'Treba ukinuti Dan antifašističke borbe. Nije se tada dogodilo ništa značajno, osim što je skupina sisačkih komunista otišla u šumu na ladanje': Hasanbegovićev prijedlog mnogi  dočekali na nož, što će odlučiti Sabor?

Plan HDZ-a da već od iduće godine Dan državnosti koji se sad obilježava 25. lipnja vrati na 30. svibnja kako se slavio prvih deset godina od uspostave višestranačkog Sabora, otvorit će i nove zahtjeve za mijenjanjem i drugih državnih praznika.

Saborski zastupnik s krajnje desnice Zlatko Hasanbegović (Neovisni za Hrvatsku) potvrdio nam je tako da bi njihova tri zastupnika podržala vraćanje Dana državnosti na 30. svibnja ali i da će u raspravi oko novih blagdana oni predložiti da se ukine 22. lipnja koji se obilježava kao Dan antifašističke borbe.

Dan antifašističke borbe 22. lipnja u Hrvatskoj je postao praznik 1991. godine kao spomen na osnivanje Prvog sisačkog partizanskog odreda. Za vrijeme SFRJ slavio se 4. srpnja kao Dan boraca, a u Hrvatskoj je tada praznik bio i Dan ustanka 27. srpnja.

O tome zašto Neovisni za Hrvatsku traže da se 22.lipnja prestane obilježavati Zlatko Hasanbegović kaže:

"Među ostalim zato što je riječ o apokrifnom nadnevku budući da 22. lipnja 1941. godine nije utemeljen nikakav odred. Za to u povijesnim izvorima nema bilo kojeg dokaza. Toga datuma Hitlerova je Njemačka napala Sovjetski Savez. Prekinula je dotadašnje savezništvo, političko i vojno. Skupina sisačkih komunista taj dan odlazi u šumu, na neku vrstu konzultacijskog ladanja - što učiniti u novonastalim okolnostima. Kako god vrednovali tu baštinu, nije se dogodilo apsolutno ništa“.

I drugi Hasanbegovićevi istomišljenici tumače kako toga dana nije oformljen nikakav odred, već da se radilo o raštrkanoj grupici ljudi.

Povjesničar Hrvoje Klasić pak u više je navrata objašnjavao kako takve tvrdnje demantira činjenica da je protiv partizanskog odreda u šumi Brezovica pokrenuta velika ustaška ofenziva pod vodstvom ustaškog zapovjednika Ante Moškova, a na izričitu zapovijed Slavka Kvaternika, drugog čovjeka Nezavisne države Hrvatske.

- Sumnjam da bi sam Kvaternik i Moškov organizirali napad avionima, konjicom i pješadijom da se radilo o šačici šarlatana – mišljenje je Klasića.

Franjo Habulin, predsjednika Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske smatra kako Hasanbegoviću nije sporan datum kad se obilježava dan antifašističke borbe, nego antifašisti kao takvi.

- Ustav je jasno rekao što je antifašizam i na čemu se temelji današnja Republika Hrvatska, suvremena, suverena i europska država. Svima onima koji su simpatizeri ustaškog režima i Nezavisne države Hrvatske sigurno smeta antifašizam, ali to je njihov problem. Smeta im i ZAVNOH kao i avnojske granice jer nisu prestali tugovati za Velikom Hrvatskom. I logično je da njima smeta sve što je vezano uz antifašističku borbu. Međutim duboko sam uvjeren da u tome neće uspjeti, HDZ sigurno neće prihvatiti da se taj datum promijeni. Na koncu i njihov se utemeljitelj Franjo Tuđman borio na strani antifašista – kaže Habulin.

SDP-ov zastupnik Peđa Grbin tumači kako bismo, u slučaju da HDZ podrži Hasanbegovićevu ideju ukidanja 22. lipnja, tada dobili situaciju da s jedne strane kao Dan državnosti slavimo dan kad je HDZ došao na vlast, a s druge strane unatoč Ustavu Republike Hrvatske izbacujemo dan kada slavimo pobjedu nad antifašizmom.

- Na toj pobjedi između ostaloga utemeljena je moderna država Hrvatska kao što to piše u preambuli Ustava. Naprosto ne mogu vjerovati da bi HDZ dopustio da se ode tako daleko… Ali opet od HDZ-a se svašta može očekivati – veli Peđa Grbin.

HDZ-ovci pak zasad govore samo o promjeni Dana državnosti i vraćanju tog praznika na 30. svibnja već od iduće godine.
Kako je poznato, kao spomen na utemeljenje prvog demokratski izabranog Sabora, Dan državnosti 30. svibnja počeo se obilježavati od 1991. godine.

I tako je bilo sve do jeseni 2001., kada je vladajuća koalicija na čelu s tadašnjim premijerom Ivicom Račanom krenula u izmjene Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima. Danas se 30. svibnja obilježava kao Dan Hrvatskoga sabora i radni je dan.

Promjenu obilježavanja Dana državnosti inicirao je 2001., HSLS-ov zastupnik Ivo Škrabalo, a tim zakonskim izmjenama dobili smo jedan neradni dan više (godinu poslije dobit ćemo i dva), ali i konfuziju oko pitanja što se i kad slavi. Tada je uveden Dan neovisnosti koji obilježavamo 8. listopada kada je Sabor 1991. godine jednoglasno donio Odluku o raskidu državnopravnih veza Republike Hrvatske s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ, a Dan državnosti počeo slaviti 25. lipnja na dan kada je 1991. godine Sabor donio Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti Hrvatske.