Kako život velikog književnika i čovjeka staviti u jednu malu sobu? Na taj izazov, nimalo jednostavan i lagan, na poziv ravnatelja Hrvatskog narodnog kazališta u Šibeniku Jakova Bilića, nastojali su odgovoriti autori uređenja memorijalne sobe Ive Brešana šibenski arhitekti Marko Paić, Ivana Lozić i Iva Cukrov, a na projektu im se pridružio i grafički dizajner Ante Filipović Grčić.
Svoje viđenje Brešanove sobe, koju Šibenik nakon književnikove smrti u siječnju 2017., iščekuje svake godine, jer je tako bilo najavljivano, autori projekta predstavili su novinarima u šibenskom kazalištu, kulturnoj ustanovi u kojoj je Brešan nakon profesorskog staža u šibenskoj gimnaziji, mirovinu dočekao kao umjetnički voditelj. Nimalo slučajno, kao datum odabran je 27. svibnja, dan kada je 1936. rođen Ivo Brešan.
Korona je, reći će, Bilić poremetila planove kazališta da se soba uredi i otvori za javnost, a i dalje je neizvjesno kada će se to dogoditi. U gradskom proračunu, podsjetio je Bilić, osigurano je 300 000 kuna za taj projekt. No, zbog koronakrize i slabijeg punjenja gradske kase, rebalans proračuna posve je izvjestan pa je pitanje što će biti s tim novcem i koje će sve rupe trebati krpati.
-Okolnosti su takve da danas ne otvaramo Brešanovu sobu kako smo najavljivali, ali zato na njegov rođendan prezentiramo ovaj projekt – kazao je Bilić koji je preuzevši vodstvo kazališta prije nešto više od godinu dana svojski zasukao rukave kako bi se Šibenik odužio velikom književniku, pa je tako lani na Brešanov rođendan u atriju kazališta postavljena i njegova bista. Valja reći i kako je Bilić presjekao natezanja oko prostora u koji će biti smještena Brešanova biblioteka, fotografije i neki osobni predmeti koje je Šibeniku donirao njegov sin, Vinko Brešan. Ideja prethodne uprave teatra bila je bivša kazališna kavana u prizemlju upravne zgrade teatra, no kasnije se ispostavilo kako to prema projektu obnove kazališta koji je u međuvremenu izrađen, nije moguće. Stoga je Bilić odlučio da to bude u kazališnom foajeu u kojem je Brešan ostavio trag i kao dugogodišnji voditelj okruglih stolova Međunarodnog dječjeg festivala.
Pred šibenske arhitekte time je stavljen dodatni izazov. Foaje je, naime, morao sačuvati svoju dosadašnju funkciju i biti polivalentan, nije se smio pregrađivati, a nije se smjelo intervenirati niti u pod i strop. Stoga su Paić, Lozić, Cukrov i i Filipović Grčić svoje uređenje pomno promišljali, a sudeći prema reakcijama na prezentaciji, Brešanova spomen-soba na koju se nadovezuje i mali Brešan bar, Šibenčanima bi se i te kako mogli svidjeti.
-Kako cijeli jedan život, književni i privatni, staviti u jednu sobu? Nama se učinilo nemogućim. Najvažnije nam je bilo da u toj priči budemo točni, a da tako bude puno su nam pomogli ljudi koji su s Brešanom radili i koji su ga poznavali. Prije svega hvala Vinku Brešanu, ali i Brešanovim prijateljima i kolegama Peri Mioču, Mati Gulinu, Pavlu Roci, Željku Koloperu Keki, Branku Lovriću Caparinu čije su nam sugestije, kritike i pohvale bile važne da znamo da smo na dobrom putu – kazao je Paić.
Ulaskom u foaje posjetitelji će tako na lijevom zidu otkrivati informacije i crtice iz Brešanova profesionalnog i književnog života i rada, a tu će biti postavljene i police s knjigama iz njegove knjižnice, među kojima su mnoge i s posvetama. One će se, kazao je Paić, moći uzimati, listati i čitati, a tu je i velika fotografije knjižnice kako je ona u stvarnosti izgledala u njegovu domu na Šubićevcu. Na istom zidu bit će i velika Brešanova fotografija, ali jedan dio lica prekriven je ladicama koje će se moći izvlačiti i u kojima će se nalaziti kartice s podacima o knjigama i Brešanovu stvaralaštvu. Time se postiže i svojevrsna karikaturalnost Brešanova portreta čime se, kazao je Paić, željela ukazati na književnikovu sklonost humoru i ironiji.
U posebnoj vitrini pak bit će izložena legendarna Brešanova drama Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja i roman Astaroth. Posebna pozornost posvećena je multimediji gdje će se moći, čitati, slušati i gledati Brešanovi intervjui, predstave i filmovi za koje je pisao scenarije. Ukratko, u Brešanovoj sobi, po volji posjetitelja, moći će se boraviti 5 minuta, ali i pet sati.
-U nastavku slijedi dio posvećen Brešanovu privatnom životu i tu će se moći vidjeti i obiteljske fotografije sa suprugom Jelom i sinom Vinkom. Jedina intervencija koju smo napravili u prostoru foajea je dio u koji smo smjestili Brešanov pisaći stol, lapmu i pisaći stroj na kojem je dugo vremena, prije računala, a kasnije i laptopa, pisao. U cijelom prostoru dominira crna boja s prigušenom rasvjetom, a na to smo se odlučili jer je Brešan stvarao i radio noću, do ranih jutarnjih sati. Iz foajea zatim se ulazi u mali Brešan Bar u kojem je u vitrini i Badelova šljivica koju je on dugo vremena volio. Kada posjetitelj sve to obiđe i iziđe na stubište na prvom podestu dočekat će ga još jedna velika Brešanova fotografija koju smo simbolično nazvali Odlazak, a koju je upravo na tom mjestu snimio Valentino Dražić-Celić – objasnio je Paić.
Na prezentaciju se, putem Skypea, uključio i Vinko Brešan.
-Ovo je za mene radostan dan. Moja je ideja i želja bila da očeva ostavština, koja nije samo moja, pripadne i Šibeniku. Kada se vide koje knjige je netko imao u svojoj knjižnici i što je čitao, puno se može doznati o tom čovjeku. Posebno mi je drago što u svemu ovome postoji i šank i ta šljivovica. Iskreno se nadam da će ova soba zaživjeti – rekao je Vinko Brešan.