Grad Šibenik prošle je godine obilježio slavnih 950 godina od prvoga spomena, a slučaj je htio da bude grad-prijatelj sa slovačkim gradom Humennom koji ove godine obilježava 700 godina postojanja.
Ta dva povijesna i prijateljska grada dijele na neki način jednog suvremenog hrvatskog umjetnika ali - "retrotipa". Grafičara Zvonimira Vilu.
Dijele ga tako što Zvonimir Vila živi i radi u Šibeniku, a slovačka Humenné upravo je od njega naručila kompletan vizual za proslavu svoje sedamstote obljetnice! Tu je onda do izražaja došao i taj "retrotip" akademskog likovnog obrazovanja umjetnika Zvonimira Vile koji je, naime, grafičar. Akademiju je završio u klasi prof. Frane Para, a radi na grafičkoj ručnoj preši za duboki tisak, jednoj od rijetkih na ovim prostorima, koja se i nije bitno mijenjala od vremena kad su na takvima radili Martin Kolunić Rota, Horacije Fortezza, Natal Bonifacije...
- Da, to je grafička preša koja se nije mijenjala od sredine 15. stoljeća, od renesansnih vremena i majstora, praktički od Gutenberga, Dürera, spomenutog Martina Kolunića Rote... Na njoj nastaju izvorne, tradicionalne grafike, svaka je ručno rađen original, tu vam do izražaja dolazi i likovnost i zanat... a bogme i teški fizički rad. U tehnici bakropisa radio sam na najfinijem mogućem papiru i sve je ispalo jako dobro.
Humenné cijelu ovu godinu obilježava 700 godina postojanja, nedavno je održana i središnja svečanost međunarodnog karaktera, a sve čime je bila vizualno obilježena nastalo je u Šibeniku, na Vilinoj grafičkoj preši. Narudžba je stigla od gradonačelnice Jane Valove koja je za lanjskog posjeta Šibeniku vidjela što Vila radi. Bilo je to početkom ove godine, a Vila je u svom privremenom ateljeu - bivšoj šibenskoj mesnici Sljeme, u prostoru u kojem uopće može raditi zahvaljujući dobroti vlasnika Ante Šare, mjesecima radio na dva plana. Prvo je onaj umjetnički u kojem na metalnim pločama radi matrice, odnosno - slika. Drugi je onaj teški fizički rad na preši, po onim nevjerojatnim vrućinama prošloga ljeta. Osam mjeseci Zvonimir Vila radio je bez predaha na kompletnom vizualu slavljeničke slovačke Humenné.
Rezultat je, međutim, bio spektakularan! Ne samo na izložbi Vilinih grafika povijesne Humenné što je bio jedan od središnjih događaja proslave, nego u svakom djeliću i detalju života toga lijepoga grada i njegovim vizualnim komunikacijama ove jeseni.
- Napravio sam 160 bakropisa na temu povijesti grada, bio je to ekskluzivni dar uzvanicima proslave. Napravio sam logo za sve gradske dokumente, grb, zastavu grada, napravio sam prigodnu poštansku marku, dizajn majice, čak su i čokoladice u samoposluživanjima bile u omotu s mojim logom odnosno mojim grafičkim rješenjem. Vjerujte, malo kada umjetnik ima takvu priliku za rad, a oni su me primili sjajno da nemam riječi!
Vili su dali slobodne ruke, a tematski se prema sugestiji naručitelja dijelom bazirao na razvoju grada od 1910. zabilježenom na starim fotografijama. Tu su, međutim, i teme iz etnologije, povijesti, folklora, izradio je i specijalne kutije u kojima je komplete grafika dobio i predsjednik države Andrej Kiska i predsjednik Vlade Robert Fico. Ex predsjednik, Ivan Gašparović, čovjek naših korijena i prvi slovački političar dva puta zaredom izabran za predsjednika države, osobno je došao na Vilino predstavljanje i proslavu Humenné.
Naručitelji ovoga golemoga posla po Vilu i grafike poslali su limuzinu. Gostovao je i središnjem dnevniku nacionalne televizije. Impresioniralo ga je koliko u slovačkoj Humenni visoko cijene njegov rad i koliko drže do umjetnosti i tradicije. Sve skupa jako ga je veselilo jer mu je baka - Slovakinja.
- Sad su pak naručili ekskluzivne bakropise za Božić i novi logo grada - jer ovaj koji sam napravio ostat će prigodan, vezan za 700. obljetnicu grada.
Zvonimir Vila ovih dana opet udarnički radi na svojoj preši u bivšoj mesnici na čijim vratima stoji da je tu - atelje. I opet za Humenné. Neće se, kao kod prve velike narudžbe, kako kaže "ubiti od posla" ali će svaki primjerak i ovaj put proći kroz njegove ruke na stroju na kakvu su se nekoć uopće tiskali dokumenti, karte, pravni spisi, molitvenici. Nije grafika nastala zbog umjetnosti, podsjeća Vila, nego zbog opismenjavanja. Danas, to je svakako umjetnost, to vrjednija što se opismenjavanje više osloni na - dodirivanje zaslona prstima nego na papir...