Probiotici su za većinu ljudi beskorisni, a mogu biti i štetni: liječnici upozoravaju da 'dobre bakterije' koje svi konzumiramo mogu biti opasne, evo kada naročito treba pripaziti

Skupina znanstvenika nedavno je došla do spoznaje koja radikalno mijenja dosadašnja saznanja o funkcioniranju naših crijeva. Njihovo istraživanje pokazalo je da konzumacija probiotika, ili hrane bogate "dobrim bakterijama", praktički nema nikakvog utjecaja na tijelo.

U detaljnoj studiji učinaka probiotika, znanstvenici su otkrili što se događa kada osoba konzumira te tzv. dobre bakterije. Općenito se smatra da su probiotici sredstvo koje ima blagotvoran učinak na crijeva, ali, kao što su znanstvenici sada otkrili, "dobre bakterije" nemaju gotovo nikakav utjecaj na ljudsko tijelo, štoviše u kombinaciji s antibioticima mogu čak imati i negativne nuspojave.

Tim znanstvenika iz Weizmann Instituta za znanost u Izraelu stvorio je koktel koji je uključivao jedanaest "dobrih bakterija". Tijekom mjesec dana 25 dobrovoljaca konzumiralo je koktel "dobrih bakterija", a zatim su im kirurški uzeti uzorci s tankog i debelog crijeva. Zatim je uslijedilo ispitivanje jesu li "dobre bakterije" uspješno kolonizirale i jesu li imale utjecaja na aktivnost crijeva. Kod polovice sudionika istraživanja, koktel probiotika je odmah nakon što je progutan našao put iz tijela. Kod druge polovice dobrovoljaca bakterije u crijevima samo su se kratko zadržale te su napustile tijelo bez ikakvog učinka.

Jedinstven spoj mikroorganizama

Zapravo, crijeva su tek nedavno dobila pažnju koju zaslužuju. Velik broj najnovijih medicinskih istraživanja pokazuje da mješavina mikroorganizama koji žive u ljudskom tijelu ima velik utjecaj na opće fizičko i mentalno zdravlje čovjeka. Već je neko vrijeme poznato da više od pola ljudskog tijela uopće nije ljudsko. Konkretni podaci pokazuju da ljudske stanice čine samo oko 43 posto tijela, a da su sve ostalo mikroorganizmi. Njih je u ljudskom tijelu više od milijarde. Prema BBC-ju, mikroorganizmi imaju odlučujući utjecaj na pojavu mnogih bolesti i alergija, pa čak i na mentalno zdravlje.

Bakterije u crijevima navodno imaju i značajnu ulogu u nastanku depresije, a neki znanstvenici sugeriraju da nije zanemariva ni njihova uloga u pojavi autizma.

"Budući da se u svakom ljudskom crijevu nalazi jedinstvena kombinacija mikroorganizama, nemoguće je očekivati ​​da bi isti probiotik imao isti učinak na sve ljude", objašnjava dr. Eran Elinav, član istraživačkog tima. Uvjeren je da će probiotici u budućnosti morati biti prilagođeni potrebama svakog pojedinca. "Kupovati probiotike u supermarketu i očekivati da će imati povoljan učinak na crijeva, za veći dio stanovništva potpuno je besmisleno", kazao je za BBC.

Tijekom istraživanja provjeravalo se i kako konzumacija probiotika djeluje tijekom uzimanja antibiotika. Zna se da ovi posljednji uništavaju jednako loše kao i dobre bakterije. Inače, postoji uvriježeno mišljenje da uzimanje probiotika pomaže u ponovnom uspostavljanju ravnoteže u crijevnoj flori, no pokazalo se da probiotici ne pomažu, nego ometaju uspostavu porušene ravnoteže.

"Suprotno općeprihvaćenom uvjerenju da su probiotici bezopasni i čak zdravi, naši rezultati sugeriraju da konzumacija probiotika uz istodobno uzimanje antibiotika ima štetne nuspojave", rekao je Elinav, dodajući da će rezultati ovog istraživanja imati dugoročne posljedice.

Zamolili smo za komentar rezultata ovog istraživanja dr. Lejlu Kažinić Kreho, zagrebačku nutricionisticu i voditeljicu Doctor Nutrition Bara i Nutrition Diagnostic Centra.

– Danas se sve veća znanstvena pažnja pridaje našem mikrobiomu budući da je zdravlje mikrobioma izravno povezano s mnogim zdravstvenim funkcijama našeg organizma, kao i sa zdravljem superiornog mozga. Stoga je logično da se znanstvena istraživanja sve više fokusiraju na mikrobiom i da se traže načini kako ga osnažiti. Unos probiotika za zdraviji mikrobiom će najčešće biti preporuka, pa ovo izraelsko istraživanje, po mojemu mišljenju, dobro sugerira da je prigodom ordiniranja probiotika važno voditi računa o svim individualnim karakteristikama.

S druge strane, raste proizvodnja svakojakih proizvoda koji sadrže probiotik, pa količina probiotika u nekom proizvodu, kao i različitim kombinacijama, varira, pa će mnogi proizvođači plasirati slične proizvode samo radi bolje zarade. No, smatram da je ovo istraživanje provedeno na vrlo malom broju ljudi, što će zasigurno zahtijevati veći klinički pokus da bi ovi rezultati bili općenito prihvaćeni u medicinskoj struci. Zaključujem da to neće utjecati da se dalje ne preporuča unos probiotika, nego samo potvrđuje važnost naših individualnih karakteristika, odnosno individualnog pristupa, te da je prigodom preporuke za unos probiotika važna stručna pomoć – kaže dr. Kažinić Kreho.

I čokoladice s probioticima
Probiotike većina ljudi koriste kao obogaćene jogurte, kapsule, probiotične napitke, ali i kao probiotične tampone. Nedavno su se na tržištu pojavile i čokoladice s probioticima!? Iako se obično riječ "probiotici" povezuje sa zdravom probavom, ovi mikrobi imaju mnoge druge pozitivne učinke na naše tijelo, pa se tako vjeruje da Bifidobacterium animalis utječe na zdravlje crijeva i bolju probavu, Bifidobacterium lactis – jača otpornost, Lactobacillus rhamnosus GR-1 + Lactobacillus reuteri, Lactobacillus acidophilus – rješavaju vaginalne probleme, Lactobacillus reuteri – ublažava proljev koji je posljedica uzimanja antibiotika, dok je Saccharomyces boulardii navodno učinkovita u ublažavanju putničkog proljeva. No, stručnjaci za zdravu prehranu savjetuju da se najbolji prirodni probiotici kriju u kiselom kupusu, jeftinoj i dostupnoj namirnici.

Pozitivnu ulogu otkrio nobelovac Mečnikov
Riječ "probiotik" dolazi od grčkog izraza "pro bios", što doslovno znači "za život". Probiotici su živi mikroorganizmi, neka vrsta "prijateljskih" bakterija koje pozitivno utječu na naše zdravlje. Do sada se smatralo da su važni zbog brige za zdravu probavu, crijeva i jačanje imunološkog sustava te smanjenje rizika za infekcije. Povijest probiotika seže od početka 20. stoljeća. U to vrijeme, pozitivnu ulogu određenih bakterija isticao je ruski znanstvenik i dobitnik Nobelove nagrade Ilja Iljič Mečnikov, koji je sugerirao da je s njima moguće izmijeniti crijevnu floru i zamijeniti štetne mikrobe korisnima. Pojam "probiotici" uveo je 1953. godine njemački bakteriolog Werner Kollath.