Sedmo izdanje Festivala alternative i ljevice (FALIŠ) u Šibeniku će se održati od 4. do 7. rujna, a središnja tema ovogodišnjeg festivala bit će "Populizam – narod i njegove ideologije".
– Svrha je predavanja i debata na FALIŠ-u definirati populizam 21. stoljeća, komparirati ga s ranijim, sličnim pojavama, ali i potražiti odgovore na pitanja postoji li uopće politika bez populizma, je li svaki populizam loš ili je loš onaj iza kojeg stoji loša politika, može li se lijevim populizmom odgovoriti na desni, zašto je desni populizam prije lijevog shvatio moć novih medija i načina komunikacije, jesu li društvene mreže krive za uspjeh populističkih pokreta ili su populistički pokreti samo vješti u njihovu korištenju – rekao nam je direktor FALIŠ-a Emir Imamović Pirke.
Najavljuje i dolazak brojnih sudionika i gostiju: povjesničara, pisaca, sociologa i filozofa iz Hrvatske i Europe, među kojima je i Enzo Traverso, povjesničar i profesor na američkom Sveučilištu Cornell, jednom od deset najboljih na svijetu. Traverso je i autor knjiga "Nova lica fašizma" i "Melankolija ljevice" koje su lani i prevedene na hrvatski jezik, a svoje predavanje održat će publici u Šibeniku na Maloj loži, posljednjeg dana FALIŠ-a u subotu, 7. rujna.
Prisjećanje na Polana
Festival će, već tradicionalno, biti otvoren u Studiju Galerije sv. Krševana, gdje će biti postavljena izložba fotografija Hrvoja Polana. Bit će to prigoda da se publika prisjeti istaknutog hrvatskog fotografa koji je u travnju ove godine iznenada preminuo u 48. godini.
Polan je karijeru počeo u splitskom Feral Tribuneu, a nastavio u Reutersu i France Presseu obilazeći i snimajući mnoga svjetska krizna žarišta i ratove, da bi posljednjih godina radio kao slobodnjak. Jedna njegova fotografija bila je izložena i u newyorškom Muzeju moderne umjetnosti (MoMA) u sklopu izložbe "100 najboljih slika dekade 1990. – 2000.". Polanu će biti posvećena i promocija fotomonografije "Iza sedam logora – Kultura zločina i zločin kulture" koju je radio zajedno s Viktorom Ivančićem.
O populizmu će na šibenskom FALIŠ-u govoriti i zagrebački politolog i filozof Žarko Paić, beogradska povjesničarka Dubravka Stojanović te grčki teolog Pantelis Kalaitzidis.
Pad Berlinskog zida i 30. godišnjica tog povijesnog događaja koja se ove godine obilježava, druga je tema ovogodišnjeg FALIŠ-a... Očekivanja mnogih, podsjeća Imamović, bila su velika, ali sve što se kasnije, odnosno što se danas događa, nameće pitanje što je pošlo krivo.
– Rušenje Berlinskog zida bio je povijesni događaj s velikim simboličkim značenjem, praćen golemim očekivanjima u takozvanom istočnom, odnosno socijalističkom bloku država. Od tada do danas neke od tih zemalja prošle su brutalne građanske ili međusobne ratove, sve su doživjele proces tranzicije, u svima je došlo do desekularizacije javnog prostora, ali i do jačanja revizionizma u znanosti. Je li, dakle, nešto pošlo po krivu ili je u biti pogrešno vjerovanje da su sve brze promjene ujedno promjene nabolje? Uz bivši Sovjetski Savez, bivša je Jugoslavija, parafrazirajući Churchilla, u proteklih 30 godina proizvela više povijesti nego što je mogla podnijeti – ističe Imamović.
Okrugli stol, promocije...
O "svom zidu u Berlinu" i iskustvu življenja u obje Njemačke govorit će tako književnica Christine Koschmieder. Pad Berlinskog zida i ono što se događa 30 godina poslije tema je predavanja povjesničara Tvrtka Jakovine, a tom će se temom za okruglim stolom baviti i Ivan Čolović, Andrej Nikolaidis i Vuk Perišić.
FALIŠ donosi još jedan okrugli stol – o "Gospođi tranziciji i drugaricama žrtvama" raspravljat će Dragana Modrić, Ivana Biočina i Inga Tomić-Koludrović, dok će kraju povijesti biti posvećeno predavanje bosanskohercegovačkog fotoreportera Damira Šagolja, dobitnika Pulitzera i nagrade World Press Photo.
Također, najavljena je i promocija "Knjige o jugu", najnovije knjige novinara i pisca Jurice Pavičića, a gost festivalskog intervjua na otvorenoj sceni bit će pisac, polemičar, kolumnist i esejist Igor Mandić, rođenjem Šibenčanin. Intervju s Mandićem o "njegovu životu i drugim demonima" vodit će književna kritičarka Katarina Luketić.