Marko Bulat je trenutačno najsjajniji dragulj dalmatinskog i hrvatskog nogometa: Želim sa svojim Šibenikom ući u Prvu ligu; Da mogu birati, radije bih u Dinamo, nego u Hajduk

Sedamnaest godina mu je tek…, a već je ključni igrač u veznom redu i organizator igre nogometnog drugoligaša Šibenika sa ovosezonskim ambicijama osvajanja titule i povratka u staro prvoligaško društvo. A tom tinejdžeru sa Šubićevca ime je Marko Bulat i sin je Jose Bulata, nekada izvrsnog nogometaša Šibenika, Hajduka, Zagreba i Rijeke te turskih i kineskih klubova, a danas predsjednika Nadzornog odbora HNK Šibenika.

Aktualni trener Šibenika Borimir Perković podcrtao je u više navrata kako ne može zamisliti igru svoje momčad bez najmlađeg među njima – Marka Bulata. Za ovog mladića, kaže Perković, uskoro će ćuti i znati cijela nogometna Europa i svijet. Nakon osmine-finala Kupa između Šibenika i Hajduka (1:2 nakon produžetaka), trener splitskih bijelih Zoran Vulić nije štedio komplimente na račun mlađahnog Bulata.

-Marko je trenutno najsjajniji nogometni dragulj Dalmacije i Hrvatske i svaki prvoligaški trener želio bi ga imati u momčadi – izjavio je Vulić.

A Markov život od ranih dječačkih dana vezan je za Šubićevac. Nogomet je počeo trenirati s nepunih sedam godina, priča nam, kada je krenuo u prvi razred. Prošao je šibensku Školu nogometa, a paralelno nosio i dres hrvatske nogometne reprezentacije u svim mlađim dobnim kategorijama od U-13 do U-17. Nedavno je dobio i poziv Ivana Gudelja, selektora U-19 reprezentativne vrste, iako je Marko dvije godine mlađi, što je najbolji pokazatelj njegovo velikog nogometnog talenta.

Sa seniorskom momčadi Šibenika počeo je trenirati već sa 15 g, u dobi kadeta. Rođen 26. rujna 2001.g., Marko je najmlađi igrač u povijesti hrvatskog nogometa koji je zaigrao za neku seniorsku momčad. Naime, premijerni službeni nastup Marko je imao 27. rujna prošle godine u prvenstvenoj utakmici u Varaždinu, dan nakon što je proslavio svoj 16. rođendan. Kuriozitet je slučaj njegova sugrađanina Duje Čalete Cara, srebrnog 'Vatrenog' iz Rusije, koji je za seniore Šibenika u prvenstvenoj utakmici zaigrao s nepunih 16 godina. Međutim, taj Čaletin nastup bio je grubi previd klupske administracije, jer prema nogometnim propisima za seniorsku momčad mogu nastupiti igrači s navršenih 16 godina. Zbog Čaletinog nastupa Šibenik je kažnjen oduzimanjem jednog boda, a Čaleti se ne može pripisati rekord najmlađeg igrača koji je zaigrao u seniorskog konkurenciji hrvatskog nogometa, već to pripada Marku Bulatu.

-Dobro se sjećam tog debija u Varaždinu i pamtit ću ga cijeli život, imao sam 16 godina i jedan dan. Zahvaljujem se treneru Perkoviću što mi je već tada dao priliku. Momčad je predvodio Mehmed Alispahić koji je duplo stariji od mene i po godinama mi može biti čača, a i igrao je s mojim ocem Josom. Bio je to nevjerojatan osjećaj da sam praktički od sakupljača lopti postao dio te seniorske momčadi, da igram s igračem koji je s Dinamom igrao protiv Reala u Ligi prvaka – priča nam ovaj tinejđžer 'dječačkog lica'.

Raskoš svog nespornog talenta Marko Bulat pokazao je u dresu Šibenika u posljednje dvije utakmice protiv Hajduka. U prvenstvenoj utakmici protiv druge momčadi 'Bijelih' Šibenik je pobijedio s 2:1, a Marko je bio strijelac. U Kup utakmici s Hajdukom (1:2), mladi veznjak najzaslužniji je za vodstvo Šibenčana, nakon njegova slobodnog udarca Ivanovski je glavom zatresao vlastitu mrežu.

-Prvenstvenu utakmicu s Hajdukom II pamtit ću po svom golu-prvijencu u seniorskoj. U Kup utakmici izveo sam na pravi način slobodnjak, oštra lopta padala je u peterac, očešljala Ivanovskog i vratar Blažević bio je nemoćan Fenomenalno sam se osjećao nakon našeg vodstva. Međutim, zbog crvenog kartona Pecolaju, ostali smo s igračem manje. Hajduk do kraj bio bolja momčad, a do pobjede su došli sretno i spretno. Ostaje žal za tom utakmicom, ali nema vremena za žaljenjem, Šibenik ide dalje, čeka ju nas prvenstvene utakmice i borba s Varaždinom za vrh. Krasi nas zajedništvo, odlična atmosfera u svlačionici, a plod toga je da na terenu ginemo jedan za drugoga. Nižemo pobjede i skupljamo bodove za drugoligašku tituliu. Šibenik ima kvalitetu, možemo do prvog mjesta u povratka u Prvu ligu koju klub zaslužuje. Imao sam ponuda iz nekoliko europskih klubova, ali one nisu ispunjavale zahtjeve moga kluba. A ja sam najsretniji što sam ostao jer sa svojim Šibenikom želim ući u Prvu HNL – veli Marko Bulat, kojeg sredinom ovog mjeseca čeka i nastup za reprezentaciju U-19 u Češkoj, u sklopu kvalifikacija za Europsko prvenstvo.

Kad smo se dotakli reprezentacije pitali smo Marka komu je nogometni uzor – je li su to možda Modrić ili Rakitić?.

-Moj jedini uzor bio je i ostao otac Joso, premda sam ja veznjak, a on je najveći dio karijere odigrao na poziciji braniča ili bočnog igrača. Prvi puta sam ga uživo gleda kao sedmogodišnji dječak kada se potkraj karijere vratio u Šibenik. Bila to utakmica protiv Hajduka, završilo je 2:2 na Šubićevcu. Veliki broj njegovih utakmica gledao sam preko video-zapisa. Danas je moj odnos s ocem prožet kroz tri razine. Prvi je onaj obiteljski, iskreni odnos oca i sina, kroz kojeg upijam i provodim njegove dobronamjerne roditeljske savjete. On mi je i menadžer i brine o mojoj karijeri. Treća razina je ona klupska. Otac je predsjednik kluba i to je odnos krajnje profesionalan između nas. Nemam nikakvih popusta, ni povlastica, tretiran sam kao i svi ostali moji suigrači. Drago mi je da je odnos prema svima isti – rezolutno će Marko Bulat.

Unatoč brojnim klupskim obvezama i onim prema reprezentaciji Marko nije zapustio školovanje. Učenik je drugog razreda privatne srednje škole u Zagrebu upravno-birotehničkog smjera. I u slučaju da prijeđe u neki europski klub, kaže, školu će završiti.

Joso Bulat, Markov otac, imao je uspješnu nogometnu karijeru, nosio je i dres 'Vatrenih'. Počeo je u Šibeniku, igrao tri godine u Hajduku, a potom u legendarnoj momčadi Zagreba koja je 2002. godine, osvojila titulu prvaka HNL-a, a kada je Marko imao nepunih godinu dana. Igrao je Joso i u Turskoj, Kini, Rijeci, a zavidnu karijeru završio u matičnom klubu

-Ta sezona u Kranjčevićevoj bila je vrhunac moje karijere. Bio sam kapetan Zagreba i postali smo prvaci. Trener je bio Cico Kranjčar, a igrali su Olić, Hasančić, Franja, Lovrek, Duro Vasilj… Zadovoljan sam ostvarenjima kroz svoj dugogodišnji nogometni staž, ne mogu požaliti za ničim. Igračku karijeru sam započeo i završio u Šibeniku što mi je posebno drago, a danas sam i na čelu kluba – veli Joso Bulat.

Velika je razlika, kaže, između njega kao igrača i sina mu Marka i to se ne može uspoređivati.

-Na početku u Šibeniku sam igrao na poziciji desnog beka ili stopera. U Hajduku sam bio desni bočni, u šampionskom Zagrebu igrao sam zadnjeg veznog, u Rijeci pak, braniča ili stopera. Moj Marko je plemeniti veznjak, kako bi Talijani rekli fantazista, dok sam ja ipak više orijentiran na obrambene zadaće. Marku previše ne pametujem, on ima svoj put. Unutar obiteljskog doma, skupa sa suprugom dajemo mu prave i dobre savjete i na brižni roditeljski način usmjeravamo ga u životu. Uspoređujući sebe i Marka, moram priznati da je on prezrela osoba za 17-godišnjaka, puno zrelija osoba od mene u tim godinama – kaže stariji Bulat.

Joso Bulat neizbježno se osvrnuo i na budućnost Markove karijere i u kojem bi smjeru ona mogla ići.

-Smatram da još nije sazrelo vrijeme da Marko ode u neki veći europski klub. Za sada još ne, ali u bliskoj budućnosti, za godinu ili dvije to je realnost. Marko je ugovorom vezan sa Šibenikom do idućeg ljeta. Kao predsjednik Šibenika, radi kluba neću dozvoliti da Marku ugovor istekne i da bude slobodan igrač. Stoga ćemo po isteku staroga, s njime potpisati novi ugovor. Za njegov transfer do sada smo imali ozbiljnu ponudu jednog renomiranog španjolskog prvoligaša koju smo za sada odbili. Jedna od opcija je da Marko na ljeto otiđe u jedan od europskih klubova i da posudbom nastavi igrati u Šibeniku. Sve je još otvoreno. Za njega se zanimaju i dva domaća prvoligaša s kojima su u tijeku pregovori – otkrio nam je Joso Bulat.

Hrvatskom nogometu Šibenik je kroz povijest dao brojne velike igrače. U Dinamu su igrali Krasnodar Rora, Davor Matić, Gordon Schildenfeld Ante Rukavina, Arijan Ademi. Bijeli Hajdukov dres nosili su Ante Žaja, Pere Nadoveza, Nikica Cukrov, Slaven Bilić, Dean Računica..

Za kraj Marka Bulata upitali smo - kad bi mogao birati između dva naša najveća kluba Dinama i Hajduka, koga bi izabrao? Dinamo! – odgovorio je bez imalo dvoumljenja ovaj šibenski nogometni dragulj.

-Iskreno, nikad to Marka nisam pitao, ovo sam prvi put čuo od njega – dodao je na kraju našeg razgovora Joso Bulat.