Možda bi samo najveći optimisti i zaljubljenici u muzeje i muzejske izložbe mogli prognozirati da će izložba Apothecarius, aromatarius, speciarius, ljekarnik – ljekarništvo na šibenskom području biti najposjećenija od svih u posljednje vrijeme. No, upravo se to dogodilo. Dvorana za povremena izlaganja Muzeja grada Šibenika bila je pretijesna da primi sve znatiželjnike koji su došli ponešto naučiti o šibenskim ljekarnama i povijesti ljekarništva na ovim prostorima, vidjeti precizne apotekarske vage, keramičke i staklene sojnice, ljekarničke posude i boce, u kojima su se čuvali lijekovi, masti, tablete ili kakvi drugi pripravci, a koje su još do prije pedesetak godina dominirale u vitrinama šibenskih ljekarni. I nije samo dvorana bila puna, već je jednako toliko posjetitelja ostalo vani čekajući svoj red da uđu i pogledaju izložene predmete, doznaju čime je ljekarnik koji isto ime, istina s jednim slovom više, i prezime, dijeli s tehničkim ministrom zdravstva Vilijem Berošem zadužio Šibenik. Ili, da pogled bace na Ljekarušu don Krste Stošića i otkriju ponešto o narodnoj medicini šibenskog kraja, ali i zavire u ljekarničke knjige koje, među ostalim, svjedoče i o tomu kako su Šibenčani imali problema s probavom, jer su se nabavljale i prodavale velike količine gorke soli za čišćenje crijeva! Čak i to da je slavni graditelj Juraj Dalmatinac u svoje vrijeme uz umjetnost nije zaboravio biznis, pa je bio i suvlasnik jedne šibenske apoteke.
Glavni krivac za veliku gužvu na otvorenju izložbe o ljekarništvu na šibenskom području bili su Ljekarna Šibenik, zdravstvena ustanova kojoj je osnivač Šibensko-kninska županija i Muzej grada Šibenika. Naime, Ljekarna Šibenik, kako podsjeća ravnateljica Marija Mikelin, ove godine obilježava 60 godina postojanja i neprekidnog rada.
-Prva ljekarna je na šibenskom području, kako je potvrđeno u dokumentima, postoji od 1420. što je relativno kasno u odnosu na prvaujavnu ljekarnu u Hrvatskoj otvrenu u Trogiru 1271. godine. Naša ustanova, Ljekarna Šibenik, obilježava 60 godina od osnutka i neprekidnog djelovanja pod tim imenom. Odlučili smo zato u suradnji s Muzejom grada Šibenika organizirati izložbu kako bismo se prisjetili svojih početaka, postignuća i doprinosa koji su u proteklih šest desetljeća našu ustanovu oblikovali u ono što je ona danas – kazala je među ostalim Mikelin.
Nekada, za razliku od danas, podsjetila je Mikulin, u ljekarnama su se radili brojni pripravci.
-Radile su se razne masti, očne kapi... Na izložbi se mogu vidjeti spojnice s crvenim križem u kojima su se čuvale tvari jakog djelovanja, a kada su imale crni križ kao oznaku to su bile tvari vrlo jakog djelovanje i čuvale su se pod ključem. Pojavom i razvoj farmaceutske industrije i otvaranjem galenskih laboratorija toga je danas manje. Interesantni su ovdje i stiskači plutenih čepova. To su kliješta u obliku krokodila kojim bi se čepovi stisnuli da se mogu staviti u bočice. Tako bi bočice praktički bile hermetički zatvorene. Tu je i stari pilular za ručnu izradu pilula. Tablete za razliku od pilula imaju ovojnicu i tvornički su napravljene u tabletirkama, strojevima. Zanimljiv je i jedan pripravak na kojem piše Villim Beroš ljekarna. On je bio šibenski ljekarnik između 20 i 30 godina prošlog stoljeća, a bio je, kažu, donator i mecena VK Krka. Nije dio djed ministra Vilija Beroša, no je li mu bio možda prastric ili neki dalji rođak, nismo uspjeli potvrditi – ispirčala je Mikelin dodavši kako se Ljekarna Šibenik, unatoč aktualnim peripetijama i nejasnoćama oko samostalne izrade krema, ipak pobrinula da posjetitelji s otvorenja izložbe odu s mirisnom uspomenom!
-Ljekarnička komora sada se bori da možemo izrađivati i neku vrstu kozmetičkih pripravaka, jer u ljekarnama ipak rade farmaceuti koji su za to završili visoku školu. Mi smo za ovu prigodu ipak dali izraditi kozmetičku kremu za njegu licu. To je naš dar posjetiteljima da se sjećaju izložbe. Mogli smo to sami proizvesti, ali s obzirom na situaciju i da ne bi bili kažnjeni, u suradnji sa splitskim laboratorijem Pharmagal proizveli smo kremu Alba Rosa s uljem divlje ruže. Ime smo odabrali jer nam lijepo zvuči, a tako se zvala i kći Fausta Vrančića – kazala je je Mikelin.
Već prvi dan izložbe izazvao je oduševljenje kod mnogih Šibenčana, Među njima je i ravnateljica Medicinske škole Aleksandra Acalin. Posjetila ju je u dvostrukoj ulozi: kao ravnateljica škole koja obrazuje farmaceutske tehničare koji će ovih dana obići izložbu i na terenu zaviriti u povijest svoje buduće struke, ali i zbog obiteljskih razloga. Djed Aleksandre Acalin bio je šibenski ljekarnik i imao je svoju apoteku do Drugog svjetskog rata, a kasnije je bio direktor tadašnje Ljekarne Šibenik.
Autori izložbe, uz Mariju Mikelin, su Toni Brajković, Bruno Brakus, Marija Krnčević Rak i Kate Šikić Čubrić koji su se, među ostalim, pobrinuli da pregled povijesti ljekarništva na ovdašnjem području počne s najstarijim nalazima iz ljekarničkog groba iz 1. stoljeća sa antičke nekropole u Skradinu. Stručni suradnici su Marina Lambaša, Davor Gaurina, Dario Ravlić i Ivana Tošić, dok je za vizualni identit izložbe i pratećih kataloga bio je zadužen Ante Filipović Grčić.
