Tragedija u Zagrebu: 13-godišnjak preminuo nakon što je popio veću količinu energetskog napitka. Samo se srušio

Doktori na Rebru dječaka su dugo reanimirali, na žalost, uzalud. Samo nekoliko sati nakon što se zabavljao s prijateljima, trinaestogodišnjak je preminuo. Roditelji njegovih prijatelja još su u šoku zbog ove tragedije koja se dogodila prije desetak dana. Dječak je s prijateljima tog dana bio u kinu, gdje je navodno popio veću količinu energetskog napitka, doznaje Večernji list.

Nakon kina, vratili su se u kvart i prijatelji su se utrkivali oko zgrade u kojoj stanuju, da bi se dječak u jednom trenutku samo srušio. Hitna pomoć odvezla ga je u bolnicu, gdje su ga bezuspješno nastojali spasiti. Ultrazvuk srca pokazao je neprepoznatu miokardiopatiju, oštećenje srčanog mišića.

Liječnici, dakako, ne mogu govoriti o slučaju nesretnog dječaka kojeg su bezuspješno nastojali spasiti.

– Općenito govoreći, osim šećera koji nije dobar, za djecu problematični sastojci energetskih napitaka, koji bi mogli uzrokovati toksičnost, jesu kofein, taurin i L-karnitin. Prevelike doze tih sastojaka mogu izazvati neželjene nuspojave, odnosno mogu biti toksične za mladi organizam – kaže dr. Filip Rubić, pedijatar s užom specijalizacijom iz intenzivne medicine s Odjela za pedijatrijsku intenzivnu medicinu KBC-a Zagreb, pozivajući se na istraživanje objavljeno u Pediatricsu.

Stimulirajući sastojci energetskih napitaka dovode do ubrzanog rada srca, a to može imati posljedice na čitav organizam. Cirkulacija i dostava kisika i hranjivih tvari cijelom organizmu postaje nedostatna i to utječe na druge funkcije u organizmu, prvenstveno na mozak, bubrege i jetru.

– Puls se može dići, npr., s 90 na 120, što je u sportu normalno, ali tada ćeš stati i time smiriti puls, tijelo će prepoznati napor i neće ga forsirati. Međutim, energetsko piće je vanjski stimulans koji vodi do povećanog broja otkucaja i, kad se umjetno postigne taj broj otkucaja, tijelo se neće moći smiriti. A taj povećani broj otkucaja kod kardiopatija može biti fatalan – opisuje dr. Rubić.

Naime, čovjekova reakcija na neki virus može dovesti do oštećenja srčanog mišića, što ne mora imati nikakve simptome i ostaje neprepoznato.

– Do jednog trenutka nema nikakvih simptoma, a dan kasnije možeš se naći u intenzivnoj na aparatima i lijekovima koji održavaju život. Energetsko piće može biti okidač za tu situaciju – govori liječnik.

Kao pedijatrijski intenzivist susretao se, kaže, dok je radio u Klaićevoj sa slučajevima djece koja su zbog energetskih pića bila hospitalizirana, ali do sada nije bilo reanimacije i fatalnog ishoda.

– Djeca i mladi to ne bi trebali uzimati jer je stimulans koji daju energetska pića nepotreban za njihovu dob i njihove dnevne potrebe. U trgovini se može svašta kupiti, pa tako i proizvodi čija konzumacija u prevelikim dozama može biti otrovna. No ovo može i u malim dozama biti opasno – poručuje dr. Rubić.

Slično kao za energetska vrijedi i za sportska pića namijenjena rehidraciji. Pedijatri ih ne preporučuju djeci jer imaju velike količine natrija. Voda je najbolji način rehidracije kod sportskih napora djece, piše Večernji list.

Jedna limenka energetskog napitka, ovisno o veličini, sadrži između 80 i 150 miligrama kofeina, ali to može biti i 320 mg. Prihvatljiv dnevni unos kofeina varira od osobe do osobe, ali za većinu pa i za adolescente to je oko tri miligrama po kilogramu tjelesne težine.

Prekoračenje dnevnog unosa kofeina može izazvati tjeskobu, ubrzani rad srca, drhtavicu, mučninu, povraćanje, vrtoglavicu i porast krvnog tlaka pa zdravstveni radnici godinama ukazuju na opasnosti od energetskih napitaka. Miješanje pak energetskih napitaka s alkoholom kod konzumenta stvara privid manje razine pijanstva od stvarne. Inicijativa za zabranu prodaje energetskih pića maloljetnicima prije tri godine nije prošla u Hrvatskom saboru. Premda je i udruženje proizvođača Energy Drinks Europe članovima sugeriralo da u svojim reklamama ne ciljaju djecu i ne prodaju proizvode blizu škola, djeca i mladi najveći su konzumenti tih napitaka. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, 68 posto adolescenata i 18 posto djece konzumira ih redovito.