Proteklog je tjedna udruga "Franak" izvijestila kako je Sud EU-a donio 18. studenoga 2021. još jednu izuzetno važnu presudu za potrošače s konvertiranim kreditima.
Riječ je o poljskom predmetu pod oznakom C-212/20. Ujedno su istaknuli kako očekuju da se tijekom 2022. razriješe sva preostala neriješena pravna pitanja iz slučaja "Franak", kako na Vrhovnom sudu RH tako i na Sudu EU-a u hrvatskom predmetu C-567/20, u kojemu se rješava pitanje prava na obeštećenje nakon konverzije.
Tim povodom upitali smo Gorana Aleksića, koordinatora Ekonomsko-pravnog tima udruge "Franak", kakva je trenutno situacija na hrvatskim sudovima, rješavaju li se tužbe građana koji traže svoje pravo i može li se doista nakon toliko godina agonije za mnoge hrvatske obitelji očekivati da će se u 2022. napokon sva pravna pitanja razriješiti.
– Na hrvatskim sudovima donesen je već čitav niz pravomoćnih presuda na temelju kojih je tužiteljima vraćen novac uz pripadajuće zatezne kamate, i to kako za nepoštene kredite u "švicarcima", tako i za nepoštene kredite u kunama i eurima. Osim toga, postoji već i nekoliko pravomoćnih presuda zbog primjene nezakonitih ulaznih i izlaznih naknada. Donesene su i dvije pravomoćne presude za ništetnost ugovora u "švicarcima" – rekao nam je Goran Aleksić.
Nedvojbeno pravo
Ističe i kako se na Vrhovnom sudu moraju razriješiti preostale dvojbe vezane uz nepoštene ugovorne odredbe, kako za "švicarce", tako i za euro i kunske kredite, odnosno leasing ugovore.
– Ponajprije treba razlikovati konvertirane i nekonvertirane kredite u "švicarcima". Potrošači s nekonvertiranim kreditima imaju potpuno nedvojbeno pravo dobiti preplaćene iznose anuiteta (preplaćeni tečaj i preplaćenu kamatu) uz pripadajuće zatezne kamate – naglašava, dodajući kako se dokazni postupak na sudu u pravilu ne provodi, nego potrošač pozivanjem na kolektivnu presudu ima pravo na novac koji se utvrđuje sudskim vještačenjem.
Dosad je, informira nadalje, tužilo oko 15.000 potrošača s nekonvertiranim CHF kreditima koji su otplaćeni ili se i dalje otplaćuju u "švicarcima".
– Tužiti može još 55.000 ljudi s nekonvertiranim kreditima, i to odmah. Potrošači s konvertiranim kreditima koji su već tužili uglavnom imaju prekide postupaka do odluke Suda EU-a po predmetu C-567/20, u kojemu će Sud EU-a odlučiti imaju li potrošači s konverzijama pravo na punu restituciju novca ili je to riješeno konverzijom. Budući da je Sud EU-a već u nekoliko presuda, C-118/17, C-260/18, C-452/18 i C-212/20, utvrdio da potrošač nakon konverzije ili nagodbe i dalje ima pravo na punu restituciju, očekujemo odluku u korist potrošača – kaže Aleksić.
Kaže i kako je dosad tužilo 20.000 potrošača s konverzijama, te još 35.000 njih čeka na odluku Suda EU-a, nakon čega će i oni tužiti.
– Najbitnija dvojba u CHF tužbama jest pitanje ništetnosti ugovora u odnosu na ništetnost ugovornih odredaba o valuti i kamati. Postoje dvije pravomoćne presude da su CHF ugovori apsolutno ništetni. Vrhovni sud RH najavio je da će tu dvojbu prioritetno riješiti – objašnjava Aleksić.
Na upit koliko je dosad naplaćeno presuda, odgovara kako je naplaćeno više od 1000 pravomoćnih presuda za "švicarce" i još je doneseno oko 10.000 prvostupanjskih presuda.
– Što se tiče nepoštenih kamatnih stopa, sve fizičke i pravne osobe imaju pravo na tužbe ako su prije 2013. ugovorile kredite ili leasing s promjenjivom kamatnom stopom koju je banka mijenjala svojom voljom, bez ugovorenih parametara, ili ako banka nije poštovala ugovorene parametre jer joj to nije bilo financijski pogodno. Doneseno je i naplaćeno već nekoliko desetaka pravomoćnih presuda i za takve kredite, kako za fizičke, tako i za pravne osobe – kaže također.
Nepoštene kamate
Objasnio je i kako Vrhovni sud mora donijeti pravno shvaćanje o načinu isplate obeštećenja za kredite i leasing s nepoštenim kamatnim stopama.
– Najčešća je varijanta koja je prošla ispitivanje na Vrhovnom sudu ona u kojoj se dosuđuje razlika naplaćenih kamata i kamata po početnom otplatnom planu uz obračun zateznih kamata na svaku razliku. Druga je varijanta, za koju ima više pravomoćnih potvrda na županijskim sudovima, ona u kojoj se za obračun razlika primjenjuje četvrtina zatezne kamate, koja je propisana člankom 26. stavkom 3. Zakona o obveznim odnosima. I konačno, treća je varijanta ništetnost ugovora zbog ništetne kamatne stope, kao što je nedavno suđeno na prvom stupnju u Zagrebu za jedan euro kredit – kaže Goran Aleksić.
Nadalje kaže kako su banke u većini kredita ugovarale postotak realiziranog kredita kao naknadu za obradu kredita, od jedan posto pa do četiri posto iznosa kredita. Kako ističe, takve ulazne naknade su ništetne, što je potvrdio Sud EU-a u svojim presudama C-84/19 i C-224/19. Zasad je, navodi nadalje, doneseno nekoliko prvostupanjskih presuda i jedna pravomoćna presuda za takve naknade. Vrhovni sud RH mora donijeti pravno shvaćanje o ništetnosti ulaznih naknada.
– Doneseno je više pravomoćnih presuda kojima je tužiteljima potrošačima vraćen novac koji su morali u određenom postotku (jedan posto do četiri posto od preostale glavnice) uplatiti banci kod prijevremene otplate kredita. Takva izlazna naknada također je ništetna, i to prema zaključku Građanskog odjela Vrhovnog suda te prema Zakonu o obveznim odnosima, jer se kod prijevremene otplate ništa ne naplaćuje osim štete, ako bi banka imala štetu. No, šteta se ne smije unaprijed ugovarati, i ne smije se izmakla dobit za kamate smatrati štetom, jer je zabranjena naplata daljnjih kamata ako se kredit otplati prije vremena – govori Aleksić.
Niz presuda
Sažimajući trenutnu situaciju, reći će i kako su zabranjene ovrhe u kreditima s nepoštenim ugovornim odredbama. Postoji već čitav niz pravomoćnih rješenja za odgode ovrha nekretnina na županijskim sudovima u Varaždinu, Zagrebu, Zadru, Osijeku, Puli, Sisku za kredite u "švicarcima", bilo da su konvertirani, bilo da nisu konvertirani. Temelji za to su, objašnjava, članak 65. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima i presuda Suda EU-a C-407/18.
– Uskoro će, prema najavama predsjednika VS-a Radovana Dobronića, o tome vijećati Vrhovni sud i donijeti pravno shvaćanje koje će biti obvezujuće u cijeloj Hrvatskoj za sve sudove. Očekuje se odluka o obveznoj odgodi ovrhe nekretnine po službenoj dužnosti, ali isto tako i odgodi novčanih ovrha, ako se radi o ugovoru s nepoštenim ugovornim odredbama. Na neki način to je već najavljeno priopćenjem VSRH od 24. 11. 21. o reviziji Rev-3345/2018, kojom je jedno sudačko vijeće VSRH već utvrdilo da svaki sud mora po službenoj dužnosti provjeriti ništetnost ugovora prije nego što donese odluku o dopuštenosti ovrhe – napominje Aleksić.
– Ukratko, gotovo da ne postoji kredit ili leasing ugovoren prije 2013. u kojemu nisu ugovorene nepoštene ugovorne odredbe, bilo da se radi o "švicarcima", bilo da se radi o nepoštenim kamatama bez obzira na valutu kredita, bilo da se radi o ulaznim ili izlaznim naknadama. Potencijalnih tužitelja, prema nekim procjenama, ima oko 500.000, a ukupan dug banaka po svim stavkama iznosi oko 30 milijardi kuna. Dosad je sudskim putem vraćeno svega jedan posto novca koji su banke dužne fizičkim i pravnim osobama u Hrvatskoj – zaključuje Aleksić.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....