Na međunarodnom online simpoziju "Rješenja za prijelaz na agroekologiju u Hrvatskoj", u listopadu prošle godine održanom u organizaciji Pesticide Action Network (PAN) Europe, Udruženja biokontrolnih industrija koje proizvode prirodna rješenja za zaštitu bilja (IBMA) i Međunarodne organizacije naprednih europskih istraživača (IOBC-WPRS), Marija Polić Pasković, inženjerka agronomije s Instituta za poljoprivredu i turizam u Poreču, govorila je o projektu na kojemu rade te spomenula da su istraživali i pronašli ostatke pesticida čak i u kućnoj prašini.
Dok su mnogi potrošači nakon godina borbe i dokazivanja konačno osvijestili činjenicu o prisutnosti pesticida u prehrambenim proizvodima, sada su nam se otvorile nove spoznaje, čak se stvorila i određena doza straha zbog činjenice da otrovnim kemijskim sastojcima ne možemo uteći ni u vlastitoj kući.
Marija Polić Pasković na spomenutom je simpoziju govorila o projektu SPRINT (Sustainable plant protection transition: a global health approach; Tranzicija prema održivoj zaštiti biljaka: globalni zdravstveni pristup), koji okuplja multidisciplinarni tim od 28 partnera iz 14 europskih zemalja i Argentine, uključujući naravno i Hrvatsku.
Cilj im je bio procijeniti smjese ostataka sredstava za zaštitu bilja i njihovu distribuciju u okolišu - tlu, vodi i zraku - poljoprivrednim kulturama, stoci i ljudima, kao i zdravstveno stanje organizama i ljudi u različitim poljoprivrednim sustavima. Provodili su istraživanja na živim organizmima, od beskralježnjaka do ljudi; istraživanje je bilo opsežno pa su, primjerice, u 16 uzoraka kućne prašine otkrili 136 ostataka pesticida i kemikalija.
Projekt od 15 milijuna €
Igor Pasković precizira kako se istraživanje o distribuciji i utjecaju sredstava za zaštitu bilja provodi uzimanjem uzoraka na farmama u Argentini, Francuskoj, Portugalu, Danskoj, Nizozemskoj, Češkoj, Italiji, Švicarskoj, Španjolskoj, Sloveniji i Hrvatskoj. Europskim zemljama pridružila se Argentina kao glavni izvoznik soje za europsko tržište. Hrvatsku predstavlja Istra sa svojim najpoznatijim poljoprivrednim proizvođačima – maslinarima i ovčarima. Uzorkovane regije, unutar pojedine države, imaju komponente različitih sustava proizvodnje – ekološke, konvencionalne i/ili integrirane poljoprivrede.
A kako je određeno što će se ispitivati, uzorkovati jer, na primjer, tko bi pomislio da i na kukcima može biti tragova pesticida.
– Uzeti su uzorci iz cijelog EPAH-a (ecosystem – ekosistem, plant – biljka, animal – životinja, human – čovjek). Ipak sva uzorkovanja nisu bila vezana isključivo na djelatne tvari pesticida. Kukci su, na primjer, na razini projekta definirani isključivo kao indikator bioraznolikosti povezane s primjenom pesticida te nisu testirani na pesticide.
O tragovima pesticida u kućnoj prašini Pasković kaže kako je analiza pokazala njihovu prisutnost u svim uzorcima prikupljenima u okviru različitih studija slučaja, s okvirno istim brojem djelatnih tvari neovisno o sustavu uzgoja farmera kod kojih su uzorci prikupljeni.
- Unatoč zabilježenom velikom broju djelatnih tvari pesticida i njihovih metabolita u kućnoj prašini, njihova koncentracija relativno niska. Ipak, to ukazuje na problem prisutnosti pesticida u prostorima koje općenito doživljavamo kao nepovezane s njihovom primjenom.
Nakon ovog stječemo dojam da s pesticidima živimo svakodnevno, ne samo kad konzumiramo jabuke, salatu ili bilo koji drugi poljoprivredni proizvod, kao da te otrove stalno nosimo u sebi. Evo što o tome kaže dr. Pasković:
– S pesticidima živimo svakodnevno, neovisno o tipu prehrane i stilu života. Na SPRINT projektu vodeći su europski zdravstveni stručnjaci koji će i nas ostale znanstvenike koji se bavimo poljoprivrednim okolišem uputiti u interpretacije dobivenih rezultata s aspekta utjecaja na ljudsko zdravlje. Ipak činjenica je da su rezidue pesticida sveprisutne u okolišu i posljedično utječu na zdravlje ljudi, a upravo procjena rizika izloženosti mješavinama većeg broja pesticida jedan je od osnovnih ciljeva projekta SPRINT.
Poznato je da je upotreba pesticida povezana s poljoprivrednom praksom koja omogućuje prinose ili prirode koji osiguravaju prehranu velikog broja nepoljoprivrednog stanovništva. Na nama znanstvenicima je da se njihova upotreba, u skladu s novim znanstvenim spoznajama, što bolje optimizira te primjenjuje isključivo na održiv način, što je primarni zadatak definiranja novog europskog zakonodavstva, ali i jedan od glavnih ciljeva samog SPRINT projekta.
Globalni alat
Do okončanja projekta SPRINT ima još puno posla. Koje su sljedeće zadaće znanstvenika?
– Projekt završava krajem kolovoza 2025. godine. Vezano uz samo uzorkovanje naš posao na razini studije slučaja je obavljen. Uzorkovani su biološki uzorci ljudi, životinja, tla, biljaka, vode, zraka te kućne prašine i u iščekivanju smo konačnih rezultata svih prikupljenih uzoraka. Slijedi njihova diseminacija, od razgovora s farmerima i ostalim dionicima, i zatim upoznavanje šire javnosti o konačnim rezultatima projekta.
I na koncu, SPRINT ima za cilj razviti globalni alat za procjenu zdravstvenih rizika utjecaja sredstava za zaštitu bilja na okoliš i zdravlje ljudi te na osnovi prikupljenih podataka koji uključuju i ekonomsku održivost poljoprivredne proizvodnje predložiti nekoliko prijelaznih puteva na održiviju zaštitu bilja, kaže naš sugovornik i nastavlja:
– Pri tome, naša očekivanja vezana su uz uspješnu komunikaciju s farmerima, konstruktivnu raspravu o rezultatima istraživanja i razmjenu stavova i iskustava koji će voditi k razvoju održive i profitabilne poljoprivredne proizvodnje na području Istre, ali i drugih europskih regija. Uz djelatnike našeg Instituta, koji je i nositelj istraživanja za Hrvatsku, kao vanjski suradnici u provedbi pojedinih dijelova projekta sudjeluju i kolegice i kolege iz KBC-a Rijeka, Veterinarskog zavoda Rijeka – Hrvatskog veterinarskog instituta, Udruge za zaštitu šišmiša Tragus, kao i Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.