O tome koliko su kemijska sredstva koja se koriste u poljoprivredi štetna za zdravlje ljudi i životinja te koliko štete nanose okolišu, svi smo na neki način svjesni zahvaljujući znanstvenim istraživanjima i plemenitoj borbi zelenih aktivista, no prosječan čovjek najčešće nije svjestan u kakvoj je opasnosti jer pesticidi, herbicidi i općenito “kemija” nisu ni vidljivi ni opipljivi. Sve dok se ne razbolimo.
Onda se u bolesti čovjek pita: Zašto ja? Je li u pitanju nasljeđe, genetika ili ono nešto nevidljivo? Da je to nevidljivo uzrok bolesti, u većini slučajeva mogao bi dokazati tek dr. House, jer naši liječnici nemaju ni vremena ni mogućnosti svaki slučaj rasvijetliti poput televizijskog junaka. U stvarnom životu, pak, imamo tisuće znanstvenika širom svijeta koji godinama dokazuju da zbog kemijskih sredstava u poljoprivredi ljudi obolijevaju od najtežih i neizlječivih bolesti. Upravo stotine znanstvenih radova iz cijelog svijeta (ukupno 108) sažeto je u izvješću organizacije Pesticide Action Network Europe (PAN Europe), koje je prošle godine ponuđeno Europskoj komisiji kako bi “zeleni” konačno izvojevali veliku bitku za potpuno izbacivanje glifosata iz poljoprivrede.
Kako su proizvođači glifosata dobili slobodne ruke
No Europska komisija je u svibnju prošle godine najavila odgodu objave svoga stručnog mišljenja o glifosatu, koji je trebao biti objavljen u srpnju prošle godine, te je zakazala objavu u srpnju 2023. Time je ionako bogata svjetska kemijska industrija, redom svi proizvođači glifosata, legalno dobila slobodne ruke za neometanu proizvodnju te opasne aktivne tvari za još jednu godinu. Njima godinu dana zarade, a nebrojenom broju ljudi moguće najstrašnije dijagnoze, jer je Međunarodna agencija za istraživanje raka glifosat kategorizirala kao potencijalni karcinogen. Europska komisija se praktičkio povukla od mogućeg sukoba ili zamjeranja s kemijskom i agroindustrijom unatoč tome što znanstvene studije upozoravaju na niz različitih učinaka glifosata na zdravlje ljudi i okoliš, poput neurotoksičnosti, poremećaja rada hormonalnog sustava i dr., dok u okolišu glifosat ima širok raspon neciljanih učinaka, uključujući negativne učinke na mikroorganizme u tlu, beskralježnjake i kralježnjake, kao i ekosustav u cjelini.
Čekajući novi “termin”, novi srpanj, kad Europska komisija ima novu šansu osvjetlati obraz pred milijunima potrošača, hrvatska nevladina udruga “Zemljane staze” sada je objavila prevedeno PAN-ovo izvješće “Alternativne metode upotrebi glifosata u suzbijanju korova”, kojim poziva Ministarstvo poljoprivrede, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja i Ministarstvo zdravstva da podrže zabranu korištenja glifosata kojem produljeni rok za odobrenje korištenja istječe u prosincu ove godine.
Izvješće je prevedeno i prilagođeno prema izvornom izvješću organizacije Pesticide Action Network Europe (PAN Europe) zahvaljujući članicama udruge “Zemljane staze”, magistricama agronomije Tari Glaser i Nataliji Svrtan, koja je ujedno i predsjednica te udruge, ali i voditeljica kampanja u PAN Europe u Bruxellesu. Izvorno izvješće izrađeno je uz financijsku potporu skupine Greens/EFA u Europskom parlamentu, a napisalo ga je osoblje Pesticide Action Network (PAN) Europe uz pomoć i doprinos prof. Isabel Branco, iz NVO Quercus i Sveučilišta Trás-o-Montes e Alto Douro (UTAD) u Portugalu, gdje predaje znanost o tlu, i dr. Charlesa Merfielda, voditelja BHU Future Farming Centrea na Novom Zelandu. Prilagođeno izvješće “Alternativne metode upotrebi glifosata u suzbijanju korova” na hrvatskom jeziku izrađeno je uz financijsku potporu organizacije Global Greengrants Fund.
Najčešće korišten u svijetu i u Europskoj uniji
U izvješću stoji da je glifosat (N-fosfonometil glicin) aktivni sastojak koji se nalazi u sredstvima za zaštitu bilja, odnosno herbicidima. To je najčešće korišten herbicid, kako u svijetu, tako i na razini Europske unije. Koristi se za suzbijanje jednogodišnjih i višegodišnjih uskolisnih i širokolisnih korova, višegodišnjih zeljastih te drvenastih korova s dubokim korijenom u vinogradima, voćnjacima, šumskim nasadima, na strništima i nepoljoprivrednim površinama. Prvi je put registriran 1974. od strane velike američke tvrtke “Monsanto”, a originalna formulacija prodavala se pod nazivom Roundup. Vrlo brzo je postao popularan među poljoprivrednicima jer je širokog spektra i djeluje sistemski. “Monsantov” je patent istekao 1991. godine izvan SAD-a i 2000. godine u SAD-u, te ga trenutno proizvode razne kemijske industrije i nalazi se u prodaji u mnoštvu oblika i pripravaka. Trenutno se nalazi u više od 300 različitih herbicida koji se prodaju u Europskoj uniji i proizvodi ga više od 40 tvrtki. Herbicid glifosat u Hrvatskoj je prvi put registriran 1978., četiri godine nakon što je kao komercijalni proizvod Roundup uveden u SAD-u. Danas je u Hrvatskoj na osnovi glifosata za primjenu u različitim kulturama i za različite namjene registriran 21 pripravak. Osim u poljoprivredi, primjenjuje se i za druge namjene. Prema analizi podataka Fitosanitarnog informacijskog sustava, glifosat je najprodavaniji pesticid u Hrvatskoj. U razdoblju 2012. – 2017. u Hrvatskoj je prodano između 217 i 300 tona glifosata, što čini 12 – 15 posto svih pesticida ili 27 – 37 posto svih herbicida. I u svijetu je glifosat najprodavaniji pesticid.
Poljoprivrednici su desetljećima ovisni o pesticidima jer su mnoge nekemijske metode zanemarene zbog ustaljenih praksi u konvencionalnoj poljoprivredi, temeljenih na upotrebi umjetnih gnojiva i pesticida. Rašireno je pogrešno mišljenje da su herbicidi sigurni za ljudsko zdravlje i da imaju mali utjecaj na okoliš, a zahvaljujući intenzivnom marketinškom radu proizvođača herbicida.
Ne samo da upotreba herbicida i pesticida ima mnogo negativnih učinaka, već oni postaju neučinkoviti zbog razvijene rezistentnosti, tj. korovi razvijaju mehanizme koji ih čine otpornima na herbicide koji se redovito koriste. U prosincu 2022. postojalo je 515 jedinstvenih slučajeva rezistencije, tj. populacije korovnih vrsta otpornih na jedan herbicid, što je veliki porast u odnosu na manje od 10 slučajeva 1970. godine (Heap, I. The International Survey of Herbicide Resistant Weeds).
Današnji poljoprivrednici i uzgajivači mogu drugačije
– Kombiniranjem i integracijom širokog spektra nekemijskih metoda upravljanja korovom, npr. preventivnih i mehaničkih, s poznavanjem bioloških i ekoloških karakteristika korova i usjeva, današnji poljoprivrednici i uzgajivači mogu uspješno upravljati korovom bez uporabe herbicida, uz održavanje dobrih prinosa, sprječavanje razvoja otpornosti na herbicide, zaštitu bioraznolikosti tla, smanjenje erozije i smanjenje emisija stakleničkih plinova – rekla je Tara Glaser iz udruge “Zemljane staze”.
Izvješće “Alternativne metode upotrebi glifosata u suzbijanju korova” poručuje da koristi upotrebe glifosata za poljoprivrednike ni u kom slučaju ne opravdavaju štetu počinjenu zdravlju ljudi i ekosustavima. Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja koja nema nikakva ograničenja u pogledu korištenja glifosata, tako da su odobrene njegove upotrebe i primjene prije sadnje, poslije sadnje, međuredno te kao isušivanje prije žetve, za tretiranje strništa, u vinogradima, voćnjacima, maslinicima i u šumarstvu, za tretiranje prometnica, željezničkih pruga i u vodenim ekosustavima. Udio površina pod višegodišnjim usjevima tretiranih glifosatom u 2017. godini procijenjen je na 80 posto za vinograde i maslinike te 70 posto za voćnjake, a prosječna doza je 2,5 kg aktivne tvari po hektaru (A survey on the uses of glyphosate in European countries. INRAE. https://doi.org/10.15454/A30K-D531).
Podržavanjem korištenja glifosata izravno se stavlja profit poljoprivrednika iznad zdravlja ljudi i iznad potrebe očuvanja prirodnih resursa vitalnih za proizvodnju hrane, unatoč postojanju alternativa korištenju glifosata.
– Ciljevi Uredbe o uporabi pesticida EU-a za zaštitu zdravlja ljudi i životinja te okoliša trebaju uvijek imati prioritet nad ciljem povećanja proizvodnje prinosa. Bilo kakva rasprava o tumačenju Uredbe razjašnjena je nedavnom presudom Europskog suda pravde o dozvolama za korištenje zabranjenih pesticida – dodaje Natalija Svrtan.
O hitnom i radikalnom smanjenju upotrebe pesticida sve burnije i žešće razmišljaju građani Europske unije, što najbolje potvrđuje 1,1 milijun važećih potpisa prikupljenih lani, 2022. godine, kroz Europsku građansku inicijativu “Spasimo pčele i poljoprivrednike”. Građani Europske unije pozivaju na postupno ukidanje uporabe sintetičkih pesticida: smanjenje uporabe za 80 posto u poljoprivredi EU-a do 2030. godine, te potpunu zamjenu sintetičkih pesticida održivim alternativama, temeljenim na Integriranoj zaštiti bilja, do 2035. godine.
Natalija Svrtan podsjeća da je 2017. godine provedena još jedna uspješna europska građanska inicijativa – “Stop glifosatu” – koja je pozivala na zabranu glifosata, reformu procesa odobravanja pesticida u EU-u i postavljanje obveznih ciljeva za smanjenje upotrebe pesticida u EU-u.
Otkriće u hrani i u urinu odavno izaziva zabrinutost
Otkrivanje glifosata u hrani (Glyphosate residues in pre-harvest glyphosate treated cereal grains, 2016), kao i u urinu (Glyphosate in German adults – Time trend (2001 to 2015) of human exposure to a widely used herbicide) već je prije kod ljudi izazvalo zabrinutost opće populacije o tome koliko su izloženi glifosatu te o potencijalnim učincima na zdravlje.
Kako smo već naveli, glifosat ne vidimo, nije ni opipljiv i nismo svjesni kako ulazi u naš organizam, a Natalija Svrtan to temeljito objašnjava:
– Dolazi putem hrane koja je tretirana glifosatom. Osobito je opasno “sušenje” (desikacija) usjeva: usjevi se tretiraju prije žetve da bi se posušili, lakše pobrali i lakše skladištili, te za ubrzavanje dozrijevanja sjemenja. Tako unosimo mnogo ostataka ovog opasnog otrova u organizam. Kada se tretira prije sjetve, budući da je topiv u vodi, glifosat se djelomično “ispere”, ali upotrebom za desikaciju ostaje na hrani. Upravo ova praksa se povezuje s rapidnim povećanjem intolerancije na gluten u posljednijim desetljećima – naglašava Svrtan te dodaje da je, osim glifosata, opasan i njegov glavni metabolit – AMPA.
Velika opasnost za zdravlje su i koformulanti jer glifosat uvijek dolazi u kombinaciji s drugim kemikalijama koje djeluju razorno na naše zdravlje te na zdravlje okoliša. Ostaci glifosata nalaze se u širokoj paleti namirnica: žitarice, suncokretovo ulje i sjemenke, proso; gotovo redovito se koristi u voćnjacima i vinogradima jer je to najjednostavniji način održavanja bez neželjenog bilja, koje je često upravo korisno za uzgoj voća i grožđa jer pridonosi očuvanju bioraznolikosti, objašnjava Natalija Svrtan i upozorava da se puno ostataka glifosata nalazi u vinu i pivu.
Drugi putevi unosa, osim hranom, uključujući i stočnu hranu koja je često vrlo opterećena glifosatom jer ne prolazi rigorozne provjere, jesu unošenje putem vode, u kojoj je nalaze i glifosat i AMPA. Također, glifosat se raznosi putem zraka s okolnih polja, a u najvećoj su opasnosti stanovnici ruralnih područja. Više ne idemo na selo na “svježi zrak”, već na zrak opterećen opasnim toksinima, a relativno sigurno je jedino zimi, kad poljoprivreda miruje, kaže Natalija Svrtan. U Njemačkoj je glifosat nađen čak i u šumama, na mjestima udaljenim stotinama metara od mjesta primjene.
No nisu sigurni ni stanovnici u gradovima jer se glifosat koristi kao glavno sredstvo za suzbijanje neželjenog bilja na čvrstim gradskim površinama.
Mnogi zapadnoeuropski gradovi zabranili su korištenje glifosata upravo zbog štetnosti za zdravlje ljudi i zbog negativnog učnika na bioraznolikost, pa neželjeno bilje odstranjuju mehaničkim i fizikalnim metodama, kao što su košnja, čupanje, tretiranje vrućom vodom, pjenom, zrakom, uništavanje plamenom ili strujom.
– Glifosat se zadržava i u prašini pa ga vjetar raznosi i kilometrima daleko. To je podatak iz konkretne studije koju sam čitala; ima ga, naravno, u svim šumama koje se nalaze pored poljoprivrednih površina. Nađen je i na dječjim igralištima, što je posebno alarmantno – veli Svrtan, koja navodi i druge utjecaje opasne kemijske tvari:
Izloženost niskim razinama pesticida tijekom trudnoće povezana s nižim kvocijentom inteligencije
– Mozak, živčani sustav i organi djeteta intenzivno se razvijaju u prenatalnom razdoblju, a razvoj se nastavlja i nakon rođenja. Kada su izloženi, bebina nezrela jetra i bubrezi ne mogu ukloniti pesticide iz tijela tako dobro kao jetra i bubrezi odrasle osobe. Dojenčad također može biti izložena većem broju pesticida nego odrasli jer udišu više u minuti i imaju veću površinu kože u odnosu na svoju tjelesnu težinu. Osim toga, djeca često provode više vremena bliže tlu, dodirujući podloge i travnjake na kojima su možda primijenjeni pesticidi. Djeca često jedu i piju više u odnosu na svoju tjelesnu težinu nego odrasli. To može dovesti do veće doze ostataka pesticida po kilogramu tjelesne težine. Bebe pužu po tretiranim travnjacima i tepisima s ostacima pesticida iz zraka. Puzanjem bebe skupljaju pesticide na kožu. Beba također udiše prašinu punu pesticida, što bi moglo biti opasnije od ostataka pesticida u hrani – toksini idu izravno u krvotok, zaobilazeći jetru. Nova istraživanja pokazuju da je hematoencefalna barijera u prvoj godini života propusna za makromolekule, te pesticidi nesmetano prolaze do mozga.
Grčka znanstvenica dr. Polyxeni Nicolopoulou-Stamati, profesorica okolišne patologije, kaže:
– Općenito se vjeruje da je u embrija i novorođenčadi ova barijera nezrela ili “propusna”, zbog čega je mozak u razvoju ranjiviji na lijekove ili toksine koji u fetalnu cirkulaciju ulaze iz majke. Neuroznanstvenici sada mogu identificirati obrasce u moždanoj aktivnosti za koje se čini da su povezani s nekim vrstama negativnih ranih iskustava. Utvrđeno je da je izloženost niskim razinama pesticida tijekom trudnoće ili djetinjstva povezana s neurorazvojnim nedostacima kao što je niži kvocijent inteligencije i poremećajima poput autizma, poremećaja pažnje i hiperaktivnosti i pervazivnog razvojnog poremećaja.
Na koncu izdvojimo iz izvješća da je glifosat kancerogen, da uzrokuje endokrine poremećaje, da utječe na reprodukciju, na neurološki sustav, toksičan je za biljke i utječe na bioraznolikost, da je ekotoksičan i za vodene organizme... Sve je to potkrijepljeno znanošću.
Hoće li hrvatska ministarstva – poljoprivrede, gospodarstva i održivog razvoja te zdravstva – prihvatiti izvješće “Zemljanih staza” i zabraniti glifosat? Hoće li Europska komisija opet popustiti pred lobiranjima kemijske i agroindustrije? Vjerujmo da će sve biti dobro.