Ljubitelji ribe, oprez! Anisakioza vreba iz morskog pjata: ugrožava pluća, jajnike, gušteraču, slezenu...

Popularna jela od sirove ribe sve češće se nude u restoranima na Jadranu, osobito u vrijeme ljetne sezone. Treba, međutim, dobro paziti kakvu ribu ili proizvode od ribe jedemo, jer nakon konzumacije sirovog ili nedovoljno termički obrađenog jela kao što su blago marinirana ili soljena, odnosno nedovoljno termički obrađena riba, glavonošci i rakovi koji sadrže žive ličinke parazita Anisakis spp. može doći do nastanka anisakioze, potencijalno vrlo neugodne, a katkad - iako vrlo rijetko - smrtonosne bolesti.

Ovo oboljenje, o kojemu se u Hrvatskoj vrlo malo zna, najčešće se pojavljuje u Španjolskoj, Italiji, Japanu..., zemljama u kojima se jede puno sirove i nedovoljno marinirane ribe - sushi, carpaccio itd.

- Ličinka Anisakis spp. sposobna je prodrijeti kroz sluznicu želuca i crijeva te svojim prisustvom izazvati patološke učinke. Uz ulceracije na sluznici moguća je perforacija crijeva, kao i jaka alergijska reakcija - kazao je prof. dr. Boris Lukšić.

Simptomi obično nastaju sat do dva, a najkasnije 48 sati nakon konzumiranja inficirane hrane, i traju od dva do sedam dana. Zbog nespecifičnih simptoma, ova bolest je često neprepoznata te je u više od 60 posto slučajeva dijagnosticirana kao upala slijepog crijeva, akutni abdomen, rak želuca ili Crohnova bolest.

- Klinička slika uključuje mučninu, bolnost trbuha te proljev ili konstipaciju. Bolest se može manifestirati i u alergijskoj formi pa govorimo o gastro-alergijskoj anisakiozi. Raspon alergijskih reakcija kreće se od lokalnih reakcija na koži i sluznicama do potencijalno letalnih anafilaktičkih reakcija. Opisane su i alergijske reakcije uzrokovane inhalacijom alergena Anisakis spp., kazuje dr. Lukšić.

Endoskopski zahvat (gastroskopija) s biopsijom želuca pomaže dijagnostici.
- Obično se primjenjuje gastroskopsko uklanjanje ličinke nametnika, dok je liječenje svih drugih oblika ove bolesti ovisno o komplikacijama koje ova infekcija izazove. Ponekad je potrebno kirurški uklanjati granulome u trbuhu koje ovaj parazit izaziva, pojasnio je dr. Lukšić.

Anisakijaza može imati i kronični tijek koji traje mjesecima, imitirajući tumor, regionalni enteritis, ulkus ili divertikulitis.
- Ovaj parazit može dovesti i do infekcije pluća, potrbušnice, limfnih čvorova, jajnika, gušterače i slezene. Ličinke nametnika kod pacijenata s kroničnom anisakiozom odstranjuju se kirurškim putem, endoskopijom, uz primjenu lijekova kao što su mebendazol i albendazol. U pacijenata koji kao komplikaciju imaju crijevnu opstrukciju, može se primijeniti postupak vakuum usisavanja nazogastričnom sondom. U slučaju neuspjeha ovog postupka ličinke se moraju kirurški ukloniti kako bi se spriječila ruptura i zapletaj crijeva (lat. ileus). Klinička dijagnoza obično se utvrđuje kroz endoskopska ili radiološka ispitivanja te različite imunološke analize. Danas se smatra najosjetljivija i najspecifičnija ELISA metoda, kazao je dr. Lukšić.

Do sada je diljem svijeta prijavljeno više od 20 tisuća slučajeva anisakioze, od čega više od 90 posto u Japanu. Najviše stradavaju ljudi iz riblje industrije.

- Pretpostavlja se da je biomasa riba zaraženih parazitom Anisakis samo u razdoblju od 1990. do 2005. godine narasla za 63 posto, s time da je postotak varirao između 43 i 100 posto, ovisno o području istraživanja. Taj postotak je nastavio rasti i u zadnjih 10 godina, što je s razlogom povećalo zabrinutost javnog zdravstva i dovelo u pitanje uvođenje zakona o zabrani konzumacije sirove ribe, izuzev ako je bila podvrgnuta smrzavanju na minus 20 stupnjeva Celzija najmanje 24 sata ili na minus 35 Celzijevih stupnjeva najmanje 15 sati.

Ličinka nametnika dokazano je prisutna u brojnim komercijalnim ribljim vrstama koje se love u Jadranskom moru i učestalo konzumiraju, posebice u priobalju Hrvatske (sarun, ugotica, mol, inćun...). U RH je ova bolest u medicinskim krugovima uglavnom nepoznata i neprepoznata, iako postoji sporadična pojava anisakioze, kazuje dr. Diana Nonković, epidemiologinja iz Nastavnog Zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije.

Svjetska migracija i trgovina namirnicama životinjskog podrijetla, klimatske promjene, novi trendovi čovjekove prehrane okarakterizirani povećanom potrošnjom svježe hrane, danas se smatraju glavnim razlozima zašto se u posljednjoj dekadi povećao postotak prijavljenih bolesti koje se šire hranom, naročito nametničkih zoonoza.

- Jadranska riba, prodavana kao svježa, smrznuta, soljena ili marinirana i takva izvezena u EU, često biva odbijena na graničnim prijelazima zbog infekcije anisakisom. Iako se smatra jednom od najznačajnijih izbijajućih zoonoza koje se šire hranom morskog podrijetla, anisakioza je u mnogim zemljama Sredozemlja pogrešno dijagnosticirana ili podcijenjena. Projekt Hrvatske zaklade za znanost ANGEL je tijekom četiri godine produbio znanje o anisakiozi, istražujući ribe kao prijenosne, kitove kao glavne i čovjeka kao slučajnog domaćina ovog nametnika, rekla nam je prof. dr. Ivona Mladineo s Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita, voditeljica projekta.