Da vam je netko nekad rekao kako će jednom u budućnosti godišnji izvještaji Svjetske banke počinjati citiranjem Karla Marxa, zacijelo biste ga sažaljivo pogledali. No ta nevjerojatna budućnost je stigla.
Najnoviji dokument Svjetske banke, World Development Report 2019 (Izvještaj o svjetskom razvoju), pod naslovom "Promjena prirode rada“, čiji je radni nacrt od 160 stranica objavljen ovih dana - a bavi se utjecajem tehnologije na budućnost rada i radnih mjesta - počinje upravo citatom iz "Kapitala“, u kojem se Marx brine nad faktom da "strojevi ne djeluju samo kao superiorni konkurent radniku, uvijek na način da ga čine suvišnim. To je i najmoćnije oružje za suzbijanje štrajkova."
Neobičan početak kapitalističkog izvještaja. Zar se to u vrh Svjetske banke - jednog od temeljnih stupova globalnog kapitalizma - infiltrirala skupina radikalnih marksista, koji sada s te pozicije potkopavaju sistem u koji ne vjeruju?
Neće biti. Pravi razlog Marxova spominjanja otkriva se par stranica dalje, nakon što autori konstatiraju da "neovisno o mogućnostima koje stvara tehnologija, zamjenjivanje radnika strojevima stvara anksioznost, baš kako je to činilo i u prošlosti“. Potom se spominje ludistički pokret s početka 19. stoljeća u Britaniji, kad su radnici masovno uništavali strojeve koji su im uzimali posao. Znakovita je sljedeća rečenica u izvještaju:
„Uslijedile su socijalističke i komunističke revolucije.“
Strah od Marxa
Sad naslućujemo zbog čega dokument Svjetske banke počinje Marxom: autori izvještaja upozoravaju naručitelje na ono što se može dogoditi ako previše ljudi odjednom ostane bez posla. A upravo je masovna nezaposlenost sasvim izgledna budućnost živućih naraštaja. Toj je opasnosti i posvećen ovaj izvještaj Svjetske banke.
Neki mediji već su prenijeli određene akcente izvještaja, a posebno preporuku Svjetske banke da radnicima na niže plaćenim mjestima treba dodatno smanjiti plaću kako ih tvrtke ne bi zamijenile robotima, odnosno kako bi zapošljavanje radnika poslodavcu bilo isplativije od uvođenja tehnologije. No to je tek mali dio budućnosti koju nam otkriva ovaj izvještaj.
Stručnjaci Svjetske banke priznaju da je strah radnika od robota i umjetne inteligencije opravdan: podaci iz SAD-a ukazuju da jedan dodatni robot na tisuću radnika smanjuje zaposlenost populacije za 0,2-0,3 posto, a plaće za 0,3-0,5 posto. A broj robota širom svijeta ubrzano raste: u izvještaju se prognozira da će ove godine u pogone biti uvedeno 1,4 milijuna novih industrijskih robota, čime će ih na svijetu ukupno biti 2,6 milijuna. Navodi se da je 2016. broj robota po radniku najveći bio u Južnoj Koreji, Singapuru, Njemačkoj i Japanu.
U izvještaju se ističe primjer Foxconn Technology Group iz Tajvana, najvećeg svjetskog proizvođača elektronike, koji je nakon uvođenja robota u proizvodnju smanjio radnu snagu za 30 posto: od 1,3 milijuna 2012. godine na manje od 900 tisuća krajem 2016. godine. A na području SAD-a od 1990. do 2016. broj radnih mjesta u proizvodnji smanjio se za 31 posto, pretežno baš zbog automatizacije proizvodnje.
Ali nisu ugrožena samo radna mjesta u proizvodnji, već i ona u sektoru usluga, pa se tako u izvještaju spominju velike izraelske, kineske i južnokorejske korporacije koje intenzivno razvijaju projekte vozila bez vozača, čime će ljudske šoferske usluge postati izlišne.
Učitelji - pravac Afrika!
O prekvalifikaciji moraju početi razmišljati čak i pripadnici nekih profesija "bijelih ovratnika“ koji su do jučer bili „nedodirljivi“ - financijski analitičari i pravni stručnjaci. Izvještaj navodi primjer najveće ruske banke Sperbank, koja se kod odluka o zajmovima i kreditima već danas u 35 posto slučajeva oslanja na umjetnu inteligenciju, s intencijom da se u manje od pet godina taj udio poveća na 70 posto. U pravnom odjelu ove banke "odvjetnici roboti“ već su zamijenili, odnosno preuzeli 3000 radnih mjesta, te se predviđa da će ukupan broj uredskog osoblja 2021. godine pasti na tisuću. A još 2011. bilo ih je 59 tisuća.
Stručnjaci Svjetske banke ističu kako se znanstvene procjene ključnog pitanja - koliko će poslova razvojem tehnologijom biti "pometeno“? - međusobno uvelike razlikuju, što pokazuje koliko je svako predviđanje ovog pitanja neizvjesno. Najblaže procjene govore o 5-10 posto zauvijek izgubljenih poslova, dok pojedine projekcije idu i više od 50 posto svih poslova, pri čemu je taj postotak veći u razvijenim zemljama. Iako autori izvještaja tvrde kako razvoj tehnologije neće samo uništavati stare poslove nego i stvarati nove, i njima je jasno kako omjer neće biti proporcionalan:
"Uzevši sve zajedno, međutim, poslovi koji su izravno stvoreni tehnologijom čine relativno mali postotak ukupnog zaposlenja“, priznaje se u izvještaju.
Čini se da je stručnjacima Svjetske banke jednostavnije bilo odgovoriti na pitanje koji poslovi neće biti (barem zasad) na udaru robota i umjetne inteligencije. To su, prije svega, sektori zdravstva i školstva. Liječnici i medicinske sestre bit će sve traženiji, osobito s obzirom na produljenje ljudskog vijeka, a u zemljama s velikim natalitetom učitelji će postati čak i važniji nego dosad.
Procjenjuje se da će do 2030. svijetu trebati 80 milijuna zdravstvenih radnika; s obzirom na to da ih sada ima 43 milijuna, otvara se mogućnost za gotovo 40 milijuna radnih mjesta u ovom sektoru. Procjene, nadalje, sugeriraju da je već danas u svijetu potrebno najmanje 69 milijuna novih učitelja, najviše u Africi - do 2030. godine Crni kontinent trebat će 19,6 milijuna nastavnika u osnovnim i srednjim školama, od čega njih 17 milijuna u supsaharskoj Africi.
Spas je u umjetnosti
Jedan od egzistencijalnih izlaza čovjeka budućnosti bit će - umjetnost. Kako stoji u izvještaju, roboti i umjetna inteligencija se (još) "ne mogu uključiti u umjetnički izraz“, pa se bavljenje artom nadaje kao jedan od modela preživljavanja novih generacija.
"Umjetna inteligencija još ne može promišljati nove industrije, voditi timove ili razvijati politike. Isto se odnosi i na poslove koji uključuju socijalnu interakciju, kao što su timski rad, skrb, upravljanje vezama i odnosima, vodstvo: ukratko, sve ono što zahtijeva da ljudi međusobno djeluju na temelju prešutnog znanja'“, navode dalje autori izvještaja, sugerirajući radnom narodu preostale slobodne niše.
Dvije vrste ljudskih sposobnosti - zasad nedostupne robotima - bit će osobito na cijeni kod poslodavca budućnosti: kritičko razmišljanje i socio-emocionalne vještine, a prije svega prepoznavanje emocija i njihovo upravljanje u timskom radu.
Eksperti Svjetske banke zaključuju kako će u budućnosti radnici s visokospecijaliziranim znanjima, a koji imaju i navedene interpersonalne vještine, biti iznimno dobro plaćeni, čak i puno bolje nego danas. Oni sa srednje-specijaliziranim znanjima, koja se mogu "kodificirati“ i već su danas u domeni shvaćanja robota i umjetne inteligencije, ostat će bez posla, odnosno bit će zamijenjeni strojevima. A oni iz niskokvalificiranih zanimanja još i imaju neke šanse u odnosu na robote, ali pod uvjetom da im se drastično smanji plaća, kako bi za poslodavca bili jeftiniji od robota.
Drugim riječima, plaće onih na vrhu će rasti, ostalima će padati. Svjetska banka predviđa scenarij svijeta u kojem neće biti srednje klase, nego će se dvije razdvojene klase gledati iz velike daljine. Građani Hrvatske mogli bi se u tom svijetu čak i dobro snaći, jer ga praktično žive već gotovo trideset godina.