'Fali nam radne snage. Ovako ne možemo preživjeti!': gradonačelnici Vrgorca i Knina predstavili alarmantne demografske podatke o odumiranju dijela Dalmacije

U organizaciji Poduzetničkog centra Vrgorac i Društva prijatelja Vrgorca iz Zagreba u Tinovu gradu održana je javna tribina “Demografske pretpostavke gospodarskog i ukupnog razvoja grada Vrgorca i Dalmatinske zagore“.

Na tribini su govorili kninski gradonačelnik Marko Jelić, vrgorački gradonačelnik Ante Pranić, direktorica Poduzetničkog centra Milka Beus i vodeći hrvatski demograf prof.dr.sc. Stjepan Šterc. Moderator je bio Bruno Jerkušić, predsjednik Društva prijatelja Vrgorca iz Zagreba.

Kakva je demografska situacija u Vrgoračkoj krajini, potpisnik ovih redova već godinama upozorava hrvatsku javnost, lokalne i državne političare, primjerice u brdsko-planinskim selima Mijacima i Kozičkim Poljicima dijete se nije rodilo već više od dva desetljeća, na području od 30 km, od Ravče do Zagvozda, gdje je nekad život cvjetao i radilo nekoliko škola, sada imate 10-ak djece.

Prvi put u povijesti bez prvašića ostala su iz sela uz polje(Umčani, Kokorići, Podprolog), gdje su dosad ljudi ostajali zahvaljujući poljoprivredi. Treba istaknuti kako je u predizborno vrijeme, u policijskim čistkama iz Vrgorca odjavljeno oko 1.800 ljudi. Vrgorac popodne, kad završi djeci nastava u školi izgleda kao „grad duhova“ ulice su puste i prazne.

Prije dva-tri dana u jednom danu iz Vrgorca je otišlo u Njemačku i Irsku, u potrazi za boljim životom deset ljudi. Ne treba posebno isticati, što to znači za jedan gradić od nekoliko tisuća stanovnika.

- Nacionalna politika u Zagebu mora shvatiti, da postoje urbana i ruralna područja u Hrvatskoj. Ruralnim područja imaju dvostruki egzodus, jedan prema urbanim krajevima, drugi vani. Dok god ne shvati nacionalna vlasti, da nije isto biti poduzetnik u Vrgorcu, Sinju, Imotskom, Kninu… i u urbanim krajevima.

Ne možemo naprijed. Jer imamo iste zakonske okvire za investicije u Vrgorcu i Makarskoj. Vrgorac možemo popločati zlatnim pločama, možemo izgraditi novi vrtić, pokrenuti gospodarsku zonu, a ako nema ljudi, što ćemo onda. Danas nam se jedan poduzetnik iz građevinarstva potužio da bi preselio svoju firmu u Vrgorac, ali da nema adekvatne radne snage za to. Mi imamo oko 200 milijuna kuna investicija u Poduzetničku zonu Ravča, a poduzetnici se suočavaju s činjenicom da će teško pronaći radnu snagu.

Država ima proračun od 140 milijardi kuna, a odvaja jako malo za ruralna područja, godišnje oko 300 milijuna kuna. Ako ostanu i dalje ovakvi zakonski okviri, ljudi koji žive u ruralnim sredinama morat će biti svjesni da će i njihove komunalne usluge morati biti skuplje, u odnosu na urbana područja - kazao je Pranić.

Direktorica Poduzetničkog centra Milka Beus, smatra da je problem u školstvu koje ne potiče inovativnost, a i u državi, gdje se mladi ljudi susreću s velikim problemom birokracije i nedostatka novaca za njihove ideje.

Knin je u zadnjih nekoliko godina napustio veliki broj ljudi, poslodavci su sad prisiljeni dovoditi radnu snagu iz BiH.

- U periodu od 2011.god do 2017.god Knin je napustilo 4. 904 stanovnika, a grad prema popisu iz 2011.godine imao 15.407 stanovnika. Otišla je mlada i potentna radna snaga. Sad imamo situaciju da se na neki natječaje i dobro plaćene poslove nitko ne javlja. Da u ovom trenutku dođe neki poduzetnik i otvori 50 radnih mjesta, te ponudi pristojnu plaću, on ne može pronaći adekvatnu radnu snagu. Što nam se dogodilo?

Ljudi koji su radili u privatnom sektoru za plaću od 2.800 do 3.200 kuna, dobro su naučilo posao i otišlo vani. Sad tamo rade, konkretno u Njemačkoj za 2.600 eura neto isti posao. Kod nas u Knin privatnici bili su prisiljeni dovesti 50 Bošnjaka, dali su im plaću od 5.000 kuna, preuredili jedan dio upravne zgrade u stambeni prostori i oni sad stanuju tu. Moje mišljenje je da rak rana države-pravosuđe. Imamo ljudi koji ne žele živjeti u ovakvom okruženju, pa idu vani. To znam iz nekih svojih osobnih kontakata, gdje su ljudi materijalno zbrinuti, ali sustav ih guši - istaknuo je Jelić.

Istaknuti hrvatski demograf prof. dr.sc. Stjepan Šterc naglasio je kako je demografija krucijalno pitanje opstanka hrvatske države.

- Demografija ne smije biti ideološko ili političko pitanje, to mora biti krucijalno pitanje opstanka hrvatske države, a to moraju shvatiti i ljudi koja žive na dva zagrebačka brda. Hrvatska spada među pet najstarijih država u svijetu s prosječnom starosti od 45 godina, godišnje nas prirodnim putem napusti 16.000, a 47.000 emigrira vani. U osnovnim i srednjim školama nedostaje 84.000 djece. Ovo su alarmantni podaci.

Ni jedan hrvatska županija nema pozitivan prirodan priraštaj. Država mora to prepoznati, kao najvažniji problem. Mirovinski sustav će nam za pet godina potpuno puknuti. Ne može ista stopa poreza u Zagrebu, Visu, Vrgorcu i Lastovu..To mora netko shvatiti, ruralni krajevi u Austriji, Švedskoj i drugim zemljama imaju poseban status. Hrvatske se mora okrenuti izraelskom ili irskom modelu, u protivno ćemo nestati. Zašto u Hrvatskoj ne postoje porezne oaze? Porezni sustav trebamo prilagoditi interesu ove zemlje u kojoj živimo- rekao je prof. dr.sc. Šterc.