Brutalno štetan sastojak koji se nalazi u pola proizvoda koje vidite u supermarketu: evo zašto ga neki nazivaju 'smrtonosnim' i što upotreba čini našem zdravlju

Gotovo je sigurno da na dnevnoj bazi konzumirate, ili barem dovoljno često, masnoću koja je proglašena "najštetnijom" koja postoji.

Nije ni čudo, nalazi se u više od polovice proizvoda koje nalazite u supermarketu, piše BBC. Riječ je o palminom ulju.

Autor članka koji je uzdrmao svijet ide čak toliko daleko da ovaj sastojak brojnih slastica, peciva i čokolada, pa i kozmetičkih preparata poput šampona i ruževa za usne, naziva "smrtonosnim". No ne po ljude, barem ne na onaj izravan način, već po neke vrste koje nastanjuju predijele iz kojih se ulje crpi.

Smještene na područjima s niskim tropskim raslinjem, farme palmina ulja se često grade na uštrb prašuma. Upravo iz tog razloga ugrožene su brojne životinjske vrste koje nastanjuju ta područja.

U kojim se namirnicama nalazi palmino ulje?

Margarin, smrznuta pizza, instant juhe, čokolada, kruh i kolači samo su neke od namirnica koje gotovo sigurno sadrže palmino ulje, piše BBC. Popisu pridodajte poneke žitne pahuljice, proteinske pločice, kekse te vrhnja za kavu.

Ovo najčešće korišteno biljno ulje nalazi se, procjenjuje se, u barem pola proizvoda dostupnih na policama supermarketa. Godinama se njegova prisutnost skrivala pod različitim imenima: palmytoil, palmitic acid, sodium kernelate, glyceryl... No danas na većini pakiranja možete, sukladno novim odredbama, pronaći puni pravi naziv.

Ono čime proizvođači najčešće objašnjavaju njegovu široku upotrebu donekle ima smisla. Ima vrlo visok stupanj vrenja, ne sadrži trans masti, a uz to je i vrlo jeftino.

No proizvodnja palmina ulja čini golemu štetu kišnim šumama - toliku da neki stručnjaci smatraju kako je to jedan od razloga što su brojne životinje dospjele na popis ugroženih, poput bornejskog orangutana, upozorava Independent.

Kontroverzno je i zbog pretpostavki da se potreba za masovnom proizvodnjom ulja u Indoneziji svela na iskorištavanje djece za rad na plantažama. Amnesty International upozorava da je to u nekim državama već izmaklo kontroli, a na farmama su u međuvremenu počela raditi djeca od svega osam godina.

Nestanak šuma kompletno je, uz to, promijenio klimu u pojedinim dijelovima svijeta, a pošumljavanje u Singapuru dovelo je do neviđenog zagađenja zraka 2015. godine.

No svemu tome unatoč, njegova jeftinoća dovodi do upotrebe - no koliko je štetno za zdravlje čovjeka?

Štetnost za čovjeka

Rješenje bi, kažu neki, bio prestanak korištenja kontroverznog ulja. No stvari su rijetko tako jednostavne. Kao izvor zarade i zaposlenja milijuna ljudi diljem svijeta, plantaže palminog ulja osiguravaju prihode brojnim kućanstvima - oko 5 milijuna njih, piše BBC. Isto tako, postoje brojne štetnije opcije za okoliš.

Vodeće kompanije zadužene za proizvodnju palmina ulja usuglasile su se kako održive zasade moraju biti rješenje za prestanak pošumljavanja - obećanje se slabo održalo, a budući da takav način kao posljedicu ima veće troškove, danas je samo 18% proizvedenog ulja nastalo održivim zasadama.

A dok u svojemu "prirodnom" obliku sadrži brojne sastojke dobre za ljudski organizam - bogat je izvor karotenoida (vitamina A), vitamina E te antioksidansa - ljudi ga većinom konzumiraju u onome hidrogeniziranom koje nikako nije izvor zdravlja.

Konzumacija nekvalitetnog palminog ulja ili onoga koje je nekoliko puta zagrijavano, povećava rizik od srčanih bolesti, a navodno uzrokuje i stvaranje naslaga na arterijama te povećava mogućnost pojave ugrušaka.

Oni koji imaju povišen kolesterol ne bi smjeli konzumirati hidrogenizirano palmino ulje jer ono uvelike povećava razinu štetnog kolesterola u krvi.