Banke postrožile uvjete za dobivanje kredita: izračunali smo koliku plaću morate imati da bi uopće dobili priliku otplaćivati krov nad glavom

Doći do kredita, čak i uz sigurna primanja, već dugo nije bio takav problem kao što je danas.
Banke su, naime, prilično postrožile procjenu kreditne sposobnosti nakon što je lani u kolovozu donesen novi Ovršni zakon kojim je država pokušala olakšati situaciju blokiranima tako što je propisala da se ovršiti može samo četvrtina umjesto trećine plaće, i to građanima kojima je plaća jednaka ili niža od prosječne u RH. Ispada, međutim, da je onima koji spadaju u spomenutu kategoriju država u stvari otežala, jer do zajma koji bi odgovarao njihovim potrebama nikako ne mogu doći...

Na koliki iznos kredita mogu računati klijenti od siječnja ove godine, otkako su postroženi kriteriji u primjeni, odnosno otkako je stupio Zakon o stambenom potrošačkom kreditiranju, izračunala je Iskra Maras Jelavić, savjetnica za financije u splitskom Savjetovalištu za zaštitu potrošača.

Izračun

- Klijentima koji, dakle, imaju plaću nižu od prosječne, odnosno ispod 5960 kuna, smije se plijeniti tek četvrtina tog iznosa jer je Hrvatska narodna banka (HNB) procijenila da su preostale tri četvrtine dio dohotka koji je osobi neophodan za život. Primjerice, ako osoba ima mjesečna primanja u iznosu od 5200 kuna, zaštićeni dio plaće je 3900 kuna, a iznos koji se smatra slobodnim je 1300 kuna. Ako je plaća 3200 kuna, radniku se ne smije dirati 2400 kuna, tako da mu se ovršiti može 800 kuna. U slučaju da je neto plaća veća od hrvatskog prosjeka, dakle, veća od 5960 kuna, na klijenta se spomenute promjene ne odnose i može mu se plijeniti trećina primanja - objašnjava naša sugovornica.

Zakon, objašnjava Iskra Maras, propisuje i da onima s ispodprosječnim primanjima, kojima bi od ovrhe, također, trebao biti zaštićen iznos od tri četvrtine plaće, banka može plijeniti i više ako taj zaštićeni dio prelazi dvije trećine prosječne plaće, odnosno 3972 kune. To je, dodaje naša sugovornica, slučaj s onima kojima je neto plaća veća od 5297 kuna i manja ili jednaka prosječnoj (5960 kuna). Budući da je limit za neovršivi dio 3970 kuna, ovoj se kategoriji može plijeniti i trećina plaće.
A na koliki kredit uopće mogu računati građani s ispodprosječnim primanjima, pitamo savjetnicu za potrošače.

Nužni sudužnici

- Na stambeni gotovo da mogu zaboraviti ako nemaju jednog ili više sudužnika. Čak ni hipoteka im neće puno pomoći jer banke u posljednje vrijeme zaziru od takvog instrumenta osiguranja zbog problema u dinamici prodaje... U svakom slučaju, osoba s primanjima od 5200 kuna može dignuti 10.000 eura na pet godina. Računajući najpovoljniju kamatu za eurski kredit, onu od četiri posto, rata će joj biti oko 1300 kuna, a to je iznos koji se može plijeniti. Da traži, primjera radi, zajam u iznosu od nekih 30.000 eura, odnosno kunski kredit u iznosu od 200.000 kuna i s kamatom od pet posto, te na rok od deset godina, mjesečna rata bila bi joj blizu 2000 kuna. Jedina opcija, ponavljam, takvom klijentu jest da nađe kreditno sposobnog sudužnika, što danas nije lako. Država jest imala najbolju namjeru, ali ovim je odredbama uvelike smanjila kreditnu sposobnost građana - ističe Iskra Maras.

Ako, pak, klijent ima samo 40 kuna veću plaću od prosječne, odnosno 6000 kuna, banka će mu odobriti stambeni kredit u iznosu od 410.000 kuna, uz rok otplate od 30 godina i anuitetom koji ne prelazi 2000 kuna mjesečno.

- Ako bi potrošač zatražio stambeni kredit u iznosu 600.000 kuna, s kamatnom stopom od 4,1 posto i na rok otplate od 30 godina, iznos mjesečnog anuiteta iznosio bi 2900 kuna. Za takav kredit, uz pretpostavku da nema drugih kredita ili drugih zaduženja koja opterećuju kreditnu sposobnost, primjerice, minus po tekućem, zaduženja po kreditnim karticama i slično, mjesečna primanja potrošača moraju iznositi najmanje 6900 kuna - objašnjava Iskra Maras.

HNB: Banke pojedinačno mogu odobriti i veći kredit

U HNB-u smo pitali koliko je njihova odluka o dodatnim kriterijima za procjenu kreditne sposobnosti potrošača i provođenja postupka naplate dospjelih novčanih obveza o dobrovoljnom namirenju utjecala na smanjenje mogućnosti dobivanja kredita, no poručili su nam da nisu u mogućnosti odgovoriti na to pitanje.

- U članku 3. Odluke stoji da je "kreditna institucija dužna svojim internim aktom propisati utvrđivanje minimalnih životnih troškova kao bitnog, ali ne i jedinog elementa utvrđivanja kreditne sposobnosti potrošača, odnosno njegove obitelji". Pritom minimalni životni troškovi ne mogu biti manji od iznosa koji je Ovršnim zakonom zaštićen od ovrhe - navode u HNB-u, no uz to napominju da su banke u mogućnosti, na temelju individualne procjene, odlučiti da, unatoč tomu što uz novo zaduženje klijentu za život ostaje manje od iznosa zaštićenog Ovršnim zakonom, potrošač ipak neće doći u stanje prezaduženosti, te mu stoga kredit može biti odobren.

Takvoj odluci kreditne institucije mogu pripomoći različiti oblici štednje ili klijentova eventualnog udjela u investicijskim fondovima, iznos njegove trenutačne zaduženosti, te vrijednost instrumenata osiguranja u svrhu urednog vraćanja kredita.

Banke bez odgovora o masi kredita

U bankama koje smo kontaktirali potvrdili su nam da je novi izračun kreditne sposobnosti stroži u odnosu na prijašnji, odnosno da je klijent s prosječnim primanjima primoran ugovoriti manji kredit u odnosu na prošlu godinu.

U Raiffeisen banci kažu da se to naročito odnosi na klijente s primanjima manjima od RH prosjeka, koji se uglavnom mogu zadužiti maksimalno u visini 25 posto svojeg primanja za stambene potrošačke kredite.

Na pitanje je li smanjena masa kredita u odnosu na isti period lani, niti jedna banka nije odgovorila. U Splitskoj banci navode da "ne mogu zaključiti da postoji nekakav pokazatelj smanjenja volumena odobrenih kredita povezan s izmjenom Zakona."
U Erste banci kažu čak da bilježe rast novih plasmana za 22 posto u odnosu na isto razdoblje 2017. godine.

Što s prosječnih 5960 kn?

Koliki je maksimalni kredit koji klijent može dobiti ako ima prosječnu hrvatsku plaću, dakle, 5960 kuna, pitali smo u Splitskoj banci.

- Klijent Splitske banke s prosječnom plaćom bi mogao realizirati maksimalni iznos gotovinskog kredita koji imamo u ponudi (30.000 eura, odnosno 225.000 kuna na 10 godina). Što se stambenog kredita tiče, maksimalni iznos bio bi 56.300 eura (otplata 30 godina) - odgovorili su nam u ovoj banci.

Da pojasnimo, premda klijent s prosječnom RH plaćom spada u onu skupinu za koju Ovršni zakon propisuje da mu se od ovrhe može zaštititi 3/4 plaće, zakonodavac je ipak, stavio limit, a to je 3972 kune, odnosno 2/3 prosječne plaće. Drugim riječima, umjesto četvrtine plaće koja bi onome s prosječnim primanjima iznosila 1490 kuna, nezaštićeni dio plaće ipak postaje nešto veći i iznosi 1988 kuna. Banka, dakle, dobiva veću svotu za pljenidbu, a klijent priliku za nešto veći kredit.