Na području Šibensko-kninske županije nema takozvanih crnih točaka, kako su se nekada nazivale prometnice ili dijelovi cesta na kojima su se učestalo događale prometne nesreće. Stradava se podjednako na svim cestama. Na osnovi podataka Policijske uprave šibensko-kninske te vlastitih istraživanja, tako tvrdi prof. dr. sc. Zdravko Peran, ravnatelj Prometno-tehničke škole Šibenik, stalni sudski vještak za promet te ekspert Europskog istraživačkog centra za nesreće.
– Tri su kriterija po kojima određeno mjesto na cesti ulazi u kategoriju opasnoga, a jedno od njih je da se u razdoblju od tri godine upravo na njemu dogodilo najmanje 12 prometnih nesreća s poginulim ili ozlijeđenim osobama. Drugi je kriterij da je na tome mjestu zabilježeno 15 prometnih nesreća bez obzira na posljedice, odnosno tri ili više istovrsnih prometnih nesreća s ozlijeđenim ili poginulim osobama. Osim toga, više je čimbenika koji opasno mjesto čine opasnim, od teksture kolnika, odnosno njegove hvatljivosti, poprečnih nagiba u zavojima, (ne)odgovarajuće prometne signalizacije i stanja opreme ceste.
Polovica mosta u nadležnosti Grada, a polovica ŽUC-a
Kako biste, s obzirom na spomenute čimbenike, rangirali prometnice na području županije i koja bi institucija, konkretno, trebala reagirati da se stanje prometnica poboljša?– Veliki su problem, prema raspoloživim pokazateljima, državne ceste, pa onda županijske i na kraju nerazvrstane gradske ceste i ulice. Problemom se pokazala i nadležnost za gospodarenje cestama. Primjerice, Grad Šibenik s okolicom gospodari svim cestama, osim državnima. To znači da Županijske ceste praktički nisu nadležne ni za jedan metar prometnica u gradu, nego gospodare cestama izvan grada. Nadalje, Skradinskim mostom sa šibenske strane gospodari Grad Šibenik, a sa skradinske strane Županijska uprava za ceste. Polovica mosta je u nadležnosti Grada Šibenika, a polovica u nadležnosti Županijske uprave za ceste. Nije se, dakle, lako snaći...
Koja bi mjesta na prometnicama, odnosno cijele dionice, trebalo najprije urediti?
– Prioriteti u sanaciji moraju biti mjesta na kojima su ljudi više izloženi pogibelji. Naime, ograde na mostovima i nadvožnjacima su mjesta koja trebaju posebnu provjeru i analizu kako bi se s njih fizički spriječilo slijetanje vozila bez obzira na pogreške vozača. Istina, Hrvatske ceste poboljšavaju prometnu infrastrukturu, kao i Grad Šibenik, postavljanjem mikroasfalta na mjestima gdje je postojeći asfalt izvožen ili dotrajao. Međutim, treba krenuti s novim modelima poboljšavanja sigurnosti prometa na cestama. Važno je, također, kazati kako Šibensko-kninska županija po mreži cesta i njihovoj dužini ima znatno veću kilometražu od mnogih županija i zato taj infrastrukturni sadržaj zahtijeva analitički pristup.
Crne lanjske statistike
Lani je na cestama u županiji poginulo 17 osoba, dvostruko više od hrvatskog prosjeka te gotovo četiri puta više od težnji EU-a, koja na 100 tisuća stanovnika "tolerira" 4,5 poginulih. Koji su najčešći uzroci nesreća s teškim posljedicama na našim cestama?– Kod mnogih mladih vozača na području županije, vožnja pobuđuje natjecateljski duh i želju za isticanjem. Nesvjesni su svojih mogućnosti, precjenjuju vozačku vještinu, te je za njih poštovanje prometnih propisa suvišno. Često se zna dogoditi da mladi vozači tek na sudu nauče kako se trebaju obavljati pojedini manevri u vožnji. Oni jednostavno traže opasne situacije, posebice motociklisti. Osim brzine, koja je najčešći uzrok nesreća, pretjecanje se također u mnogim slučajevima pokazalo kobnim. Alkohol je, uz to, u posljednje vrijeme alarmantan uzrok nesreća s teškim posljedicama. Izdvojio bih i prometne nesreće koje su izazvali vozači pri skretanju ulijevo. Pogled u retrovizor nije dovoljan za utvrđivanje potpune prometne preglednosti, nego je to i provjera preko lijevog ramena. Vozači koji skreću ulijevo na tu radnju često zaboravljaju, pa se i zbog toga dogodio niz fatalnih nesreća. Nije dovoljno samo uključiti pokazivač smjera. Pilot aviona dobiva dozvolu za pilotiranje tek kada nauči snalaženje u svim situacijama. Vozači motornih vozila, međutim, puštaju se u javni promet a da tijekom obuke u pravilu nikada nisu dovedeni u kritičnu situaciju. Stoga se vozačka dozvola ne smije smatrati uvjerenjem o vozačkoj sposobnosti, nego samo potvrdom da vozač smije upravljati vozilom.
Nema poginulih na šibenskim cestama
Raduje podatak da ove godine na području grada Šibenika nije bilo teških prometnih nesreća.– Vesele nas takvi podaci. Pododbor za sigurnost prometa u okviru Odbora za prevenciju grada Šibenika, kojem je na čelu gradonačelnik Željko Burić, visoko je postavio ljestvicu sigurnosti prometa u 2016. godini. Cilj je bio smanjiti broj stradavanja u prometu na minimum, gotovo na nulu, što je i postignuto. Na području grada Šibenika u 2016. godini nema poginulih osoba. Poboljšanju sigurnosti prometa tijekom ljeta pridonijelo je i osiguranje noćnog taksi-prometa, posebice iz obližnjih noćnih klubova prema gradu, postavljeno je više fiksnih mjerača brzine, kao što je, po nalogu načelnika PU Ivice Kostanića, slučaj na nadvožnjaku kod gimnazijske zgrade. Nužno je u budućnosti postaviti videonadzor na najfrekventnijim raskrižjima kao što su Poljana u Šibeniku, raskrižje Stjepana Radića i Bosanske, Vukovarske i Bioca, kod Plodina u Njivicama, kružnog toka Šubićevac – Meterize i na Šibenskome mostu – zaključuje Peran.
(preneseno iz "Šibenskog lista")
Među znanstvenom elitom
Kao priznati šibenski sudski vještak, znanstvenik i forenzičar, prof. dr. sc. Zdravko Peran pozvan je na prestižne svjetske kongrese u Sjedinjene Američke Države i Kinu nakon što je u međunarodnom časopisu "Promet i transport" objavio originalni znanstveni rad pod nazivom "Aplikacijski softver za sigurnost prometa" te objavio knjigu "Forenzika prometnih nesreća", u kojoj je valorizirao dugogodišnji znanstvenoistraživački rad. Sveučilište u Bostonu, naime, organizator je znanstvenog skupa "Otkrića svjetskog kongresa 2016." (DDTWC 2016.) koji će se održati do kraja ove godine, a četverodnevna manifestacija predstavit će otkrića vodećih industrijskih, kliničkih i akademskih stručnjaka u različitim poljima, dok će dobitnici Nobelove nagrade kroz predavanja kongresu dati značajan doprinos. Od 28. do 30. studenoga, pak, u kineskom gradu Zhengzhou održat će se "Globalni kongres za proizvodnju i upravljanje" (GCMM 2016.), međunarodna konferencija koju zajednički organiziraju sveučilišta iz Kine, Indije, i Australije. Oba su skupa, po Peranovim riječima, vrlo ugledna među svjetskom znanstvenom elitom, a pozive koje je dobio iz SAD-a i Kine doživljava, veli, kao visoko priznanje svoga istraživačkog rada.
– Sudjelovanje na konferencijama na kojima je do sada sudjelovalo 30-ak nobelovaca i više od 5000 međunarodnih izaslanika iza kojih su izvanredni uspjesi, iznimna je čast. Posebno mi je zadovoljstvo to što su moji radovi okvalificirani kao iskorak u poboljšanju sigurnosti kopnenog prometa, odnosno postignuća koja otvaraju nove poglede u znanosti u rješavanju problema nastajanja prometnih nesreća u kopnenom prometu – ističe Peran.
Cestu Drniš – Knin uvrstiti u strategiju razvoja
– Cesta Drniš – Knin i danas je onakva kakva je bila prije 40 godina. Tu brzu cestu nužno je staviti u strategiju razvoja Šibensko-kninske županije na razini države kako bi se mogla tražiti financijska sredstva za njezinu rekonstrukciju od EU-a. To ne bi trebalo biti problematično. Pojedine države EU-a, kao što je Švedska, teže da do 2020. godine nemaju poginulih na cestama. EU čini napore da do 2050. u cijeloj Europskoj uniji nema poginulih na cestama. Stoga bi Hrvatska u toj strategiji trebala prepoznati svoju priliku za poboljšanje prometne infrastrukture. Naravno, nove moderne tehnologije moraju doći do izražaja. Sigurnost prometa na cestama je interdisciplinarno pitanje, u kojem različiti čimbenici igraju važnu ulogu i međusobno značajno djeluju jedni na druge. Žrtve prometnih nesreća rezultat su poremećaja u složenom sustavu ljudskih odluka i postupaka, različitosti infrastrukture i vrsta vozila. Prema tome, broj žrtava može se smanjiti jedino usvajanjem sustavnog pristupa ovom pitanju. Istraživanja uzroka prometnih nesreća neposredno se reflektiraju i na zakonske propise. Na temelju toga donose se normativi radi što sigurnijeg odvijanja prometa – mišljenja je znanstvenik.
