Najnoviji tragični događaj na Hvaru, u kojem je zbog otrovanja ugljikovim monoksidom (CO) život izgubio stariji muškarac, dvoje djece se u teškom stanju izborilo za život, a nekoliko osoba sa spornog turističkog broda imalo je sreću da je prošlo s puno lakšim zdravstvenim tegobama, opet je u središte zanimanja dovelo tihog ubojicu, plin koji oko sebe sije smrt.
Ono što ugljikov monoksid čini osobito opasnim jest činjenica da nema mirisa, okusa, ne iritira sluznice, i samim tim ne alarmira na svoju nazočnost. Iako se opasnost od više očekuje zimi, prigodom intenzivnijeg korištenja drva u kaminu ili pećima, kod grijanja uređajima na bazi plina, i ova situacija upozorava da ne postoji posebno mjesto, vrijeme, ni godišnje doba u kojem CO može sijati smrt.
Hrvatski liječnički zbor, u suradnji s farmaceutskom tvrtkom MSD, navodi kako otrovanje ugljikovim monoksidom izaziva akutne simptome, s uključenom glavoboljom, mučninom, povraćanjem, slabosti, anginom, dispnejom, gubitkom svijesti i komom.
Događaju se i neuropsihijatrijski simptomi koji mogu nastati tjednima kasnije. Liječi se nadoknadom kisika, a prevenirati se može kućnim detektorima ugljikova monoksida.
– Udisanje ugljikova monoksida jedno je od najčešćih fatalnih otrovanja. CO nastaje nepotpunim izgaranjem ugljikovodika, a najčešći izvori pri otrovanjima su otvorene vatre u kućama, automobili s nepravilnim ispušnim sustavom, talionice, grijači vode, peći na drva i ugljen i grijači na petrolej. Simptomi dobro koreliraju s razinom karboksihemoglobina u bolesnika i često su nespecifični. Glavobolja i mučnina mogu nastati kad je razina 10 do 20 posto. Razine iznad 20 posto najčešće izazivaju nejasne omaglice, opću slabost, slabljenje koncentracije i poremećaj prosuđivanja. One iznad 30 posto obično izazovu dispneju kod napora, bol u prsima kod bolesnika s koronarnom bolešću i konfuziju. Veće razine izazivaju sinkopu, konvulzije i smetenost. Hipotenzija, koma, respiratorna insuficijencija i smrt događaju se najčešće kod koncentracija većih od 60 posto – stoji u liječničkim podacima.
Dijagnoza se može lako predvidjeti, ali i potpuno pogrešno postaviti jer simptomi mogu biti nejasni i promjenjivi. Pa se događa, kaže MSD, da se mnogi slučajevi blagih otrovanja proglase virozom. Zato je važan pokazatelj u postavljanju dijagnoze podatak ima li više osoba s iste adrese slične nespecifične smetnje. Liječenje se provodi davanjem stopostotnog kisika preko maske za kisik i potpornim mjerama. Tu je i hiperbarična terapija kisikom, koja dolazi u obzir kod bolesnika sa za život opasnim kardiorespiratornim komplikacijama, stalnim bolovima u prsima, gubitkom svijesti bez obzira na njegovo trajanje, te kod trudnica.
Hvarska tragedija pokazala je svu fatalnost ovog tihog ubojice, dokazujući kako on vreba s posve neočekivanih mjesta. Uz ova što smo i naveli, s CO plinom obiluju i automobilski ispušni plinovi. Upravo zato treba biti vrlo oprezan prigodom paljenja vozila u zatvorenoj garaži, te čekanja da se motor zagrije.
On vreba i u kuhinjskim napama, ventilacijskim uređajima, prijenosnim klima-uređajima. S ugljikovim monoksidom opreza nikada dosta. Pobrinite se za sebe i za druge jer ugljikov monoksid ne bira žrtvu. On samo tiho, bezbolno i učinkovito ubija.
Kako spriječiti otrovanje ugljikovim monoksidom?
1. Redovito prozračujte prostorije poput kuhinja, kupaonica, kotlovnica, garaža, te sve one gdje koristite razne peći za grijanje.
2. Ne ostavljajte automobil da radi u zatvorenoj garaži.
3. Kada ga izvezete iz garaže, ostavite garažna vrata još neko vrijeme otvorena kako bi se prostorija prozračila.
4. Ne zaključavajte kupaonicu kada se idete tuširati ako koristite plinski bojler, u suprotnom bi pomoć mogla stići prekasno.
5. Obvezno jednom godišnje angažirajte ovlaštenog dimnjačara da vam pregleda dimnjak.
6. Instalaciju bojlera, peći, štednjaka i ostalih inkriminiranih uređaja prepustite profesionalcima.
7. Redovito servisirajte svoje kućanske uređaje koji rade na plin.
8. Nabavite detektor ugljikova monoksida, jer ćete jedino pomoću njega na vrijeme doznati da se koncentracija CO-a u zraku popela na opasnu razinu.
9. Nikad ne palite ugljen u zatvorenom prostoru, smrt bi mogla nastupiti već za nekoliko minuta.
10. Prestanite pušiti! Pušači imaju gotovo dvostruko veću koncentraciju karboksihemoglobina u krvi od nepušača, što znači da će kod njih simptomi otrovanja nastupiti znatno brže.
Izvor: Pliva zdravlje i Ognjen Ožegić, dr. med., specijalist anesteziologije, reanimatologije i intenzivne medicine