Prije 30 ili koju godinu otišli su dragovoljno u rat, hrabro su se borili, neki su napravili i herojska djela, dobili su i činove i odlikovanja. Bili su ponos svojih obitelji, susjeda, a neki i svoje političke stranke. Trideset godina kasnije silovali su susjedu, maloljetnu pokćerku, krali državnu imovinu... Na sudu su se sa zadovoljstvom predstavljali kao veliki heroji Domovinskog rata, odlikovani časnici, osobe bez kojih bi sudbina zemlje otišla u pogrešnom smjeru.
Iako je teško pronaći poveznicu između odlaska u rat 90-ih godina i silovanja maloljetne osobe 30 godina kasnije, logika hrvatskih sudaca je nedokučiva. Svi oni koji su dragovoljno otišli u rat, a pritom su dobili i odlikovanja, trebali bi biti uzor ovom društvu, primjer mladima, a kad počine zločin, upravo bi im to trebala biti otegotna okolnost jer su zapravo izdali sve one principe zbog kojih su otišli na frontu. No kod hrvatskih sudaca logičko zaključivanje potpuno je drugačije. Oni upravo zbog nečega što je bio veliki osobni čin prije 30 godina danas zločincima smanjuju kazne.
Mnoštvo primjera
Primjera u prošlosti je nebrojno, a Ministarstvo pravosuđa čak raspolaže saznanjima prema kojima je "sudjelovanje u Domovinskom ratu" najučestalija olakotna okolnost koju suci koriste u svim oblicima seksualnog zlostavljanja. Bez obzira na to je li riječ o obiteljskom i rodno uvjetovanom nasilju ili zlostavljanju maloljetnika. Iako u Kaznenom zakonu sudjelovanje u Domovinskom ratu nije na popisu olakotnih okolnosti, viši sudovi, u pravilu, preinačuju presude nižih instanci i to na način da smanjuju presuđene zatvorske kazne. Pa čak i u slučajevima teških ubojstava.
Kazneni zakon, naime, nalaže sucima da ocijene "sve okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža (olakotne i otegotne okolnosti)", poput "prijašnjeg počiniteljeva života". I tako su sudjelovanje u ratu na hrvatskoj strani te primljena odličja postepeno od devedesetih godina postali uvriježeni pozitivni argumenti, postali su pozitivan dio "počiniteljeva života" koji dovodi do smanjenja zatvorske kazne.
Godine 2017. ugostitelj iz Zagreba silovao je zaposlenicu i prijetio smrću njezinim prijateljima, a već je od ranije imao dvije presude za silovanje. No Domovinski rat donio mu je umanjenje kazne. Iste godine Vrhovni sud je četverostrukom silovatelju potvrdio olakotnu okolnost sudjelovanja u ratu zbog čega je dobio manju kaznu. Zbog istog razloga manju kaznu dobio je i čovjek koji je nanio 12 ubodnih rana svojoj susjedi, koja je ubrzo preminula.
Isti taj Vrhovni sud 2021. godine pravilnim je ocijenio odluku prvostupanjuskog suda da optuženiku za silovanje kao olakotnu okolnost ocijeni sudjelovanje u ratu i primljena odlikovanja te očinstvo troje djece. Taj odlikovani ratnik napao je susjedu, gurnuo joj čarapu u usta i cijelu noć je silovao. Iako je ranije bio višetruko osuđivan za kaznena djela zapuštanje i zlostavljanje djeteta, nasilničko ponašanje u obitelji, tešku krađu, prijetnje i iznudu, Domovinski rat donio mu je samo sedam godina zatvora.
I pedofil bolje prošao
Te godine Visoki kazneni sud posebno je zgrozio javnost smanjivši kaznu zatvora s 14 na 11 godina pedofilu koji je punih godinu dana silovao svoju osam godina staru pokćerku. To što je 30 godina ranije bio u ratu sud mu je uzeo za olakotnu okolnost, a Ivana Bilušić, zamjenica glasnogovornika Visokog kaznenog suda, pravdajući tu odluku tad je ustvrdila kako se prilikom donošenja presude "uzima u obzir prijašnji život tog optuženika pa tako često uzmemo u obzir ako je netko u prijašnjem životu doista bio sudionik Domovinskog rata. To nije nešto što bi trebalo zanemariti".
To nije zanemareno ni u slučaju izricanja presude Ivi Sanaderu u slučaju Fimi Medija. I njemu su sudjelovanje u Domovinskom ratu, Spomenica Domovinskog rata i odlikovanja donijeli olokatotne okolnosti. Pritom se nitko na sudu nije pozabavio podatkom da Ive Sanadera u registru branitelja nema te da je odoru najvjerojatnije odjenuo samo na jedan dan, 3. prosinca 1991. godine u Stobreču, prilikom postrojavanja pripadnika "Art garde" zbog fotografiranja na teniskom igralištu. Taj jedan dan u odori Sanaderu je odlukom Vrhovnog suda za godinu i pol dana smanjio kaznu u u suđenju za ratno profiterstvo u slučaju INA-MOL.
Načelnik, general...
Vrhovni sud preinačio je kazne i bivšem načelniku općine Sibinj Ivici Batiniću, članu općinskog poglavarstva Ivanu Miškoviću te umirovljenom generalu Mladenu Kruljcu.
Kruljcu, koji je bio zapovjednik Kopnene vojske, sud je promijenio kaznu zatvora u uvjetnu osudu ustvrdivši da je za njega niži sud osim sudjelovanja u Domovinskom ratu trebao spomenuti i njegovo ranjavanje.
Zbog ratnih odlikovanja Vrhovni sud preinačio je kaznu i načelniku općine Karlobag Ivanu Tomljenoviću, koji je osuđen na jednu godinu zbog pogodovanja svojoj supruzi.
Dio je to slučajeva koji samo potvrđuju navode iz istraživanja prakse drugostupanjskog Županijskog suda u Osijeku u razdoblju od 1992. do 2002. godine. U njemu se navodi da se kod 150 osuđenih osoba sudjelovanje u Domovinskom ratu nalazi među četiri najčešće olakotne okolnosti u svim presudama za kaznena djela teške tjelesne ozljede, krađe, teške krađe, prijevare, razbojništva, izazivanja prometne nesreće, zlouporabe opojnih droga i bludnih radnji.
Nažalost, takva praksa u pravnom sustavu u kojem se guranje prsta u anus smatra ličkim rukovanjem ne iznenađuje, a po svoj prilici će se i nastaviti pa će slučajevi poput bivšeg načelnika Lasinje i nadalje šokirati hrvatsku javnost.