Prva dva tjedna ljetne sheme pokazala su da je javna televizija bolja od drugih televizijskih kuća u zemlji. Nije to neka golema prednost nad konkurencijom, ali nakon tako dugo vremena bez sumnje ulijeva optimizam
Nakon strmoglavog pada gledanosti, koji je zaustavljen u 2011., pa višegodišnje stagnacije koju je pratio daljnji blagi pad, a što su zbog općih trendova doživjele sve televizije u Europi, rezultati HTV-a napokon su počeli rasti u odnosu na konkurenciju. I to u vrijeme kada nema velikih sportskih događanja.
Prema podacima koje iznosi glavni urednik programa HTV-a Bruno Kovačević, prva dva tjedna ljetne sheme pokazala su da je javna televizija bolja od drugih TV kuća. Nije to neka golema prednost nad konkurencijom, ali nakon tako dugo vremena bez sumnje im ulijeva optimizam, posebno kada se u obzir uzmu i drugi rezultati gledanosti koje je javna televizija zabilježila u ovoj godini.
- U ovoj, baš kao i nekim drugim djelatnostima, uvijek treba pogledati širu sliku. A šira slika u ovom slučaju jest da se povjerenje gledatelja ne može vratiti u roku koji je kraći od četiri godine.
Te četiri godine zapravo su neki ciklus u kojem jedna televizija koja je doživjela pad može očekivati uspon, ako je u to, naravno, uložen velik trud. A mi smo si zadali cilj da to napravimo unutar dvije godine. Sada je prošlo točno godinu dana otkako sam imenovan na ovu funkciju. Znao sam dobro što me čeka, jer u prvo vrijeme morate raditi po programu i budžetu kakav ste naslijedili, čekati da vam isteknu licence koje je netko drugi kupio, a neke od njih, blago rečeno, nisu baš najbolje, pa se ni rezultati ne mogu očekivati odmah. Sada se ta crta gledanosti napokon počela dizati prema gore u odnosu na druge televizije u Hrvatskoj.
Naglašavam, riječ je o prva dva tjedna sheme, no ja vjerujem da će takva gledanost biti sve do kraja ljeta, jer nije to jedini pokazatelj. Počevši od 1. siječnja imamo kontinuirani rast i od ukupno 26 vikenda, bili smo najgledanija televizija čak 24 vikenda. A jesenska shema, uvjeren sam, još je bolje osmišljena. Ono što mi je izuzetno bitno u cijeloj priči, što sam uostalom naglasio i u svom programu za razdoblje od pet godina, jest da je stabilnost sheme jedna od najvažnijih stvari za gledatelje. Da banaliziram - ako idete nekome u goste, onda nije isto onome tko je pripremio večeru da mu se gosti pojave točno ili s pola sata zakašnjenja. To je za mene nedopustivo. Sve mora počinjati u sekundu točno.
Kako stojite sada po gledanosti među članicama EBU?
- Vrlo je zanimljiva ta lista i po pitanju rezultata i po pitanju budžeta. Prije nekoliko godina HTV je bio 26., i sada smo s te pozicije skočili na 15. mjesto s 28,2 posto prosječnog dnevnog sharea. To je ogroman napredak. Od 11. mjesta na kojem je njemački ARD dijeli nas 1,6 posto. A budžeti su nam neusporedivi. Primjerice, njemačka javna televizija ima na raspolaganju 9,4 milijarde eura, BBC 6,9 milijardi, Francuzi 4,1 milijardu, a HTV ima 180 milijuna eura. Što znači da smo u odnosu na njihov financijski kolač - mi s puno manjim financijskim zalogajem postigli puno slađi uspjeh.
Manje smo tržište s manje ljudi, to je istina, no Španjolci su daleko veći i jači, pa su iza nas, kao i Norveška, Portugal, Turska, Grčka, Izrael, ali i čitavi (ono što se često naziva naša regija) javni TV servisi Srbije, Slovenije, BiH, a za Francuzima i Švicarcima zaostajemo samo 0,2 posto. To znači da nam je nedostajalo samo 15-ak dana godišnje odličnog programa da se plasiramo u top 10 najgledanijih javnih televizija u Europi od 54 članice EBU. Mi mislimo da stojimo još i bolje jer se gledanosti agencije koja obrađuje podatke ne podudaraju s onim rezultatima koje mi imamo.
Ipak, ovo ljeto teško da će se moći usporediti s onim lanjskim iz vrlo evidentnog razloga - SP-a u Rusiji kada su reprezentacija, ali i HTV zahvaljujući njoj ostvarili nevjerojatne rezultate.
- Bez sumnje ćemo to ljeto pamtiti cijeli život. Nikada, od početka rada, ne HRT-a, već Radiotelevizije Zagreb, nismo imali 30 dana kada se toliko puno gledala televizija. No, takav uspjeh je teško ponovljiv, jer kako ja to gledam malo dublje i dugoročnije kroz sport, male zemlje vrlo rijetko ponavljaju uspjehe u sportovima koji su globalni. Ipak, volio bih da sam u krivu i da će sljedećeg ljeta reprezentacija igrati finale Eura.
HTV je ostao bez Eura, imate još prava na SP u Kataru 2022., no sudeći po razvoju situacije, bit će to posljednje veliko nogometno natjecanje koje ćete imati. Cijene tih prava otišle su u nebesa, no to HTV nije poštedjelo kritika.
- Ljudi koji kupuju sportska prava za ovaj dio Europe ujedinili su sva svoja tržišta u regiji i stavili cijenu koju niti jedna javna televizija s ovih prostora ne može pratiti. Čak ni približno. Da smo mi platili Euro kao što su ga oni platili, ne bismo mogli ispuniti ni 50 posto ugovora s Vladom RH, jer bi više od trećine novca samo te godine morali dati iz budžeta za nogomet. Slikovitije rečeno, da smo kupili Euro po toj cijeni, mogli bismo dalje emitirati samo HTV1 i možda još par sati dnevno HTV2.
Što je s drugim, također atraktivnim sportovima?
- Naša je logika, još od vremena dok sam bio urednik Sportskog programa, imati što više sportova, za razliku od logike dobrog dijela Europe gdje su se javne televizije odlučile samo za nekoliko njih. Mi još uvijek razmišljamo u tom smjeru da treba pokriti što veću lepezu sportova, jer smo sportska nacija. Za ono za što nemamo novca otkad su se veliki igrači pojavili na tržištu, bez toga smo ostali, ali za drugo se borimo. Ove godine tijekom ljeta imali smo Euro za mlade, Roland Garros, Wimbledon, slijedi ATP Umag i SP u plivanju i vaterpolu, gdje Hrvatska brani naslov prvaka svijeta, potkraj ljeta gledat ćemo SP u košarci, koje se igra u Kini, te Hanžekovićev memorijal - to je sportska baza ovog ljeta.
Spomenuli ste jesen i velike planove. Što pripremate?
- Čvrsto vjerujemo da je pred nama period u kojem će HRT pokazati svu svoju snagu. Domagoj Burić završio je serijal ‘Uskoci’, koji s nestrpljenjem očekujemo jer su prošli njegovi serijali emitirani na više od 70 televizijskih programa u svijetu. Imat ćemo uistinu puno jakih, kvalitetnih dokumentarnih projekata na programu, baš kao i onih dramskih. Goran Milić pripremio je svoj novi serijal ‘Kuba’, koji je snimao početkom 2019., a u kojem se pozabavio tom državom od početka Castra do današnjih dana, obradio tamošnje zdravstvo, razgovarao s protivnicima režima.
S ‘Kubom’ ćemo i otvoriti jesensku shemu 16. rujna. Dubravko Merlić napravio je ‘Opstanak’, vrlo zanimljiv serijal o gorućem problemu demografije i iseljavanja. Kao javnoj televiziji naša je zadaća da se bavimo takvim stvarima. Emitirat ćemo i ‘Predsjednika’, serijal od 10 epizoda o dr. Franji Tuđmanu, drugu sezonu Knjazovih ‘Najvećih svjetskih fešti’, ‘Liječnike političare’, projekt od pet epizoda ‘Apsurdistan’... Od dramskih serija slijedi treća sezona ‘Novina’, ‘Svećenikova djeca’ te ‘General’ Antuna Vrdoljaka koji kreće u prosincu.
Hoće li biti četvrte sezone ‘Crno-bijelog svijeta’?
- Čekali smo da vidimo što će nam sve stići na natječaje za vanjsku produkciju, odvagnut ćemo sve, vidjeti što je najbolje i tada odlučiti. U ovom trenutku ne mogu reći ni da ni ne.
Što je sa zabavnim programom?
- Osim povratka ‘Milijunaša’, jesenska shema imat će treću sezonu ‘Voicea’, koji nam je jedan od najvažnijih projekata u tom kasnijem dijelu sheme. Krenut će nam i novi projekt ‘Kuhan i pečen’ na HTV2 u udarnom terminu, a razvijamo i jedan format radnog naslova ‘Crni petak’ koji će biti satirična, humoristična emisija koju ćemo imati petkom u 21.45.
To je late-night show?
- Tako je. Vodit će ga Daniela Trbović. Sada se baš bavimo time. Imat će skečeve, biti malo provokativniji i baviti se malo lakšim temama da se ljudi opuste na ulasku u vikend.
Ne strahujete od dežurnih moralista?
- Ako takve emisije imaju na BBC-ju, RAI-ju i drugim televizijama, te znaju dobro odvojiti fikciju i zezanciju od realnosti, valjda je možemo imati i mi. Mislim da je naše društvo napravilo dovoljan iskorak u posljednjih 30 godina da razlikuje uistinu ozbiljne teme od ovakvih formata.
Imate velike planove za središnji Dnevnik HTV-a. O čemu se radi?
- Kao što sam već naveo, kada preuzmeš dužnost treba ti godina dana da prvo dobiješ budžet, da osmisliš sve što se da i pokušaš pokrenuti od te sljedeće jeseni kompletan program. To je vrlo kompleksan posao zbog ljudi, budžeta i produkcijskih mogućnosti. Mi smo sada, prvi put nakon nekoliko desetljeća, upregnuli produkciju da nam radi od 1. svibnja do 1. siječnja neprekidno iz dana u dan, pogotovo tijekom ljeta. Gotovo da nemaju jednog dana odmora.
Studiji nam rade sedam dana u tjednu i ljudi me na hodnicima zbog toga i ne gledaju baš najljepše (smijeh). Njihov trud je golem i vjerujem da će se vidjeti na ekranima. Predsjedamo Unijom, što je golem televizijski projekt u koji će u konačnici biti uključeno 100 ljudi, potom Rijeka prijestolnica kulture, te Eurovizija mladih glazbenika koju je HRT dobio u konkurenciji s nekoliko drugih javnih televizija. Bit će tu jako puno proizvedenih emisija i definitivno mnogo posla, a jedan od njih je preseliti krajem godine središnji Dnevnik u budući studio 12, koji će biti smješten na našem ‘televizijskom trgu’.
Dakle, tamo neće više biti kafić i mjesto susreta? HTV ostaje bez svog ‘tv trga’?
- Tako je, neće ga više biti, nego će tamo niknuti novi studio HTV-a koji će imati malo manje od 400 četvornih metara. Naš Dnevnik sada ide iz jednog od najmanjih TV studija u Europi, kada su u pitanju središnje informativne emisije. On ima 80 četvornih metara, a mi bismo voljeli imati jednu veliku prostranu emisiju, kao i sve europske javne televizije. Da to bude Dnevnik koji je moguće raditi s nekoliko pozicija kako bismo mogli napraviti i vizualni iskorak, a ne kao sada. Tamo bismo radili i Sport, Vremensku prognozu i Temu dana. Naravno, prostor je bitan, ali bitniji od toga bit će sadržaj.
A druga dva Dnevnika?
- Još se dogovaramo. Zasad je to samo onaj u 19, a postoji opcija da iz novog studija 12 ide i podnevni Dnevnik. Također, postojeće emisije poput showa Tončice Čeljuske, ‘Pulsa’, ‘Dobro jutro, Hrvatska’, ‘Stadiona’, zapravo svih koje se rade u studiju 9, njih ukupno 15, dobit će novo ruho, scenografiju, i to već ove jeseni. Televizija je ipak prije svega vizualni medij. Možemo pričati što god hoćemo, ali ako voditelj ne valja, slika ne valja, studio ne valja, nema tu skrivača ni zavaravanja, sve se vidi. A gledatelj ako mu je loš bilo koji od tih segmenta, stisne daljinski i ode dalje.