Ravnatelj šibenskog HNK najavio otvorenje spomen-sobe Ive Brešana: Nakon biste u atriju, ovo će biti točka na ‘i‘!

Trebale su proći četiri godine od obećanja i najavljivanja do uređenja i otvaranja spomen-sobe posvećene Ivi Brešanu, jednom od najvećih hrvatskih književnika koji je svoj život i stvaralaštvo vezao za Šibenik. Uoči 27. svibnja, dana kada je prije 85 godina rođen Brešan, u foajeu šibenskog kazališta užurbano se dovršavaju posljednji radovi, čisti se i sprema kako bi sve do posljednjeg detalja bilo gotovo za svečano otvorenje na književnikov rođendan. Time će se, istaknuo je ravnatelj HNK u Šibeniku Jakov Bilić staviti točka na "i".

- Brešnova soba, smatram, točka je na "i" što se tiče infrastrukture jer tu je već bista, a sada će biti i soba. Preostaje taj prostor puniti programom, premda bi se moglo reći da spomen-soba nikada neće biti posve dovršena. Naime, toliko materijala i građe ima od kada se počelo kopati i kada se zavirilo u arhive, da sva ta količina najbolje govori koliko je bio velik Brešan i njegovo stvaralaštvo i koliko je značenje imao – kazao je Bilić, napominjući kako će o detaljima više biti na svečanom otvorenju na koje će, uime predsjednika države Zorana Milanovića, doći i Zdravko Zima, književni kritičar i publicist, te Ivica Poljičak, državni tajnik u Ministarstvu kulture.

Bilić je i podsjetio kako je obilježavanje 85. godišnjice Brešanova rođenja počelo već u utorak kada je u Šibeniku održana praizvedba njegova komada Viđenje Isusa Krista u kasarni v. p. 2507 u režiji Jasmina Novljakovića i produkciji vinkovačkog Gradskog kazališta "Joza Ivakić".

- Predstava Viđenje Isusa Krista nije slučajno pozvana u Šibenik. Ovo je prvo uprizorenje tog komada u Hrvatskoj. Jedino u Jugoslaviji bilo je 80-ih godina u Beogradu, ali je odmah predstava skinuta s repertoara, direktor smjenjen, a kazalište preimenovano u "Boško Buha" – kazao je Bilić.

Šibenska publika tako je ovu Brešanovu komediju imala priliku vidjeti prije Vinkovčana. S debelim razlogom, reći će ravnatelj vinkovačkog kazališta Zdenko Rečić.

- Postojala je doza straha doći u Šibenik, ipak je Brešan vaš. Pitali su me u Vinkovcima zašto predstavu prvo igramo ovdje, pa tek 4. lipnja kod kuće? Brešan je ovdje živio i radio i mislim da je ovaj izbor posve logičan – istaknuo je Rečić nadajući se kako će predstava imati dug i uspješan život.

Šibenski publika pak dobro je poznata redatelju Jasminu Novljakoviću koji je i surađivao sa šibenskim HNK, ali mu, istaknuo je, ipak nije bilo svjedno kada je u publici vidio i neke Brešanove prijatelje. Dugo je, rekao je, živi i radio u Poljskoj gdje su svi dobro poznavali Brešana što govori o tomu koliko je prepoznavao univerzalne teme. Jedna takva iščitava se i u Viđenju Isusa Krista u kasarni v. p. 2507, pa su početne sumnjičavosti kako priču o kasarni i JNA povezati s današnjim vremenom brzo nestale.

- Kao i mnogi drugi Brešanovi komadi i ovaj počinje lagano, ali kako priča odmiče dobiva sve tamnije boje i završava s tim da se pitamo kakvi smo to mi ljudi uopće i što sve jedni drugima radimo – rekao je Novljaković.

Još će jedna predstava obilježiti Brešanove dane u Šibeniku. Legendarnog Hamleta u Mrduši Donjoj u četvrtak navečer izvest će HNK Mostar i to 50 godina od prvog uprizorenja ove Brešanove grotske na daskama zagrebačkog ITD-a u režiji Božidara Violića.

Ove predstave ujedno su posljednje u ovogodišnjoj sezoni šibenskog teatra. Koroni unatoč i epidemiološkim mjerama koje su život u kazalištu osudile da diše na škrge, izvedeno je ukupno 90 programa, a glazbeno-scenski recital Arsenov feral pokazao se kao tražen "proizvod" i u drugim gradovima. S uspjehom je gostovao i na Gumbekovim danima kod zagrebačkih Histriona, a Krležina Leda, pohvalio se Bilić, pozvana je na Krležine dane u Zagrebu