'Volim Slavoniju i živim za nju, ali to što su napravili od nje...'

Prošle je godine iz Hrvatske odselilo gotovo 40 tisuća ljudi. Neki od onih koji žive u inozemstvu za blagdane su stigli kući kako bi obišli groblja. Među njima je i Stjepan Skrbnik. Iako već godinama radi u inozemstvu, svaki Dušni dan obilazi grob svojih roditelja.

"Naravno da vam nedostaje obiteljski život, vožnja djece u vrtić, u školu, na sportske aktivnosti, ali s vremenom se čovjek navikne", rekao je Skrbnik za Dnevniku.hr.

Odvojenost lakše pada kad za isti posao primate tri puta veću plaću nego u Hrvatskoj.

"Ako si spreman raditi, može se i zaraditi dobro. Ako si stručan, može se napredovati. Ne treba ti neka pomoć, rodbinske ili političke veze", dodao je Skrbnik.

Sličnu priču imaju i tisuće Slavonaca. Ivan iz Vinkovaca posljednjih pet godina radi u Salzburgu i ne razmišlja o povratku.

"U srcu i duši da, ali radi ove cijelekopune situacije, radi budućnosti djece – ne. Eto, to je dvosjekli mač. Volim Slavoniju i živim za nju, ali to što su napravili od Slavonije, za to političarima hvala", rekao je.

Prema podacima Zavoda za statistiku, lani se odselilo 39,5 tisuća Hrvata. Najviše se radi o ljudima u dobi od 20 do 39 godina i većinom su se odselili u Njemačku.

"Svima je dobro poznato da je taj broj mnogo veći zbog toga što se mnogi građani koji odsele iz Hrvatske ne odjave ili se bar u prvi trenutak tih godinu dvije ne prijave, nego to rade s nekom zadrškom odnosno zakašnjenjem", rekao je Nenad Pokos s Instituta Ivo Pilar.

Ni prirodno kretanje stanovništva nije nam ništa bolje. Stopa prirodnog prirasta i dalje je negativna i iznosi minus 3,9 posto. Prošle je godine umrlo oko 15 tisuća ljudi više nego što se rodilo pa smo samo lani ostali bez pola Vukovara ili Koprivnice.

Demografi predviđaju da će ova godina biti još gora. S druge strane, Vlada tvrdi da provodi niz demografskih mjera. Pokos tvrdi da se te mjere vide uglavnom na papiru. Prema predstavljenom proračunu, kaže, Hrvatska je među državama koje najmanje ulažu u obitelj.

"Barem su tu roditeljsku nakandu tijekom drugih šest mjeseci mogli delimitrat, odnosno izjednačit s plaćom zaposlenih majki. A mi ćemo dakle imat 5600 kuna od 1. travanja, a minimalna plaća, prosječna plaća će nam rast, a roditeljska naknada će nam ipak bit na nešto nižoj razini", rekao je Pilar.