Kako su nedavno pisali mediji, jedan naš sugrađanin je u njemačkom Kölnu kupio automobil marke BMW X6. Međutim, nije poštovao propise i ‘nalijepio’ je probne hrvatske registracijske pločice, a što u toj zemlji nije dopušteno pa su ga policajci zaustavili, zaplijenili automobil i uputili ga što mora napraviti da bi odvezao automobil u Hrvatsku.
Što sve privatna osoba mora napraviti da bi unijela automobil iz neke zemlje EU-a? Najprije da napomenemo da se kupnja rabljenog vozila, recimo u Njemačkoj i nekoj drugoj zemlji EU-a i njegovo dovoženje u Hrvatsku, smatra “unosom vozila”, dok iz svih ostalih zemalja koje nisu u Europskoj uniji i dalje koristi termin ‘uvoz’. Kod uvoza se obračunava Posebni porez na motorna vozila, ali nema carine.
Dr. sc. Goran Pejić, pomoćnik uprave za tehničke poslove u Centru za vozila Hrvatske, kaže nam da je u 2018. godini u Hrvatsku uvezeno samo oko 8700 vozila s benzinskim motorom, a oko 70.000 vozila s dizelskim motorom. Tako nam je stiglo čak 87% posto dizelaša, a tek 11 posto benzinaca, te samo dva posto s ostalim pogonom (električni, LPG). U 2019. godini (do kraja 9. mjeseca) ostao je sličan odnos unesenih vozila s benzinskim i dizelskim motorom.
Rabljena vozila u našu zemlju najčešće dolaze iz Njemačke, Italije, Francuske i Belgije. Inače, savjetuje se da se kupuju dizelaši s ekološkom normom 6, a ne 5, iako su ovi potonji jeftiniji jer se naravno radi o starijim modelima.
Splićanka Dora Lapenda se uputila u Njemačku po novog limenog ljubimca te nam je ispričala svoje iskustvo:
- Preko aplikacija na kojima se nude automobili smo tražili model koji se nama svidio. I našli smo ga ubrzo u Munchenu, poslali smo mail da nam pošalju još slika, te su nam ubrzo stigle fotografije i još informacija o automobilu. Provjerili smo broj šasije automobila, a jedan čovjek koji živi u Njemačkoj ga je otišao i pogledati. Kad su mi rekli da je sve uredno, dakle i kilometraža i održavanje automobila, otišla sam u Munchen.
Oni su tamo sredili već dobar dio papira, doveli smo ga u Hrvatsku odmah. Otišli smo carinu, mislim da me porez izašao oko 5000 kuna, a tu su bili i još neki sitni troškovi. Inače, kupili smo BMW 3 iz 2016., 145 konja, bijeli, sport oprema, kožna sjedala.... Isti automobil u Hrvatskoj je koštao oko pet tisuća eura više - navodi nam ta djevojka, ističućii da joj je, kada je rekla da će auto platiti odmah i u gotovini, dodatno snizilo cijenu.
- Moje iskustvo je odlično, a ja sam automobilom prezadovoljna. Nije imao ni puno kilometara, samo 83 tisuće. Savjetujem ljude samo da se dobro pripreme, gledaju njemačke oglase i onda rezerviraju automobil, te ga provjere - kaže nam ta zadovoljna Splićanka.
A evo što kaže naš poznati prometni stručnjak Željko Marušić.
- Prije svega privatnim osobama koje kupuju automobil vrijednosti do 100.000 kuna ne bih savjetovao da idu u taj rizik i odlaze u inozemstvo po rabljeni automobil, a sve kako bi uštedjeli tisuću-dvije eura. Prije svega izlažete se mogućem riziku: ako kupite neispravan automobil, onaj koji je udaren ili s vraćenom kilometražom, i želite tužiti prodavača, također privatnu osobu, e onda morate ići u Njemačku, tamo tužiti i uzeti odvjetnika, sve to platiti. I ne znate kad i kako će taj proces završiti.
Povoljnija je situacija ako automobil uzmete u nekoj njemačkoj tvrtci koja se bavi prodajom rabljenih i koja vam daje garanciju. Međutim, što ako se dogodi kvar u tom garantnom roku. Vi opet taj automobil morate voziti u Njemačku o svom trošku, plaćati tamo smještaj i opet ga o svom trošku vraćati natrag. Ako želite kupiti rabljeni inozemni automobil, onda ga radije kupite kod neke renomirane kuće u Hrvatskoj koja unosi takve automobile, daje garanciju do dvije godine, te vam čak nudi i da nekoliko dana isprobate vozilo i vidite je li vam odgovara. Mislim da je to puno sigurniji put nego da se sami upućujete u avanturu - kaže nam Marušić, navodeći da ipak postoji jedna iznimka.
- Ako kupac kupuje neki luksuzni automobil od 40.000 - 50.000 i više eura, e onda se može isplatiti odlazak recimo u Njemačku. Zašto Njemačku? Tamo je kazneno djelo namještanje kilometara, iako ni to ne garantira 100 posto sigurnosti. S druge strane ako osoba ‘ubode’ dobar i kvalitetan automobil, recimo taj x6, onda može uštedjeti jako veliku količinu novca i taj unos se zaista isplati. Ali pod uvjetom da je auto održavan, da nije udaren i da su kilometri ispravni. Bilo je primjera da je luksuzni automobil izgledao savršeno, a onda se u Hrvatskoj utvrdilo da je udaren i da mu nisu ponovno ugrađeni zračni jastuci, a čija ugradnja u luksuzne modele dođe cijelo bogatstvo. No, ne bih htio generalizirati jer bilo je i primjera kada su osobe kupile i odličan i održavan automobil. Dakle, ima svega, i dobrih i loših primjera, te sve ostaje na kupcu hoće li se sam izložiti riziku - kaže Marušić.
Ima primjera gdje su ljudi kupili izvrstan automobil za 150.000 kuna, s manje od 100.000 kilometara, te su u usporedbi s cijenom u Hrvatskoj, te nakon svih davanja uštedjeli između 15-20 tisuća kuna. Primjerice, Mercedes C klase s dizelskim motorom iz 2014. godine je nekoliko tisuća eura jeftiniji nego u Hrvatskoj, a slične su i kod popularnog Audijeva modela A4. Neki koji su se dali u višemjesečno istraživanje uštedjeli su i više, te su na kraju unijeli dobar i siguran automobil.
I što ako se ipak nakon svega odlučite da želite otputovati u neku EU zemlju i kupiti automobil. U Centru za vozila Hrvatske nam navode nekoliko koraka koji su nužni da bi kupili i unijeli rabljeni automobil:
- Treba pribaviti Potvrdu proizvođača koja sadrži sve tehničke značajke automobila. Potvrdu proizvođača može izdati ovlašteni zastupnik marke automobila koji je unesen/uvezen u RH, a popis ovlaštenih zastupnika za pojedinu marku automobila je dostupan na web-stranicama Državnog zavoda za mjeriteljstvo. Ovaj korak nije potreban ako vlasnik uz vozilo dobije tvornički dokument s podacima, takozvani CoC dokument.
Vlasnik mora dovesti automobil i donijeti potrebnu dokumentaciju, prometne dokumente iz zemlje unosa automobila, račun ili ugovor o kupnji (Potvrdu proizvođača će generalni zastupnik dostaviti elektroničkim putem) u stanicu za tehnički pregled vozila koja je ovlaštena za postupak provjere sukladnosti vozila. Stanica za tehnički pregled će nakon pregleda vozila i dokumentacije vlasniku vozila izdati Potvrdu o sukladnosti.
Vlasnik se nakon izdavanja Potvrde o sukladnosti vozila mora uputiti u nadležni carinski ured radi reguliranja obaveznih davanja (Posebni porez na motorna vozila i Naknada za gospodarenje otpadnim vozilima). Nakon što su obavezna davanja plaćena i evidentirana njihova provedba, vlasnik mora obaviti tehnički pregled i registraciju automobila u stanici za tehnički pregled. Nakon završetka postupka registracije, za automobil se izdaje prometna dozvola i registracijske pločice u RH - rekao nam je Goran Pejić iz Centra za vozila.
I sad uzmimo za primjer trošak unosa ovog automobila: rabljeni BMW, serija 3, CO2 emisije1 - 120 g CO2/km (komb.), prodajna cijena u Njemačkoj: 120.000 kuna. Auto proizvedeno: 2016. godine, a datum prve registracije: 11.11. 2016. godine.
Takav automobil u Hrvatskoj se prodaje za 140 - 150 i više tisuća kuna. Koliki bi za njega bio porez? Oko 6000 kuna. Međutim, to je čisto informativni izračun, a na tu cijenu treba dodati i ostale pristojbe, kao i prijevoz automobila do odredišta, te obračun naknade za gospodarenje otpadnim vozilima.
- Osnova za obračun naknade za gospodarenje otpadnim vozilima je masa motornog vozila koja je navedena u homologacijskom dokumentu ili tehničkoj dokumentaciji vozila, a obračunava se na način da se od mase vozila oduzme 115 kg i dobivena razlika pomnoži s 0,60 kuna - objašnjavaju nam u Ministarstvu financija.
No, ni tu nje kraj troškovima:
- Trošak pregleda automobila u svrhu provjere sukladnosti za osobni automobil iznosi oko 600 kuna. Ako za vozilo nije reguliran PDV prilikom kupnje u drugoj državi (slučaj kupnje od fizičke osobe), tada vlasnik prije prve registracije mora platiti i upravnu pristojbu u stanici za tehnički pregled.
Iznos upravne pristojbe računa se u ovisnosti o starosti vozila i snazi motora. Npr. za vozilo snage 100 kW koje je staro 4 godine, upravna pristojba iznosila bi 3500 kuna. U slučaju kupnje automobila od pravne osobe (na računu iskazan PDV ili Marža) nema obaveze plaćanja upravne pristojbe - kaže nam Pejić, navodeći da ako se već neki naš građanin uputi u drugu zemlju EU-a radi kupnje vozila, onda ga je najbolje kupiti od ovlaštenog trgovca rabljenim vozilima.
Dakle, da zaključimo: Ako idete po vozilo u Europsku uniju, naoružajte se strpljenjem, dobro provjerite trgovce rabljenim automobilima i ne kupujte vozila od nepoznatih privatnih osoba.
Cijene vozila i salone koje ih prodaju diljem Europe možete pronaći na više stranica ili mobitelskih aplikacija, primjerice na https://www.autoscout24.hr/ i https://www.mobile.de, a ako želite izbjeći tramak i bavljenje s papirologijom, onda možete sami izabrati automobil, a uvoz i sve ostale administrativne radnje možete prepustiti jednoj od brojnih hrvatskih tvrtki koje se bave unosom automobila.
Objašnjenje Ministarstva
Što nam kažu u Ministarstvu financija i Carinskoj upravi:
- Bitno je postupovno i pojmovno razlikovanje uvoza i unosa motornih vozila. Ako se radi o uvozu vozila iz trećih zemalja, Carinska uprava naplaćuje uvozna davanja (Carina, PDV), te posebni porez na motorna vozila (PPMV), koji su prihod državnog proračuna.
U slučaju unosa vozila (druga država članica EU-a), naplaćuje se posebni porez na motorna vozila, a ako se radi o unosu vozila koje se smatra novim u smislu Zakona o porezu na dodanu vrijednost (prema odredbama čl. 4. Zakona o porezu na dodanu vrijednost novim prijevoznim sredstvima smatraju se pored ostalog: kopnena motorna vozila radnog obujma motora iznad 48 cm3 ili snage motora iznad 7,2 kW isporučena unutar 6 mjeseci od datuma prve uporabe ili koja nisu prešla više od 6000 km) naplaćuje se i PDV na stjecanje novih prijevoznih sredstava.
Carinska uprava naplaćuje i naknadu za gospodarenje otpadnim vozilima koja je u nadležnosti Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, ali Rješenje o naplati naknade ispostavlja Carinska uprava u ime i za račun Fonda.
HAK: Čuvajte se namještanja kilometraže
Preporučujete li kupovinu automobila od privatnih osoba ili službenih trgovaca, pitali smo HAK:
- Preporučujemo odlazak u neku stanicu za tehničke preglede u Splitu. Zatražite mišljenje o tehničkom stanju vozila iz unosa, kupljenih od privatnih osoba ili službenih trgovaca i mogu li se prilikom prvog tehničkog pregleda uočiti kakve razlike (kilometraža, način održavanja, udio eventualno utvrđenih neispravnosti na prvom pregledu kod nas, struktura sklopova na tim vozilima kod kojih su utvrđene neispravnosti, postoje li kakve karakteristične sličnosti kod jednih u odnosu na druge...) – na osnovi tih egzaktnih podataka moći ćete izvesti zaključak. Pritom, naravno, kupac sam donosi svoje odluke - kaže nam Alan Vojvodić iz HAK-a.
- Na kraju bismo skrenuli pozornost vašim čitateljima na opasnost koja prijeti prilikom kupnje rabljenih automobila - od namještanja kilometraže.
Radi se o rasprostranjenoj pojavi ne samo u Hrvatskoj nego i u Europskoj uniji te se procjenjuje kako je oko 50% svih rabljenih automobila na tržištu EU-a sa smanjenom kilometražom - kaže Vojvodić.
Lažni kilometri se skidaju za 50 eura
Hrvatski autoklub je u već nekoliko navrata upozoravao kupce rabljenih automobila na prijevare s vraćanjem kilometraže.
- Hrvatski autoklub upozorava kupce rabljenih vozila na nerijetku pojavu smanjivanja broja prijeđenih kilometara kako bi se skuplje prodao rabljeni automobil. Hrvatski propisi još ne predviđaju adekvatnu kaznu za ovu aktivnost već se izigranim kupcima prepušta samostalno istjerivanje pravde u dugim i neizvjesnim privatnim tužbama. Za smanjenje broja prijeđenih kilometara na rabljenom vozilu potrebna su mala početna ulaganja, moguća je za naše prilike značajna protupravno stečena imovinska korist uz teško detektiranje i gotovo nikakvu opasnost od sankcioniranja učinjenog djela. Cilj je jednostavan - obmanuti kupca pri prodaji i zaraditi - navode u Hrvatskom autoklubu.
Možda se ovo čini iznenađujućim zbog tehnološke sofisticiranosti današnjih automobila, ali, upozoravaju u HAK-u, moderni automobili puni su elektronike a ne mehaničkih instrumenata te je vraćanje kilometraže pitanje hakiranja softvera.
Na internetskim forumima se bez prikrivanja razmjenjuju podaci o tvrtkama i pojedincima koji to rade, raspituje se o cijenama, a dobar dio vozača je, ako ništa drugo, barem čuo ili zna nekoga tko je na taj način prodao automobil.
Postoje specijalizirane tvrtke koje nude „korekciju“ za 50 eura, a internetski pretraživači vrve ponudom. Neke zemlje Europske unije ipak u svoje propise uvode odredbe koje kriminaliziraju ovakve prijevare te uvode centralizirane baze podataka. Primjerice, u Belgiji se za ovakvo djelo može dobiti novčana kazna od 55 do 17.500 eura i kazna zatvora do jedne godine.
U Njemačkoj je predviđena kazna zatvora do jedne godine ukoliko se dokaže očita namjera. U Njemačkoj, iz koje se u Hrvatsku uvozi veliki broj rabljenih automobila, procjenjuje se kako je svako treće rabljeno vozilo prodano s lažnim brojem prijeđenih kilometara, navodi HAK.