Počela je sezona poskoka: donosimo detaljni 'profil' zmije koja može ubiti čovjeka, a otkrivamo i bezazleni trik kojim je možete 'nasmrt' preplašiti

Nakon što je u utorak stariju ženu ugrizao poskok prilikom čišćenja groba u Gračacu, te je potom prevezena u Opću bolnicu Gospić gdje su joj brzom reakcijom spasili život, provjerili smo koliko ta otrovnica zaista može ugroziti čovjeka, te kako se obraniti i smanjiti rizik ugriza na najmanju moguću mjeru. 

Ugriz poskoka za ljude u pravilu nije smrtonosan, ali može biti, navode znanstveni radovi. Nakon ugriza bitno je čovjeka odmah dovesti u najbližu hitnu pomoć. U stručnoj literaturi se bilježi i da mladunci od svega 15 cm su sposobni ugristi žrtvu i onesposobiti je. 

Otrov poskoka manje životinje ubija za nekoliko sekundi, one srednje veličine u roku od par minuta, a za čovjeka može biti smrtonosan ovisno o tome koliko je otrova primio. Primjerice slabijeg i bolesnog čovjeka koji nije primio medicinsku pomoć može ubiti i 25 mg otrova, dok netko može preživjeti i sa 40-tak miligrama. 

Otrov poskoka zgrušava krv i izaziva šok. Nakon ugriza osjeća se bol, a potom i oticanje mjesta na kojem je ušao otrov.

Poskok ugrizao ženu dok je čistila grob, liječnici joj uspjeli spasiti život!

Hrvatski Zavod za javno zdravstvo navodi da se na mjestu ugriza obično vide dvije ubodne ranice od zmijskih zuba međusobno udaljene 6-8 mm, iako je moguće da postoji i samo jedna ranica ili čak samo ogrebotina. Nalaz ranice ne znači da je otrov sigurno ubrizgan u tijelo. Prema podacima, čak 22% dokazanih ugriza nema znakova otrovanja.

- Na mjestu ugriza unutar dva sata javlja se bol i otok. Kod težih otrovanja bol se javlja brzo i neobično je oštra; otok se također ubrzo širi i može biti praćen jakim potkožnim krvarenjima. Na koži se, uz crvenilo, mogu javiti i mjehuri s krvavim sadržajem. Neposredno nakon ugriza u gotovo polovici ugriženih javljaju se opći simptomi poput vrtoglavice, mučnine i povraćanja, osjećaja opće slabosti, te otok regionalnih limfnih čvorova (u preponi kod ugriza u nogu ili u pazuhu kod ugriza u ruku). Blijeda i hladna koža, orošena znojem, uz ubrzani rad srca i pad krvnog tlaka znakovi su šoka, koji se uglavnom razvija postupno i glavni je uzrok smrti - navode u HZJZ-u. 

Kod sumnje na zmiju otrovnicu ugrižena osoba mora strogo mirovati tj. treba izbjegavati i najmanji pokret, a ruku ili nogu na kojoj je ugrizna ranica treba imobilizirati. Oko 5 do 10 cm iznad mjesta ugriza ugriženi ekstremitet treba podvezati srednje jakim stiskom kako bi se zaustavila venska i limfna cirkulacija, a u svrhu usporavanja širenja otrova u organizmu. Važno je, međutim, da se ne podveže prečvrsto kako se ne bi zaustavila arterijska cirkulacija.

Poskok (pepeljuša; Vipera ammodytes), je, navodi Hrvatska enciklopedija, zmija otrovnica iz porodice ljutica (Viperidae), duga do 90 cm, glave proširene na zatiljku, a na vrhu nosa ima mekani roščić pokriven ljuskama. Pepeljastosive je boje, koja u nekih prelazi u žućkastosmeđu i crvenkastosmeđu, a pronađeni su i crni i bijeli primjerci.

- Duž cijeloga tijela proteže se sredinom leđa tamna vijugava pruga. Ni boja te pruge nije kod svih poskoka ista. S donje strane poskok je bjelkast s crnim točkama. Hrani se miševima, pticama i gušterima. Ženka potkraj ljeta koti 10 do 20 mladih. Poskok nastanjuje suha, kamenita područja s grmljem. Uglavnom je aktivan noću. U hladnim krajevima ulazi u hibernaciju (zimski san). U gorskim krajevima živi i do visine od 2500 m. Raširen je od juž. Tirola i Koruške do Male Azije, a ima ga i na većim hrvatskim i grč. otocima. Najotrovnija je europska ljutica - kaže enciklopedija. 

Na stranici Zmije otrovnice u Hrvatskoj za poskok se navodi da je najopasnija i najveća europska otrovnica. Ženke narastu oko 60 cm, a mužjaci mogu narasti  do 100 cm. 

- Nije agresivan, a ako se uznemiruje počinje ciktati i bježi. Često ga treba jako uznemiriti da bi ugrizao. Otrov mu je jači od otrova riđovke i drugih europskih ljutica. To je najveća zmija otrovnica Europe, pa ima najveće otrovne žlijezde i zube. Zubi su velikih primjeraka mogu biti dugi do 1 cm. To omogućuje ubrizgavanje otrova duboko u tkiva, što znatno pogoršava simptome trovanja. Oni su slični kao i u riđovke, samo što su brže se razvijaju. Nakon ugriza poskoka potrebno je što brže potražiti liječničku pomoć. Ugriz velikog poskoka može biti opasan po život. U nas živi samo jedna podvrsta poskoka – Vipera ammodytes. U nje je roščić ukošen prema naprijed, a rep joj je crven ili žut - navodi se na toj stranici, uz napomenu kako možda na jugu Hrvatske (oko Dubrovnika i u Konavlima) živi i druga podvrsta, Vipera ammodytes meridionalis.

Veterinarka Tanja Krulc na stranici Pet Centra kaže da poskok živi do do 15 godina. Neprijatelji su mu ptice grabljivice i male zvijeri.

- Noću je aktivan samo za vrijeme najtoplijeg dijela godine, kada je preko dana pretoplo, a prvi dio noći je još uvijek dovoljno visoka temperatura. Sporiji je, tromiji te otrovniji od riđovke. Poskoci na području Europe spavaju zimski san.Povremeno se penje po niskom grmlju i drveću. Obično je to u doba kada ima malih ptića, ali i za vrijeme ljeta, kada je u sumrak tlo dovoljno zagrijano pa da se griju na granama iznad, npr. hrpe kamenja. Relativno je je spor, a debeljuškast je zbog sala. Ubijati ga se ne smije jer je zakonom zaštićena vrsta - navodi veterinarka Krulc, te savjetuje kako ga otjerati. 

- Poskok se boji vode pa ga se može otjerati i tako sa ga se pošprica s vodom.  Topot nogu i dodir štapova po tlu će ga otjerati.  Također, održavanjem okoliša i uređenjem zapuštenih područja i kuća umanjit će se njihovo obitavanje na tim mjestima.
Poskok se ugrizom brani ako nema nikakvog drugog izbora (bijeg je onemogućen, a pokušaji zastrašivanja predatora nisu urodili plodom) jer je inače riječ o neagresivnoj i relativno mirnoj zmiji. navodi veterinarka koja se osvrnula i na otrovnost te zmije. 

- Ugriz poskoka je rijetko smrtonosan jer u 30% slučajeva ugriz je suhi i ne dolazi do izbacivanja otrova, a i pri obrambenom ugrizu ispušta samo 1/6 otrova za razliku od lovnog ugriza kada ispušta 1/3. Otrov se sastoji od hemotoksičnih tvari koje zgrušavaju krv i izazivaju šok. Liječi se injekcijom protuotrova (serum), a prema podacima Državnog zavoda za statistiku prosječno zdrava odrasla osoba može preživjeti prosječan ugriz (u ruku ili nogu) prosječnog poskoka bez liječničke intervencije (dakle, bez protuotrova), no za svaki slučaj ipak bi bilo dobro što prije potražiti liječničku pomoć - kaže veterinarka Tanja Krulc.