Akcijski plan Ministarstva obrazovanja: iduće školske godine nastavlja se online nastava

Tri su moguća scenarija prema kojima može početi nova nastavna godina 2020./2021.: nastavom pretežno uživo u školskim učionicama, prema mješovitom modelu ili pretežno na daljinu.

Koji će od tih scenarija prevagnuti, ovisit će o epidemiološkoj situaciji, a odabir konačnog modela bit će poznat najranije početkom devetog mjeseca, odnosno tjedan dana prije početka nove školske godine 7. rujna.

To je, kako doznajemo, novost koju donosi prijedlog Akcijskog plana za nastavu na daljinu – model nastave na daljinu Ministarstva znanosti i obrazovanja (MZO), a koji se u dvotjednoj javnoj raspravi (e-savjetovanju) treba naći već ovih dana.

Ministarstvo je, kako je i najavljivalo, dovršilo dokument kojim bi u bilo kojim okolnostima, među kojima i mogućoj smjeni vlasti, bilo koja garnitura koja dođe na Donje Svetice 38 (sjedište MZO-a) imala gotov dokument za provedbu nastave u novoj školskoj godini.

– Iako bismo željeli da se svi učenici od jeseni vrate u učionice i da se nastava provodi normalno, uživo, trenutačno ne možemo znati koji će se model moći aktivirati. Međutim, na ovaj način u ravnopravan položaj stavljamo sve scenarije, oni su razrađeni i opisani su uvjeti (matrica rizika) kada koji od njih primijeniti, što će, naravno, ovisiti o vjerojatnosti pojavnosti drugog vala epidemije koronavirusa – kažu naši izvori iz MZO-a.

Primjerice, ako se pokaže umjerena vjerojatnost da će doći do drugog vala epidemije u našoj zemlji, što bi trebalo biti vidljivo do kraja kolovoza ili početka rujna, ili ako još uvijek budu postojale dvojbe oko utjecaja djece i mladih na širenje pandemije, u takvim bi se uvjetima mogao aktivirati mješoviti model nastave.

U tome modelu (kombinacija nastave uživo i nastave na daljinu) u nas ove školske godine sudjeluju uglavnom učenici od prvog do četvrtog razreda osnovne škole, koji su nastavu najprije pratili na televiziji (HRT 3) te u komunikaciji roditelja i učitelja putem grupa na WhatsAppu, Viberu i slično, da bi se od svibnja većina njih vratila u školske učionice, a dio ostao u nastavi na daljinu. 

Iako se sva tri scenarija ne čine previše novima, uostalom, većina učenika posljednja tri mjeseca ove školske godine provodi u nastavi na daljinu, a učenici nižih razreda u kombinaciji sva tri modela, iz Ministarstva tvrde kako su iskustva iz ove školske godine pomogla da se isprofilira dokument i unaprijede rješenja.

Na taj način zapravo su "legalizirana" tri modela nastave, a učenici, nastavnici i roditelji za svaki od njih trebaju biti spremni kao jednako izvjesnu mogućnost koju diktiraju epidemiološke prilike.

Nadalje, čak i ako se od jeseni krene s nastavom uživo, Akcijski plan predlaže da i u tim okolnostima postoji mogućnost primjene nastave na daljinu za pojedine grupe učenika i studenata. Ministarstvo tako navodi kako bi se dio nastave na daljinu u "normalnim" uvjetima mogao organizirati za učenike koji se nalaze u bolnicama ili one koji su iz zdravstvenih razloga morali ostati kod kuće, za talentirane učenike koji su angažirani u sportskim, umjetničkim ili STEM aktivnostima (pa, primjerice, zbog natjecanja izostanu s nastave), ali i za učenike u izoliranim područjima, na primjer, one čiji se roditelji odsele u krajeve u kojima nema školskih ustanova, za one koji zbog nekih elementarnih nepogoda (potres i sl.) moraju napustiti mjesto boravka i slično.

Online nastavom mogao bi se privremeno premostiti i nedostatak nastavnika iz nekih predmeta, osobito iz STEM područja ili stranih jezika, poput učitelja matematike, fizike, kemije i engleskog jezika na otocima. Dio natjecanja i smotri isto tako bi mogao doživjeti svoju online verziju.

Također, predlaže se nastava na daljinu u normalnim uvjetima, u nastavi uživo, koristiti za unaprjeđenje personaliziranog učenja i poučavanja novim metodama kao što je obrnuta učionica (flipped classroom). To podrazumijeva da se materijali u digitalnom obliku unaprijed distribuiraju učenicima (i studentima) kako bi se oni upoznali s temom, nakon toga oni samostalno istražuju i eksperimentiraju, a završni dio rasprave i razmjene ideja potom se provodi uživo u učionicama.

Ako se, pak, bude u cijelosti trebalo prijeći na online nastavu, ona će se provoditi i dalje posredstvom tehnologije, uz mogućnost vrednovanja (i ocjenjivanja) na daljinu.

Ministarstvo je u vremenski plan, uz nabavu opreme za škole i kontinuiranu edukaciju učitelja, nastavnika, ali i roditelja, najavilo i otvorene alate i platforme za online vrednovanje tijekom školske godine 2020./2021.

Novi projekt: jedan tablet na četiri učenika

Nakon što su ove školske godine osigurani tableti za učenike reformskih razreda osnovnih škola (prvi, peti, sedmi), računala za nastavnike, projektori za škole i ostalo, trenutačno je u proceduri nabave za iduću školsku godinu nova oprema.

Tako se planira nabava novih 109.885 tableta za preostale učenike osnovnih škola, i to prema modelu vlastiti tablet za učenike od petog do osmog razreda, a jedan tablet na četiri učenika u nižim razredima, od prvog do četvrtog.

Vrijednost toga "paketa" je oko 154,5 milijuna kuna, a sredstva su osigurana u Europskome socijalnom fondu (ESF). Nastavnici će dobiti 26.755 novih prijenosnih računala, ukupne vrijednosti oko 90 milijuna kuna, a novac je osiguran iz CARNetova projekta E-škole, koji također financira ESF.