Legendarni francuski glumac za kojim su desetljećima uzdisale žene diljem svijeta, 87-godišnji Alain Delon odlučio je okončati svoj život eutanazijom u Švicarskoj. Javnosti je to otkrio glumčev sin Anthony Delon u intervjuu za francuski RTL kazavši kako ga je otac zamolio za pomoć u tom naumu te kako je on pristao biti uz njega u posljednjim trenucima očeva života.
Delon je do te odluke došao, vjerojatno potaknut nedavnom teškom smrću svoje bivše supruge i majke svog sina Anthonyja, glumice Nathalie Delon koja je preminula u siječnju prošle godine. S ovom francuskom glumicom, modelom, filmskom redateljicom i spisateljicom, koja je '60-ih i '70-ih godina prošlog stoljeća smatrana jednom od najljepših žena na svijetu, Delon je bio u braku od 1964. do 1969. Kada je oboljela od raka gušterače, Nathalie je željela otići svojevoljno, dostojanstveno da izbjegne bolnu smrt.
- Moja majka, koja je bila osoba slobodnog duha, željela je otići na isti način kako što je i živjela, dostojanstveno. Srećom, nismo pribjegli ovom procesu. Kažem na sreću jer je sve bilo spremno. Imali smo osobu - ispričao je Anthony Delon. Gdje bi proveli taj čin, nije poznato, jer francuski zakon ne dopušta takvo potpomognuto samoubojstvo, pa zbog tog razloga dio Francuza odlazi u Švicarsku. I njegov otac već dugo zagovara pravo na eutanaziju.
- Eutanazija je najlogičnija i najprirodnija stvar. Od određene životne dobi kao i životnih okolnosti, imamo pravo otići tiho s ovoga svijeta bez miješanja bolnice da vam produžavaju agoniju s injekcijama, aparatima za održavanje života - kazao je Delon u jednom intervjuu prošle godine.
Francuski mediji pišu kako se očekuje da će Delon svoj naum provesti u Švicarskoj gdje je potpomognuto samoubojstvo legalno. Delon je zatražio švicarsko državljanstvo još 1999., a u toj državi nastavio je živjeti i nakon što je 2019. operiran zbog moždanog udara. Očito je već tada donio odluku, jer je nakon operacije izjavio "starenje je užasno, tu ne možete ništa, gubite izgled, vid, dovraga boli vas i gležanj čim ustanete, to su strašne muke".
Kako donose mediji sada sa svojim odvjetnicima navodno razgovara o nasljedstvu, očito u namjeri da sredi sve papire prije no što provede naum i ode pod svojim uvjetima. Kada će se to dogoditi i u konačnici hoće li se uopće, ako se ne predomisli, nije poznato. No kako god bilo, Delon je imao život kakav većina nije mogla ni zamisliti.
Jedan od najslavnijih i najkarizmatičnijih glumaca u povijesti ne samo francuske, već i svjetske kinematografije, pored iznimne karijere imao je i fascinantan privatni život, posebno kada su žene u pitanju. Bio je iznimno lijep pa su ga nazivali francuskom varijantom Jamesa Deana, ali i muškom verzijom Brigitte Bardot s kojom je naravno imao i kratku ljubavnu aferu.
Glavni konkurent tog vremena, bio mu je jednako slavan Jean-Paul Belmondo, no obojica nisu imala nikakvih problema ni s dobivanjem uloga niti s osvajanjem žena. Djetinjstvo Delonu nije bilo niti najmanje idilično. Rođen je u pariškom predgrađu Sceauxu i kada su mu se razveli roditelji, što je u to vrijeme bila velika sramota, prvo vrijeme, dok se situacija nije stabilizirala, živio je kod udomitelja. Je li zbog toga bio tako nemiran teško je reći, no zbog ponašanja izbacili su ga iz šest škola. Pokušao je pobjeći i u Ameriku, pa je s 14 godina nastavio školovanje za mesara kod očuha.
Sve je vodilo tome da taj dječak neće dobro završiti. Kada mu je bilo 17 prijavio se u francuske marince i sudjelovao kao padobranac u prvom indokineskom ratu. No bio je previše nediscipliniran, posebno za strogu vojsku zbog čega je nečasno otpušten, Vratio se u Pariz gdje je radio sve i svašta, bio konobar, raznosio novine, bio vratar. U tom periodu upoznao je glumicu i učiteljicu glume Brigitte Auber i taj susret promijenio mu je u potpunosti životni put. Auber ga je odvela u Cannesu i tako lijepi mladić naravno nije prošao nezapaženo. Odmah ga je ugledao lovac na talente slavnog producenta David O. Selznick s kojim je brzo potpisao ugovor nakon testnog snimanja.
Međutim tada ga je francuski redatelj Yves Allégret uspio nagovoriti da ostane u Francuskoj, a Selznick s njim pristao raskinuti ugovor. Filmski debi imao je 1957. godine u filmu "Send a Woman When the Devil Fails", prvu veću u "U zenitu sunca", a nakon proslavila ga je 1959. komedija "Rocco i njegova braća". Uloge su se nakon toga samo krenule redati, a u karijeri ostvario je više od 80 filmskih angažmana.
Zbog brojnih afera nazivali su ga serijskim zavodnikom. Dok je bio zaručen s Romy Schneider, paralelno je bio i s njemačkom glumicom i pjevačicom Nico. S njom je dobio 1962. sina Christiana Aarona Boulognea kojeg nikada nije priznao. Schneider se, pak nakon što ju je 1964., nakon pet godina veze, Delon ostavio pokušala ubiti. Nesretna glumica prerezala je u očaju žile, a kada je Schneider 1982. umrla otkrio je kako je Romy bila ljubav njegova života.
Nakon raskida sa Schneider oženio se glumicom Nathalie Barthélemy s kojom je dobio drugog sina. Bio je dugo u vezi i s vezi s Mireille Darc te nizozemskom manekenkom Rosalie van Breemens od koje je bio stariji čak 31 godinu i s kojom je dobio još dvoje djece. Spominjemo naravno samo njegove duže životne veze. Najveći skandal u kojem se našao zbio se 1968. nakon što je ubijen njegov bivši tjelohranitelj Stevan Marković koji je pronađen prostrijeljene glave na smetlištu. Zbog te smrti Delon i mafijaš s Korzike François Marcantoni našli su se pod istragom.
Jedan od indicija koji su upućivali na njih bilo je pismo koje je Marković poslao svom bratu Aleksandru i u kojem je stajalo: " Ako me ubiju, sto posto je kriv Alain Delon i njegov mafijaški kum s Korzike François Marcantoni." Poslije istraga obuhvatila i bivšeg francuskog premijera Georgesa Pompidoua jer je Borivoj Ackov koji je svjedočio kako je bio prisutan na intimnim partyjima s Pompidouovom suprugom, Markovićem i Delonom. Krenuli su tračevi kako postoje i slike grupnog seksa s Claude Cahour, Pompidouovom suprugom, no to nikada nije dokazano. Delon je imao čvrsti alibi, a slučaj ubojstva do danas nije rasvijetljen.
Cijeli skandal nije mu naudio karijeri, iako je u međuvremenu zbog napada na talijanskog fotografa dobio četiri mjeseca zatvorske kazne. Zadnjih je godina živio mirno i povučeno u Chêne-Bougeries u Švicarskoj te francuskom Douchyju.