 360 različitih termina: proba zbora, radionica, svašta... U tih pet mjeseci, prije MDF-a, kroz kazalište je prošlo 17 000 publike, tako da će se ova situacija oko obnove kazališta svako osjetiti u kulturnom životu grada – kazao je Bilić napominjući kako sve što HNK bude radio radio u sljedećoj sezoni bit će pripremano za neke druge, privremene i zamjenske prostore. Gdje i kuda, Bilić za sada nije mogao reći, jer pregovori, ističe, još traju. Otkrio je tek da će ovdašnja publika od jeseni kazališna događanja pratiti na više lokacija. Detalje o predstavama i programima koje će izvoditi ili ugostiti te scenama na kojima će se odvijati kazališni život u Šibeniku sljedeću godinu dana, Bilić će, najavio je, govoriti sredinom rujna, kada se uobičajeno predstavlja nova kazališna sezona.
-Jasno je da će zbog ove situacije otpasti neke veće gostujuće predstave koje smo dogovarali, a morat ćemo odgoditi i premijere koje smo dogovarali s redateljima Draženom Ferenčinom i Paolom Tišljarićem. Ali, ovu smo obnovu jedva dočekali, jer uz to obavit će se i riješiti još neke problematične stvari oko stolarije, gledališta i slično koje bi bilo besmisleno raditi bez ove obnove – kazao je Bilić te istaknuo kako energetska obnova nije jedini projekt šibenskog teatra. Prijavljen je projekt obnove upravne zgrade kazališta te susjedne kuće Ušić koja je u vlasništvu kazališta, ali je u vrlo derutnom stanju i do sada, osim donekle skladišne, nije imala veću funkciju. Ako i to prođe te se osiguraju nepovratna sredstva bio bi to, vjeruje Bilić, veliki infrastrukturni iskorak koji bi stvorio bolje uvjete, prije svega prostorne, za rad kazališta, dramskih radionica i dječjeg zbora Zdravo maleni.
