Znate li da manjak sna pogoduje nastanku prekomjerne tjelesne težine? Slično je i s uzimanjem hrane u pogrešno vrijeme

Postoje nedvosmisleni epidemiološki podaci koji povezuju kardiovaskularne, metaboličke, upalne, psihijatrijske i degenerativne bolesti s manjkom sna ili poremećajima cirkadijanog ritma. Manjak sna slabi imunosni sustav, povećava sklonost infekcijama i nastanku tumora. Učinkovitost cjepiva je slabija nakon neprospavane noći. Deprivacija spavanja je priznati karcinogen… Nismo zapravo ni svjesni važnosti kvalitetnog sna, kaže psihijatrica i somnologinja dr. Vjera Matković Ferreri.

Dr. Vjera Matković Ferreri

Foto: Damir Škomrlj /Cropix

Činjenica je da bi ljudi trebali trećinu života provesti spavajući te da je spavanje, kao i uzimanje vode i hrane, nužno za preživljavanje. S obzirom na to da je spavanje jednako važno stanje organizma kao i budnost, povezanost brojnih bolesti s poremećajima spavanja ne iznenađuje. Do sada je oko 80 bolesti povezano sa spavanjem, a znanost se i dalje fokusira na otkrivanje cirkadijane komponente u sve većem broju bolesti ili fizičkih disfunkcija. Kronofarmakologija je već iznjedrila upute o primjeni lijekova za mnoga stanja koja prate promjenjivost učinka terapije u 24-satnom ritmu, piše Živim.hr.

Ritmička usklađenost

- Svi procesi u organizmu odvijaju se ritmički, a najočitiji primjeri su manje-više stabilni srčani ritam i ritam disanja. Metabolički, hormonalni i imunosni procesi osciliraju mnogo sporije. Većina ih oscilira dnevnom, cirkadijanom ritmu koji kod ljudi traje malo više od 24 sata. Isto tako, pojedini simptomi bolesti češće se javljaju u određeno doba dana. Na bol smo najosjetljiviji noću, raspoloženje nam je najniže obično ujutro nakon buđenja, tjelesna temperatura raste uvečer, kao i nemir kod oboljelih od demencije. Manjak sna i poremećaji cirkadijanog ritma česti su okidači za pojavu glavobolje i epileptičkih napadaja. Posebna vrsta glavobolje, tzv. klaster glavobolja, javlja se u isto doba godine, u skupinama, i to obično u prva dva sata nakon usnivanja. Migrena i neki oblici epileptičkih napadaja također pokazuju cirkadijanu komponentu. Jedan tip epileptičkih napadaja javlja se isključivo u snu, i to u točno određenoj fazi spavanja.

Shutterstock

Za sva ta zapažanja postoje objašnjenja utemeljena na cirkadijanoj fiziologiji. Primjerice, krvni tlak i srčana frekvencija rastu pred buđenje pripremajući nas za nadolazeći dnevni stres, jednako kao i pojačana aktivnost trombocita i sklonost zgrušavanju krvi. Time se tumači najviša učestalost moždanih i srčanih udara u jutarnjim satima. Svaki nametnuti poremećaj ritmičke aktivnosti poput smjenskog rada ili nagle promjene vremenskih zona (jet-lag) povećava vjerojatnost moždanih i srčanih udara, što je, vjeruje se, posredovano kroničnom upalom. Poznato je i da raste učestalost infarkta u tjednima nakon promjene sata u proljeće, kada spavamo jedan sat kraće. Neke bolesti pokazuju sporije, sezonske varijacije što je naočitije kod poremećaja raspoloženja koji su najčešći u rano proljeće. Zanimljiva je i povezanost veće učestalosti shizofrenije kod osoba rođenih u rano proljeće, no objašnjenje za taj fenomen nemamo - kaže dr. Matković Ferreri.

Pretilost - disrupcija sna i cirkadijanog ritma

Manje je poznato da manjak sna pogoduje nastanku prekomjerne tjelesne težine i pretilosti. Slično je i s uzimanjem hrane u pogrešno vrijeme, odnosno jedenjem noću.

- Osobe kojima nedostaje sna sklonije su uzimati masniju i slađu hranu te nakupljanju masnih naslaga. Uz to, ako jedemo kasno uvečer i noću, remeti se ravnoteža hormona povezanih s osjećajem gladi i sitosti (grelin i leptin) te postajemo skloniji nakupljanju viška kilograma i razvoju inzulinske rezistencije koja prethodi nastanku šećerne bolesti tipa 2. To se događa i kod ljudi koji rade noću i u smjenama. Iako je, primjerice, prema tradicionalnoj ajurvedskoj medicini vrijeme uzimanja hrane izuzetno bitno za zdravlje pa se savjetuje ne jesti nakon zalaska sunca, tek se u novije vrijeme, uz različite režime prehrane i tjelovježbe, počinje shvaćati važnost spavanja i poštovanja dnevno-noćnih ritmova u prevenciji i terapiji pretilosti i prekomjerne tjelesne težine - kaže dr. Matković Ferreri.

Važno je i kada se uzima pojedini lijek

Sve se češće razmatra i vrijeme uzimanja terapije u cilju učinkovitijeg liječenja.

- Kronofarmakologija proučava utjecaj bioloških ritmova na djelovanje lijekova, tj. na učinkovitost i nuspojave. Odavno je poznato da je neke lijekove, poput diuretika, antihipertenziva i lijekova za šećernu bolest poželjnije uzimati u određeno doba dana. No, tek se u novije vrijeme pokazalo da učinak nekih onkoloških lijekova, odnosno citostatika, ovisi o dobu dana. Ili, primjerice, acetilsalicilna kiselina najbolji učinak protiv sljepljivanja trombocita ima ako se uzima uvečer jer koštana srž najviše trombocita proizvede noću. Slično se veći zaštitni učinak nekih antihipertenziva na pojavu srčano-žilnih komplikacija postiže ako se uzimanju uvečer - naglašava liječnica.

- Medicina spavanja i cirkadijana medicina puno se istražuju. Međutim, praktična primjena stečenih spoznaja bitno zaostaje za rezultatima znanstvenih istraživanja. Zanemaruju se i konkretni epidemiološki podaci koji nepobitno povezuju poremećaje spavanja i cirkadijanog ritma s poremećajima funkcije svih organskih sustava i kraćim životnim vijekom, povećanom učestalošću nezgoda u prometu i na radu, pa i slabijim školskim uspjehom djece i adolescenata.

Ovaj dio medicine pun je potencijala za boljitak ne samo u smislu prevencije nego i liječenja. Uvažavanjem činjenice da je naše funkcioniranje neodvojivo od prirodne sredine, usklađivanje s prirodnim ritmovima, možda i njihova manipulacija, može pomoći u područjima medicine gdje nam se čini da smo zapeli i gdje nema konkretnih ni učinkovitih metoda liječenja, što je nažalost slučaj s većinom neurodegenerativnih bolesti - ističe dr. Matković Ferreri.

Shutterstock

- Spoznaje medicine spavanja i cirkadijane medicine su neodvojive i jednako važne u prevenciji bolesti kao i pravilna prehrana i tjelovježba. Regulacija cirkadijanog ritma, što je prilično jednostavno i postiže se ponašajnim metodama (pridržavanje higijene spavanja, aktivacijom i uzimanjem hrane u optimalno doba dana) na razini cijelog organizma povećava kvalitetu života i produljuje životni vijek - naglašava liječnica. Nažalost, ove karike prevencije najmanje smo svjesni.

Alat za oporavak

- Mijenjaju se trendovi u vježbanju, nastaju novi oblici rekreacija, svakih nekoliko godina preporučuju se nove dijete za mršavljenje, u pravilu s kratkotrajnim i dvojbenim učincima. Malo koji zdravstveni profesionalac obraća pažnju na važnost spavanja i poštivanja endogenih bioloških ritmova u postizanju i održavanju zdravlja. Ne uvažava se ni općepoznata i znanstveno potvrđena činjenica da je kvalitetan i dovoljno dug san nužan za oporavak od ozljeda i bolesti. Najteži bolesnici u jedinicama intenzivnog liječenja cjelodnevno su izloženi jarkom svjetlu i buci, što sigurno usporava izlječenje.

Vrijeme davanja lijekova i drugi terapijski postupci prilagođavaju se radu na odjelima, a ne medicinski i biološki uvjetovanim karakteristikama bolesti i pacijentu. Prilikom planiranja organizacije rada u zdravstvu ne uzimaju se u obzir potrebe zdravstvenih djelatnika za odmorom. Neispavane osobe sklone su pogrešnim prosudbama (precjenjuju vlastite sposobnosti i podcjenjuju opasnost), sporo i neprimjereno reagiraju, slično alkoholiziranim ljudima - pojašnjava dr. Vjera Matković Ferreri i dodaje da se usprkos velikom napretku cirkadijane medicine i medicine spavanja još uvijek više bavimo astrološkim nego astronomskim utjecajem na funkcioniranje i ponašanje pojedinaca, piše Živim.hr.