Sutra, 31. svibnja obilježava se Svjetski dan nepušenja. Različite su procjene koliko zaista Hrvata puši, ali se brojka vrti oko jednog milijuna. To nas po konzumaciji cigareta svrstava u pravu pušačku naciju. Stoga se lako da zaključiti da duhanskoj industriji u Hrvatskoj jako dobro ide.
Pušače, kažu nam oni sami, možemo svrstati u tri kategorije: one "light", koji popuše do deset cigareta dnevno, zatim strastvene koji popuše od jedne do dvije kutije cigareta, te one okorjele koji "dime" između dvije i tri kutije.
I sada, čisto da utvrdimo koliko novca odlazi na cigarete; uzmimo neku donju granicu - primjerice da svaki hrvatski pušač popuši kutiju i plati donju cijenu za kutiju cigareta, dakle 22 kune. To bi značilo da na mjesečnoj razini potroši 660 kuna. I sada zamislimo da milijun pušača mjesečno kupi 30 kutija cigareta, a znamo da neki kupe i tri. No, ostanimo na toj jednoj. Oni zajedno potroše 660 milijuna kuna na cigarete, dok se to na godišnjoj razini mjeri u milijardama kuna.
Budući da na naše pušače ne djeluju upozorenja da bi mogli umrijeti od raka pluća ili drugih bolesti, ili da svake godine od pušenja umre ljudi koliko ih zajedno ima u gradovima Komiži, Hvaru, Visu i Vrgorcu, dakle 14.000 ljudi (iako neke procjene govore o 10.000 smrti), možemo pokušati s financijskim šokom.
Krenimo od procjene da su većina naših pušača strastveni ljubitelji nikotina. Naime, popuše od 20 do 30 cigareta dnevno, što predstavlja veliko opterećenje za ekonomiju kućanstva. Nerijetko su oba roditelja pušači, a ima i obitelji gdje i roditelji i djeca puše. To predstavlja veliki izdatak, jer ako su u obitelji svi strastveni pušači, onda godišnji trošak za pušenje može iznositi između 40 i 60 tisuća kuna!
No, osim strastvenih ima i onih koje smo stavili u kategoriju "okorjelih", a koji popuše 40, 50 i više cigareta dnevno. E, to je već cijelo bogatstvo bačeno na cigarete. Uzmimo da je kutija cigareta 22 kune, u tom slučaju "umjereni" okorjeli pušač koji puši dvije kutije dnevno u mjesec dana potroši 1320 kuna, a u godini dana nešto više od 16.000 kuna.
Dobar dio pušača počeo je pušiti u srednjoj školi, recimo u 16. godini. I sada, ako je žena čiji je prosječni životni vijek u Hrvatskoj oko 80 godina, pušila od 16. do 80. godine dvije kutije cigareta, dakle 64 godine, ukupno je potrošila oko milijun kuna! Naravno, ako je doživjela tih 80 godina. I što se sada može za milijun kuna? Može se puno toga. Izabrati vikendicu ili stan uz more po želji. Primjerice, nekretninu smještenu na vrlo atraktivnoj lokaciji u mjestu Milna na otoku Braču, tik uz more.
- Radi se o apartmanu površine 58,60 m2 u objektu smještenom na samom rubu građevinske zone, na vrlo mirnoj i tihoj lokaciji, okruženoj borovima i zaštićenoj od vjetra. Objekt je od mora udaljen oko 70 metara, a lijepa plaža je u neposrednoj blizini, idealna za opuštanje, sunčanje i uživanje u kristalno čistom moru. Plaža je vrlo lijepo uređena sa svim pratećim sadržajima. Udaljenost do centra mjesta je oko 1 km - navodi se u tom oglasu.
Ako nemate riješeno stambeno pitanje, onda tih milijun kuna možete potrošiti na trosoban komforan stan od 91 m2 na Visokoj.
- Stan je orijentacije jug-sjever i nalazi se na trećem katu manje stambene zgrade s liftom. Sastoji se od tri sobe, predsoblja, kupaonice, wc-a, ostave, kuhinje, blagovaonice, dnevnog boravka, hodnika i dvije lođe. Stan posjeduje i drvarnicu u podrumu zgrade - stoji u tom oglasu. Za milijun kuna se mogu naći i veći stanovi, ali u rubnim gradskim četvrtima.
Možete i kupiti kuću iz snova u Dalmatinskoj zagori. Ako su vam apetiti manji i ne patite za luksuzom, za tu sumu možete kupiti i stan u zaleđu Splita, potrošiti primjerice 200.000 kuna na neki odličan automobil, a ostatak od 300.000 položiti na račun.
No, za gospođu iz našeg teksta je kasno da počne štedjeti, ali je dovoljno upozorenje mladima da će ih pušenje otjerati na prosjački štap, a vjerojatno i prije vremena u grob. Ali ima jedna dobra vijest - pušači mogu prestati "dimiti" već danas.
Dr. Puljak: Puši sve više djevojaka
Dr. Ana Puljak, voditeljica Odjela za promicanje zdravlja pri Nastavnom zavodu za javno zdravstvo "Andrija Štampar" navodi da se bilježi blagi pad broja pušača u općoj populaciji, međutim i dalje zabrinjava velik broj mladih koji prve cigarete probaju u 15., potom puše nekoliko godina i onda i ako žele prestati ne mogu jer su razvili ovisnost.
- Dio djece prvu cigaretu zapali čak i u osnovnoj školi, a posebno zabrinjava što se povećava broj djevojaka koje puše. Počele su pušiti iz hira, htjele su biti cool, ali pušenje nije nimalo cool. Jer, tko bi u sebe htio unositi oko 4000 otrovnih sastojaka samo da bi ispao faca. Pušenje treba demistificirati, navesti mlade da ne misle da će biti odrasliji ako puše. Također, veliki je problem i pušenje u kafićima i klubovima, jer očito sanitarne inspekcije ne provode zakon. Pušači često traže neka svoja prava, ali gdje su prava nepušača i zbog čega bi oni udisali otrov? Ako se već truju, onda neka poštede ostale, posebno djecu, jer vidimo da ima i roditelja koji puše u automobilima sa zatvorenim prozorima, a s njima se voze djeca. To je jako neodgovorno, posebno kad vidimo da pušenje i aktivno i pasivno izaziva brojne bolesti te značajno skraćuje život pušačima i onima koji žive s njima - kaže liječnica.
Dubrovčane kosi rak pluća
U Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije navode: U zadnjih pet godina u Dubrovačko-neretvanskoj županiji godišnje umire 70 osoba zbog raka pluća i bronha. Od toga 30-40% umrlih bilo je u dobi do 64 godine te je u prosjeku svaka umrla osoba izgubila oko 20 godina života.
• Svaki šesti dan u Dubrovačko-neretvanskoj županiji dijagnosticira se jedan rak pluća i bronha. Svaka druga oboljela osoba je u dobi 40-64 godine.
Najviše puše Bugari
U Europi najmanje puše Šveđani, Britanci i Finci, dok najviše puše Bugari i Grci.
Prema podacima od prije nekoliko godina, Hrvatska je po udjelu pušača od 28,7 posto iznad prosjeka EU-a. U Hrvatskoj 25 posto stanovnika puši svakodnevno, 3,7 posto povremeno, udio muškaraca koji puši je 32,7 a žena 25 posto.
Što se događa kada 'zapalimo'?
Evo nekih podataka o pušenju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Andrija Štampar:
- Hrvatskoj svaka četvrta osoba starija od 15 godina puši.
- Čak 76 posto mladih u dobi od 13 do 15 godina probalo je cigaretu, a oko 10 posto je nastavilo pušiti svakodnevno.
- Najveći broj mladih počinje pušiti u srednjoj školi, međutim primjećuju se i trendovi početka pušenja krajem osnovne škole.
- U cigareti se nalazi 4000 otrova koje dobrovoljno unosimo u svoje tijelo (i još to platimo).
- Najpoznatiji otrovni spoj je nikotin - on uzrokuje ovisnost. Svjesno osmišljen da nas o nečemu učini ovisnima (cigareti).
Što se događa u trenutku kada zapalimo cigaretu?
- Kada zapalimo cigaretu, naš organizam se automatski „buni“: ubrzava se frekvencija srca, podiže se krvni tlak, uzbunjuje se autonomni živčani sustav, trenutno se „stežu“ krvne žile, trenutno se otežava disanje, sva tkiva osjećaju manjak kisika, narušava se fiziologija probavnog sustava.
- Dugotrajni učinci pušenja su rak pluća i bronha, iznimno se povećava rizik pojave raka ždrijela i usne šupljine, oštećuju se krvne žile i pogoduje pojavi ateroskleroze (suženja krvnih žila zbog stvaranja ateroma, nakupina na unutarnjoj strani stijenke krvnih žila) te tako povećava rizik pojave većine kardiovaskularnih bolesti (infarkt, moždani udar).
- Pušenje uzrokuje kroničnu opstruktivnu bolest pluća, pogoduje nastanku osteoporoze, impotencije i neplodnosti, pogoduje nastanku bolesti desni i zubnog karijesa, povećava rizik pojave raka bubrega, mokraćnog mjehura i maternice, oštećuje probavni sustav, uzrokuje naboranost, suhoću, promjenu boje kože i preuranjeno starenje. Smanjuje i osjet okusa i mirisa.