Kad je prije ravno 270 godina, 26. svibnja 1751. godine u Hrvatskom zagorju pao prvi ikad zabilježeni i dokumentirani meteorit, nije za komadom svemirskog željeza nastala velika pomama kakva očito slijedi u šibenskom zaleđu, gdje je, čini se, prije nekoliko dana pao jedan sličan.
Dapače, usprkos bizarnosti preživljenog sraza meteorita koji se u selu Hrašćine zabio u zemlju i prelomio se na jedan komad od 40 i drugi od devet kilograma, praktični su Zagorci od većeg dijela dara s neba – iskovali čavle.
Da nije bilo generalnog vikara Zagrebačke biskupije Vuka Kukuljevića koji je za cara u Beču sastavio ispravu o nevjerojatnom događaju, Zagorci bi nastavili mirno kovati svoje čavle i o čudnoj zgodi prenositi priču kako se na nebu oko 18 sati, nekako prema istoku, pojavila vatrena kugla koja se, uz tutnjavu nalik topovskoj, rasprsnula, praćena gorućim tragom, a kad je kugla pala, tutnjava je bila još jača.
Vražja grmljavina
No, mjesni svećenik potrudio se o vražjoj grmljavini obavijestiti zagrebačkog biskupa koji je poslao kanonike da preslušaju svjedoke te da uzorke pošalju u Beč. Bilo je to prvi put u Europi da se, crno na bijelo, dokumentira pad meteorita koji će kasnije, zaslugom bečkog znanstvenika, grofa Aloisa von Beckh Widmanstättena, koji je na nalog samog cara Franje I. analizirao predmete, dobiti ime Hrašćinski meteorit, odnosno "agramit".
Tek 40 godina kasnije slična analiza napravljena je na meteoritu pronađenom kod Barbotana u Francuskoj. Nakon toga, muzeji, kraljevi, amateri, ali i Vatikan, kreću u skupljanje "svemirskog kamenja" pa stoga pad meteorita u Zagorju ima i danas veliku važnost za znanstvenike, ali i laike.
- Nekome tko nije znanstvenik, meteoriti mogu biti zanimljivi jer se radi o objektima koji nam dolaze iz svemira, to jest iz raznih dijelova Sunčeva sustava, i mogu biti komadi otkrhnuti od asteroida, ili čak drugih planeta ili mjeseca - kazala nam je dr. sc. Koraljka Mužić, docentica na splitskom Prirodoslovno-matematičkom fakultetu.
- Znanstvenicima su meteoriti izrazito zanimljivi jer mnogi od njih predstavljaju materijal koji je nastao u najranijem razdoblju Sunčeva sustava. Zbog geoloških aktivnosti, stijene na Zemlji su se konstanto mijenjale, dok je većina tijela od kojih nastaju meteoriti ostala nepromijenjena u odnosu na razdoblje u kojem su nastali. Meteoriti nam, dakle, donose vrijedne informacije o kemijskom sastavu Sunčeva sustava i posebno o razdoblju njegova nastanka. Neki od meteorita dolaze nam s Mjeseca ili Marsa i nose nam informacije o njihovoj geologiji i atmosferi davno u prošlosti, kad je dio od kojeg će kasnije nastati meteorit bio "otkinut" od planeta ili mjeseca.
Također, jedna od teorija je i da su meteoriti mogli donijeti na Zemlju elemente potrebne za nastanak života, poput kompleksnih aminokiselina i drugih organskih spojeva. Ukratko, meteoriti su jako zanimljivi i bitni u istraživanju ranog Sunčeva sustava i njegove evolucije - kaže dr. Mužić.
Pokaže li se doista da je kod Šibenika pao meteorit, bit će to tek šesti takav događaj u Hrvatskoj. Naime, nakon Hrašćinskog meteorita, zabilježeno je i u Međunarodnom društvu za meteorske i planetarne znanosti dokumentirano samo još pet meteorskih padova u nas.
Slijedi nalaz pet kilograma teškog meteorita “Milena” koji je sletio na zemlju 1842. kod Varaždina, a potom crnog spaljenog kamena težine 1,7 kilograma, nazvanog po mjestu Slavetić 1868. blizu Jastrebarskog.
Četvrti je meteorit pao tridesetak kilometara jugoistočno od Dubrovnika 1951. i danas se čuva u zagrebačkom Prirodoslovnom muzeju, a peti je meteorit iz Križevaca koji se srušio točno 60 godina kasnije, 20. veljače 2011. godine. I to je sve!
Premda u svijetu godišnje padne na Zemlju 45.458 meteorita, barem onih koji su potvrđeni kao meteoriti i dokumentirani kao takvi, od toga njih 68,4 posto padne na Antarktiku, 14,8 posto u Afriku, u Sjevernu Ameriku oko četiri posto, a kod nas "ostalih" tek šest posto.
Stoga su izgledi da se bilo tko od nas zbilja upiše u knjigu pronalazača meteorita vrlo, vrlo mali premda trgovci svakakvo kamenje znaju prodavati kao meteoritsko, jer je takvo kamenje – ili željezo, ovisno od kojeg je dominantnog materijala! – iz nekog razloga ljudima privlačno, čak i kao privjesak za ogrlicu.
Kolika je opasnost od udara meteorita za ljude?
A da nam padne na glavu?
- Vjerojatnost da meteorit padne na neki dio Zemlje je u principu svugdje jednaka - kaže doc. dr. Koraljka Mužić.
- Prema procjenama, nekoliko tisuća meteorita godišnje stigne do površine Zemlje, od čega se samo manji broj i pronađe. Razlog tome je to što ih veliki broj padne u oceane koji čine oko 70 posto Zemljine površine, zatim u udaljene i teško dostupne krajeve, ili jednostavno prođu nezamijećeni - dodaje dr. Mužić.
Od 66 meteorita koji udare Zemlju, jedan pogađa naseljeno područje, a zabilježeno je i nekoliko slučajeva kad su bili direktno ugroženi ljudi jer im je meteorit sletio ravno na krov. No, vjerojatnost da neki stanovnik Hrvatske bude pogođen meteoritom, izračunali su predani statističari, može se očekivati jedanput u 97 tisuća godina pa ispada da će bilo kome od nas prije pasti u ruke jackpot od milijardu eura nego što će mu u dvorište pasti meteorit.
Ipak, šalu na stranu, opasnost se znatno povećava zbog mogućnosti da budu pogođene instalacije, željezničke pruge, nasipi i brane hidroelektrana, atomske centrale, skladišta vojnog materijala i slično. Također, prirodne katastrofe može izazvati i pad velikog meteorita u gusto naseljena područja te u more, što bi izazvalo stvaranje golemog plimnog vala, ali... Budimo optimisti, ne pada nebo često na zemlju Hrvatsku!
Nema straha od zračenja
- Meteorit čiji je pad snimljen 23. veljače 2021. u zaleđu Šibenika mogao bi znanstveno biti vrlo zanimljiv s obzirom na to da je proračunom njegove orbite dobiven podatak da je tijelo stiglo na zemlju iz asteroidnog pojasa, odnosno pojasa s mnoštvom asteroida koji se nalazi između Marsa i Jupitera - kazao nam je Dorian Božičević, glavni tajnik Hrvatskog astronomskog saveza.
- Na Zemlju svakodnevno iz svemira padne više od 40 tona materijala, ali malo što od toga preživi put do površine Zemlje. Sve što preživi taj put i bude pronađeno je zaista posebno s obzirom na to da se radi o materijalu koji je do nas stigao iz drugih dijelova Sunčeva sustava - kaže Dorian Božičević.
- Najčešće meteoriti budu sasvim bezopasni što se ionizirajućeg zračenja tiče, odnosno ne zrače ništa više od drugih stijena koje možemo naći na Zemlji - dodaje Božičević.
- Ipak treba reći da meteoriti koji su svježe pali mogu zračiti male količine zračenja koje vrlo brzo nestanu.