Veliki splitski i hrvatski likovni umjetnik, profesor i pokretač Gorki Žuvela (1946.) preminuo je danas u Splitu.
Žuvela je izlagao na više od četrdeset samostalnih i oko dvjesto pedeset skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu, a njegove radove imala je priliku vidjeti i šibenska publika u Galeriji sv. Krševana.
Više puta bio je predstavnik nacionalnih selekcija na velikim međunarodnim izložbama u Parizu, Grazu, Veneciji, Buenos Airesu, Santiago de Chileu, Cardiffu, Aleksandriji, Rigi.., piše Slobodna Dalmacija.
Radovi Gorkog Žuvele nalaze se u fundusima Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu, Moderne galerije u Zagrebu, Galerije umjetnina u Splitu, Muzeju moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci, javnim ustanovama i crkvama te u privatnim kolekcijama u zemlji i inozemstvu.
Više od četrdeset godina trajala je Žuvelina profesorska karijera, tijekom koje je značajno utjecao na razvoj stotina mladih umjetnika. Na Školi likovnih umjetnosti u Splitu od 1976. godine predavao je crtanje i slikanje, projektiranje, grafički dizajn i pismo. Na Studiju likovne kulture u Splitu predavao je vizualne komunikacije od 1980. godine kao vanjski suradnik, a od 1995. radio je kao docent (predmeti slikarstvo i slikanje akta).
Od 1997. bio je pročelnik Odsjeka za slikarstvo na Umjetničkoj akademiji u Splitu. Na UMAS-u je autor projekta osnivanja Umjetničke akademije u Splitu i autor programa Odsjeka za slikarstvo i koautor programa Odsjeka za kiparstvo, Odsjeka za dizajn vizualnih komunikacija i Konzervatorsko-restauratorskog programa. Zvanje redovitog profesora stekao je 2002., a 2006. redovitog profesora u trajnom zvanju. Odlukom Senata Sveučilišta u Splitu 2016. promoviran je u počasno zvanje professora emeritusa. Gorki Žuvela rođen je u Našicama, a u Splitu je završio osnovnu i srednju školu. Slikarstvo je diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1970. godine, u klasi Miljenka Stančića. Kao stipendist boravio je u Grazu, Muranu, Veneciji i Milanu. U oviru studijskih putovanja bio je u Rimu, Firenci, Amsterdamu, Londonu, Ateni, Milanu, Düsseldorfu i Aachenu. Od 1970. godine član je ULUPUH-a, a od 1976. član HDLU-a. U više je navrata bio član predsjedništva HDLU-a Split, a u jednom mandatu i predsjednik.
Bibliografiju o Gorkome Žuveli čini gotovo četiristo tekstova uglednih domaćih i inozemnih kritičara i teoretičara umjetnosti, objavljenih u novinama, katalozima i stručnim časopisima. Godine 2009. objavljena mu je monografija autorice Leonide Kovač.
Žuvela nikada nije napustio poziciju angažiranog umjetnika-intelektualca. Riječ je o zahtjevnom autoru, koji traži jednako posvećenoga gledatelja, bolje rečeno sugovornika. Za njega je umjetnost prije svega kognitivna i angažirana praksa, prostor promocije određenih vrijednosti i stavova. Ostaje zaključiti da je Gorki Žuvela ostavio neizbrisiv trag u umjetničkom, intelektualnom i kulturnom životu, ponajprije grada Splita, ali i Hrvatske u cjelini – zapisao je Majstorović u povodu dodjele nagrade Slobodne Dalmacije "Emanuel Vidović" za životno djelo u umjetnosti u lipnju ove godine.