Starica iz Otišića je preživjela četrdesetak uboda stršljena, a Slavonac je preminuo od samo jednog: opasne kukce privlači posebno jedna vrsta parfema

Premda je na tijelu imala četrdesetak uboda stršljena koji su je prije nekoliko dana napali u njezinoj kući, 81-godišnja starica iz Otišića oporavlja se u bolnici, stabilno je i neće imati dodatnih zdravstvenih problema zbog napada potencijalno vrlo opasnih kukaca.

U slučaju starice iz Otišića pokazalo se kako ne drži vodu poslovica "Sedam uboda ubija konja, a tri čovjeka", ali i jedan ubod može imati fatalan ishod, kako je pokazao nekoliko dana stariji slučaj muškarca u Slavoniji koji je preminuo nakon uboda stršljena.

Naime, kao i kod drugih kukaca, ubod stršljena općenito nije smrtonosan, ali iznimke postoje kad su u pitanju alergične osobe, a iznimno opasni mogu biti i ubodi u usta i grlo zbog mogućnosti naticanja i gušenja. U svakom slučaju, ako dođe do stršljenova uboda, ili više njih, najbolje je hitno potražiti liječničku pomoć i izbjeći moguće probleme.

Stršljen je žuto-crni kukac izgledom sličan osi, ali puno veći. Gnijezdo gradi u rupama drveća, drvarnicama, vrbicima ili sličnim zapuštenim staništima, pod krovovima kuća, na tavanima, u dimnjacima. Njegov otrov možemo usporediti s otrovom drugih osa, ali sastavom nije jednak, čak je manje toksičan.

Usprkos tome ubod stršljena doživljava se bolnije nego ubod ose, a razlog je što je u njegovu otrovu veći udio acetilholina, sastojka koji izaziva osjećaj pečenja. Osim toga, žalac stršljena je duži i deblji, prodire dublje u osjetljivije slojeve kože, što rezultira osjećajem veće boli.

S obzirom na to da je gladak, stršljenov žalac ne ostaje nakon uboda, pa može više puta ubosti.

Kako bi se izbjeglo moguće ubode i probleme, stršljene treba "zaobilaziti u širokom luku", ako znamo gdje se nalazi njihova košnica, ni u kojem slučaju je dirati, rušiti ili paliti jer to može izazvati napad, treba o tome obavijestiti službu za dezinsekciju koja će adekvatno opremljena i zaštićena obaviti uklanjanje.

Kad su stršljeni napali baku u Otišiću, a vjerojatno su njezino otvaranje prozora u blizini košnice smatrali agresijom te isto tako odgovorili, u kuću nisu ni vatrogasci mogli ući bez posebne opreme, posudili su je od lokalnih pčelara.

Krajem kolovoza najbrojniji

Stršljeni su osjetljivi na gibanje u svojoj blizini, znaju reagirati i na buku, dječju igru, košenje trave, pa i paljenje vatre, stoga sve to treba izbjegavati ako se zna da je u blizini njihova kolonija.

Preporuka je i da se izbjegava nošenje odjeće jarkih boja, kao i cvjetne parfeme, a ako se u blizini pojavi stršljen ne treba paničariti i praviti nagle pokrete jer to može izazvati reakciju i napad. Tijekom boravka na otvorenom kožu zaštitite odjećom i nemojte hodati bosi.

Krajem kolovoza stršljenovi su najbrojniji, njihova gnijezda najveća, u jednoj koloniji može biti 500 do 700, a u ovo doba među njima je i najviše "ratnika", naziv dovoljno govori o njihovoj mogućoj aktivnosti. Inače, samo oplođene ženke prežive zimu i na proljeće započinju gradnju novih košnica, svaki put grade novo gnijezdo, nikad se ne vraćaju u staro.

Premda su ubodi stršljena najčešći po danu, znaju se dogoditi i tijekom ne previše vjetrovitih noći. Stoga je oprez uvijek potreban, to je najbolji način da se izbjegnu problemi, pa čak i onaj najgori, fatalni ishod.
 
Alergijske reakcije

Alergijske reakcije na ubode stršljena i osa mogu biti ozbiljnije naravi, na mjestu uboda u početku dominira crvenilo, oteklina i bol, koji nastaju kao rezultat djelovanja otrova. U određenom broju slučajeva javlja se sustavna alergijska reakcija koja se u prvom stupnju očituje kao urtikarija (koprivnjača).

U drugom stupnju slijedi pojava općih simptoma, poput glavobolje, mučnine, povraćanja, proljeva i/ili nesvjestice. Treći stupanj karakteriziraju teži simptomi kao što su problemi s disanjem, bol u grudima, otežano gutanje i poremećaji svijesti.

Četvrti, ujedno i najteži stupanj, očituje se potpunim kolabiranjem, uz gubitak svijesti, pad krvnog tlaka, modru boju kože i sluznica te nemogućnost zadržavanja mokraće i stolice.

Alergijske reakcije se mogu javiti odmah nakon prvog uboda, međutim, češće su u osoba koje su već prije doživjele dva-tri uboda. Ako je reakcija na ubod insekta lokalizirana, potrebno je staviti hladni oblog na mjesto uboda, ali ako se oteklina i crvenilo nastave povećavati, potrebno je zatražiti pomoć liječnika koji najčešće propisuje kortikosteroidnu kremu i/ili antihistaminske lijekove.

U slučaju sustavne alergijske reakcije (anafilaktičkog šoka) potrebno je što hitnije zatražiti liječničku pomoć.