Rijetko će se naći grad u Hrvatskoj gdje je u prošlosti toliko cvao kazališni amaterizam, čvrsto povezan s onim profesionalnim s kojim se naposljetku i stopio. U Šibeniku je to započelo još pedesetih godina prošloga stoljeća u okviru amaterske skupine Crvenoga križa koju je s puno uspjeha vodila legendarna Milka Bučić Matavulj i iz koje će kasnije poteći neki poznati kazališni i filmski glumci.
Tada je na "daskama koje život znače" vrlo popularan bio Branislav Nušić sa svojim satiričnim komedijama ("Vlast","Gospođa ministarka","Nevidljivi Jurić"), Marin Držić i drugi, na kojim je predstavama šibensko kazalište bilo dupkom puno.
Ovdje donosimo dvije sačuvane fotografije iz sedamdesetih godina koje pokazuju neke zaslužne kazalištarce.
Na prvoj su slijeva na desno Branko Matić, Ana(Aneta) Vujić, Boris Marinov i Ante Balin u živom razgovoru na pultu kafića poznatoga kluba DIT(Društvo inženjera i tehničara) koji odavno ne postoji i gdje su rado zalazili ljudi iz javnoga života.
Matić će se proslaviti u više od stotinu kazališnih i filmskih uloga, Ana Vujić kao najpoznatija epizodistica niza kazališnih komada, Boris Marinov u brojnim ulogama-komedijama domaćih i stranih autora, a Ante Balin kao glumac, TV snimatelj i redatelj sve do kraja osamdesetih godina.
Svi zajedno ponajviše su se istakli u Brešanovu remek djelu "Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja - zadnja pošta Kopilica", kako je na početku glasio izvorni Brešanov naslov. U šibenskome teatru "Mrduša" se igrala pedesetak puta, a iz te skupine je potekao i Špiro Guberina, inače i gimnazijski kolega autora mementa, koji će kasnije dugo vladati hrvatskim glumištem, TV i filmskom scenom.
Druga slika prikazuje dvojicu nerazdvojnih kazališnih djelatnika iz doba djelovanja te ustanove kao Centra za kulturu Šibenik. To su prof. Drago Putniković (desno), direktor Centra i prof. Silvestar Škudar, organizator i koordinator u segmentu MDF-a unutar ustanove i neka vrsta Putnikovićeve sive eminencije.
Obojica su bili vrlo angažirana, posebno u prihvatu stranih ansambala koji su nekad brojili i po šezdesetak i više članova, poput onih iz Egipta, Kine i drugih. Putnikovića, koji je neko vrijeme bio i predsjednik Općine Šibenik, kasnije će zamijeniti također jedan od zaslužnika šibenskog teatra, Ante Pulić. A njega u ranim devedesetima Miroslav Belamarić.
Inače, bilo je to doba velikoga kazališnog entuzijazma, kad se u nekim razdobljima radilo gotovo bez predaha i kad su u Šibenik dolazili poznati glumci iz HNK Zagreb i drugih centara kao začetak kasnijeg profesionalnoga šibenskog teatra.
