Banke su nam dužne 2-3 milijarde eura i nećemo im dati mira, makar je za neka potraživanja nastupila zastara

U ponoć 14. lipnja nastupila je zastara potraživanja za preplaćene anuitete iz CHF kredita.

Ostaje da Vrhovni sud odluči o konverzijama i ništetnosti CHF ugovora, i nadam se da će sve to biti riješeno tijekom ove godine – kazao nam je Goran Aleksić, koordinator ekonomsko-pravnog tima Udruge Franak u srijedu, zadnjeg dana kad su se tužbe za preplaćene anuitete iz CHF kredita koji spadaju pod kolektivnu presudu u slučaju “Franak” mogle predati na sud.

Pravomoćna kolektivna presuda kojom je utvrđena ništetnost valutne klauzule CHF donesena je 14. lipnja 2018. i tada je počeo teći zastarni rok za ta potraživanja. Sedam godina od konverzije CHF kredita i pet godina od pravomoćne kolektivne sudske presude došao je i dan kad je nastupila zastara potraživanja a da Vrhovni sud Republike Hrvatske (VSRH) još uvijek nije donio u redovima potrošača željno iščekivano pravno shvaćanje koje bi svima donijelo pravnu sigurnost.

– Na pravnom ispitu u Hrvatskoj pali su i premijer pravnik, i suci Vrhovnog suda, jer se onaj prvi nije uopće bavio pravima potrošača, a ovi drugi nisu na vrijeme ispunili ustavnu zadaću. Tko je tužio, tužio je, a tko nije, još mu ostaje nada da će VSRH odlučiti da su CHF ugovori ništetni, pa neka tuže tada – ističe Goran Aleksić.

Svi su pali na
pravnom ispitu

– No fizičke i pravne osobe s kunskim i euro kreditima koji su također opelješeni nezakonitim kamatama u ugovorima ugovorenim prije 2013. imaju vremena tužiti bilo kad, jer oni nisu i neće biti nikada u zastari; isto tako je i s leasing ugovorima, ali bez obzira na valutu. Još je 400.000 potencijalnih tužbi iz svih tih ugovora, i banke te leasing kuće duguju još oko dvije-tri milijarde eura svim tim svojim klijentima. Sudske bitke se nastavljaju, a Udruga Franak ostaje na usluzi svima – kazao je Aleksić.

Udruga Franak je dan ranije, uoči isteka roka zastare, objavila kako će, prema nekim najavama, Vrhovni sud konačnu odluku o konverzijama donijeti u proširenom vijeću od 13 sudaca, i teško je prognozirati kada bi to moglo biti, ali nadaju se da će biti krajem ljeta ili tijekom jeseni.

– Kad god je donesu, donijet će je prekasno, jer 55.000 korisnika konvertiranih kredita nije dočekalo pravnu sigurnost, na koju čekaju godinama, prije nastupa zastare potraživanja – istaknuli su u Franku.

A što su sve proživjeli i što još uvijek mnogi građani s kreditima u “švicarcima” proživljavaju zbog pravne nesigurnosti, najbolje znaju oni sami, njihove obitelji i prijatelji. Do onih koji odlučuju to nije doprlo.

– Prolaze godine, prolazi vrijeme, a s njima su prošle šanse, životne šanse, dok smo mi u grču zbrajali troškove nakon uplate svake lihvarske rate za par metara kvadratnih stambenog prostora. I tako mjesec za mjesecom, nanizale se godine. S njima se i bolesti nanizale. Raspadi obitelji se nanizali. Gola borba za egzistencijom potjerala je mnoge ljude u druge, uređenije države kako bi prehranili svoje obitelji – jedna je od priča s prosvjeda Udruge Franak održanog 1. travnja na zagrebačkom Zrinjevcu, priča koja opisuje sudbine brojnih građana s CHF kreditima.

Čekajući Vrhovni sud

U Udruzi Franak očekivali su da će Vrhovni sud RH donijeti odluku o pravima potrošača s konverzijama na puno obeštećenje, kao i odluku o ništetnosti cijelih CHF ugovora, najkasnije do kraja prošle godine, ali to se nije dogodilo zbog velike podijeljenosti sudaca VSRH o tim pitanjima.

Pojašnjavaju kako prema odlukama Suda EU-a po predmetima C-118/17, C-260/18 i C-452/18 koje se tiču i konverzija i ništetnih ugovora, ali i po predmetu C-655/20 koja odluka govori o ništetnosti ugovora u slučaju ništetnosti promjenjive kamatne stope, ne bi trebalo biti nikakve dvojbe niti s konverzijama, niti s ništetnošću CHF ugovora.

Čekajući što će odlučiti Vrhovni sud, dobar dio potrošača bio je u dvojbi tužiti banke ili ne, ali kako se bližio rok zastare, sve ih je više bilo zainteresirano i voljno podnijeti tužbe tražeći svoj preplaćeni novac.

– Teško nam je u ovom trenutku procijeniti koliko je točno tužbi predano na sudove, ali prema informacijama od odvjetnika, na sudovima je ukupno više od 60.000 tužbi, od čega najmanje 30.000 predmeta s konverzijama. To znači da je u ovih nekoliko mjeseci prije zastare predano na sudove novih 20.000 tužbi, što zajedno s postojećih 40.000 otprije čini brojku od 60.000. Ipak, pravu točnu informaciju imat ćemo tek za mjesec-dva dana, kada prikupimo dodatne informacije, i nakon što sudovi evidentiraju sve tužbe, budući da njihovi službenici štrajkaju pa se tužbe zaprimaju, ali se vrlo vjerojatno ne evidentiraju u potpunosti – kažu u Udruzi Franak.

Nakon potencijalne odluke Vrhovnog suda RH o ništetnosti CHF ugovora, svih 125.000 korisnika kredita u “švicarcima” moći će podignuti nove tužbe, bilo da prvi put tuže banku, bilo da traže dodatna obeštećenja nakon što su već dobili preplaćene anuitete. Budući da ništetnost ugovora nije riješena u kolektivnoj presudi, zastare potraživanja po takvom utvrđenju nema.

Nastavljamo bitku

– Mi nastavljamo s kampanjom osvještavanja svih potrošača, ali i pravnih osoba o nezakonitostima u ostalim ugovornim odnosima, bilo da se radi o kreditima, bilo da se radi o leasingu, i nećemo dati bankama mira te ćemo biti na raspolaganju za savjetovanje i potrošačima i pravnim osobama koji žele tužiti. Ipak, sve najviše ovisi o oštećenim klijentima banaka, koliko će biti zainteresirani da uzmu svoj novac od banaka koje su ih de facto opljačkale, a osim potencijalnih 1,5 milijardi eura koje će banke isplatiti na temelju spomenutih 60.000 tužbi, za ostalih 400.000 tužbi procjenjujemo da banke duguju još oko dvije-tri milijarde eura za preplaćene kamate te za ostatak “švicaraca” koji nisu dio kolektivne presude – istaknuli su u Udruzi Franak. •