Alarmantno europsko istraživanje o postotku žive u konzervama tune: ‘Ovo je u rangu azbesta i arsena!‘

Konzervirana tuna u Europi ima visoku koncentraciju žive te ona premašuje granicu za drugu ribu, pokazalo je izvješće francuske nevladine organizacije Bloom, objavljeno u listopadu. Francuska nevladina organizacija Bloom objavila je u listopadu alarmantno izvješće po kojemu konzervirana tuna u Europi ima visoku koncentraciju žive koja premašuje granicu za drugu ribu. Izvješće se temelji na analizi gotovo 150 konzervi iz pet europskih zemalja, prenosi Net.hr.    

U svom izvješću navode da Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) smatra je živa jedna od deset kemijskih tvari koje izazivaju zabrinutost za javno zdravlje u cijelom svijetu, u rangu s azbestom i arsenom te da ovaj neurotoksin predstavlja ozbiljne rizike za ljudsko tijelo.

Nakon 18 mjeseci istrage, Bloom u izvješću navodio kako su, od 1970-ih, javne vlasti i moćni tunolovski lobi svjesno odabrali pogodovati ekonomskim interesima industrijskog ribolova tune na štetu zdravlja preko stotina milijuna tuna potrošači u Europi.

"Ovo cinično lobiranje rezultiralo je postavljanjem ‘prihvatljivog‘ praga žive tri puta višeg za tunu nego za druge vrste riba kao što je bakalar, bez da postoji i najmanje zdravstveno opravdanje za drugačiji prag. Maksimalna dopuštena razina žive u tuni nije proizvoljno određena: ona odgovara najvišim razinama kontaminacije u ribi. Drugim riječima, prag opasnosti nije postavljen radi zaštite zdravlja ljudi, već isključivo radi zaštite financijskih interesa industrije tune. Pragovi, koje su postavile javne vlasti u dogovoru s tunološkim lobijem, dovode do široko rasprostranjene kontaminacije stanovništva, s potencijalno ozbiljnim zdravstvenim posljedicama", navodi Bloom, prenosi Slobodna Dalmacija

Navode i ovo: "Prije svega, moramo zapamtiti da se živa, čije su globalne emisije naglo porasle u posljednja dva stoljeća, nalazi u velikim količinama u oceanu. Akumulira se u ribi u svom najotrovnijem obliku, metilživi, ​​završavajući na policama, a potom i na tanjurima milijuna obitelji. Kao predator na vrhu hranidbenog lanca, tuna akumulira teške metale iz svog plijena, što dovodi do velikog povećanja kontaminacije živom u usporedbi s manjim vrstama. Tuna je najprodavanija riba u Europi. Ipak, redovito uzimanje metil žive – čak i u malim količinama – predstavlja ozbiljnu zdravstvenu opasnost, posebno (ali ne isključivo) za razvoj mozga fetusa i male djece."

Bloom je nasumično odabrao 148 limenki iz pet europskih zemalja (Engleska, Njemačka, Italija, Francuska i Španjolska) i dao ih testirati u neovisni laboratorij: 100% limenki bilo je kontaminirano živom.

Čak 57 testiranih konzervi premašilo je najstrožu maksimalnu granicu žive definiranu za ribu u Europskoj uniji (0,3 mg/kg). Od 148 limenki, jedna limenka kupljena u pariškoj trgovini imala je rekordnu razinu od 3,9 mg/kg, odnosno 13 puta više od razine za vrste koje podliježu najrestriktivnijoj granici od 0,3 mg/kg.

Proučavajući dokumente Svjetske zdravstvene organizacije, Europske komisije za hranu i Europske komisije, ova organizacija navodi da europska javna tijela koriste stvarnu kontaminaciju tune živom kako bi uspostavili prag koji osigurava da se 95% tune može prodati.

"Zbog toga tuna, jedna od najzagađenijih vrsta, ima tri puta veću maksimalnu toleranciju na živu od one najmanje kontaminirane vrste (1 mg/kg u usporedbi s 0,3 mg/kg za bakalar, na primjer). Ne postoji nikakav zdravstveni razlog za ovu razliku: živa nije ništa manje otrovna ako se unese putem tune", upozoravaju iz Blooma.

"Živa je snažan neurotoksin koji se veže za mozak i vrlo ga se teško riješiti. Svi to znaju", objašnjava Julie Guterman, istraživačica u Bloomu i glavna autorica ankete. "Bilo mi je teško povjerovati da su industrijalci i političari mogli svjesno odabrati zločinački cinizam, ali moramo se suočiti s činjenicama". Nakon što su djelovali unaprijed na regulatorne pragove, proizvođači i trgovci sada mogu legalno prodavati kontaminirane proizvode. Dopustiti ljudima da vjeruju da je jedenje tune sigurno sa zdravstvenog gledišta je neoprostiva laž s ozbiljnim posljedicama", istaknula je Guterman.

Nastavila da je važno zapamtiti da se u Europi tuna uglavnom jede u limenkama. "Međutim, prema našim saznanjima, od 2023. veliki uvoznik poput Francuske ne provodi nikakve provjere kontaminacije tune u konzervi: niti jednu provjeru godišnje. Javne vlasti niti ne pokušavaju sakriti svoje suučesništvo s industrijom tune. Dali su industrijskim ribarima i velikim trgovačkim lancima dozvolu za kontaminaciju", rekla je - prenosi Net.hr.   

Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu (EP) Biljana Borzan, koja od rujna obnaša dužnost stalne izvjestiteljice eurosocijalista o sigurnosti hrane, rekla je da takva razlika izaziva zabrinutost jer su zdravstveni rizici jednaki bez obzira na ribu koju konzumiraju građani.

"Smatram da bi uvođenje strožih granica za živu u tuni u Hrvatskoj moglo imati pozitivan utjecaj na zdravlje građana, ali i povećati povjerenje potrošača u sigurnost hrane", rekla je Borzan za tportal.

No dodaje da bi to moglo utjecati na cijene i dostupnost tune. Ali, kako kaže, sigurnost hrane ne smije biti tema rasprave.

"Zabrinjava i činjenica da je u nekim vrtićima u Walesu i Engleskoj nedavno zabranjena tuna iz konzerve zbog istraživanja koje je pokazalo da mogu sadržavati toksične razine žive. Posebno je važno zaštititi najosjetljivije skupine, poput djece i trudnica, jer su najizloženije štetnim učincima metil-žive, toksina koji se koncentrira u morskoj hrani", dodala je.