Bauk anonimnih mailova kruži velikom državnom firmom! Sve je krenulo nakon smjene Mostovih ministara, a dopisi otkrivaju kako se zapošljavalo bez natječaja, kako se troše desetci milijuna kuna...

Veliki infrastrukturni projekti sufinancirani EU sredstvima kasne, 20 milijuna kuna potrošeno je bez javnih natječaja pod fintom sanacija od poplava u godini u kojoj nije bilo poplava, 90 zaposlenih u godinu dana što u Hrvatskim vodama, što u tvrtkama kćerima, od čega 60 bez natječaja (osobito u tvrtki Hidrotehnički objekti), plaćeni magisterij direktoru od strane Hrvatskih voda i, nadasve, brojne smjene – optužbe su na račun direktora Hrvatskih voda Zorana Đurokovića koje se nabrajaju u anonimnim mailovima koji su zadnjih dana poslani na adrese većine zaposlenika Hrvatskih voda.

Mailovi su upućeni odmah nakon poznate smjene Mostovih ministara i naravno da tajming nije slučajan. U Upravnom vijeću Hrvatskih voda još uvijek, kada su političari u pitanju, većinu čine Mostovi Slaven Dobrović, Davor Romić i Katarina Ujdur, dok je direktor Đuroković imenovan po HDZ-ovoj stranačkoj liniji.

O nekim od afera "Slobodna" je već i pisala, poput slučaja u splitskom Vodnogospodarskom odjelu, u kojem je nekoliko djelatnica smijenjeno jer su se suprotstavile naknadnom mijenjanju njihovih stručnih zaključaka o nepostojanju potrebe za ponovnim trasiranjima podzemnih voda u Lećevici.

Osim toga, "Slobodna" je pisala i o valu zapošljavanja u zadnjih godinu dana, od kojih je dobar dio izveden bez natječaja, putem zapošljavanja na određeno vrijeme ili kroz mjeru stručnog osposobljavanja.

Najintrigantnija tvrdnja u spomenutim mailovima svakako je ona o potrošenom novcu za interventne mjere – koje se, napominje autor maila, odnose samo na sanacije posljedica poplava – u godini u kojoj praktički nije bilo značajnijih ugroza od poplava.

U odgovoru na naš upit, u Hrvatskim vodama su potvrdili da su za radove od iznimne žurnosti u 2016. godini potrošili 24,116 milijuna kuna s PDV-om.

– Iznos od 5,66 milijuna kuna utrošen je za radove na obnovi i uređenju detaljne kanalske mreže uz granične prijelaze Tovarnik i Bajakovo, te iznos od 18,456 milijuna kuna za radove na rekonstrukciji južnoga nasipa retencije Lonjsko polje – preciziraju u Vodama.

U prvom slučaju, napominju, postupalo se po zahtjevu MUP-a, radi pojačanog nadzora granice prema Srbiji. Posao su na temelju pregovaračkih postupaka javne nabave, dakle bez provedbe "punog" javnog natječaja, dobile tvrtke Sokol Vinkovci (milijun i pol kuna) i Vodoprivreda Vinkovci (četiri milijuna kuna).

Druga se hitna mjera odnosila na, stručno rečeno, "rekonstrukciju južnoga nasipa retencije Lonjsko polje", za koju je utrošeno više od 18 milijuna kuna. Riječ je o nasipu objekta u kojem se zadržava višak vode tijekom opasnosti od poplava.

Koliko je takav zahvat hitan? U Vodama kažu kako je radove nesumnjivo bilo potrebno žurno izvesti radi zaštite ljudi i imovine.

– Radovi su utemeljeni na rješenjima Ministarstva poljoprivrede, prema kojima se Hrvatskim vodama nalaže žurno izvršenje radova na uspostavi funkcionalnog stanja južnoga nasipa navedene retencije. Rješenjem Ministarstva zaštite okoliša i prirode, Hrvatskim vodama je omogućeno privremeno korištenje deponija uz nasip na području parka prirode Lonjsko polje, što je bio preduvjet za provedbu ovih radova.

Hrvatske vode su provedbu pregovaračkih postupaka provele uz poštovanje Zakona o javnoj nabavi, što je bilo nužno zbog izuzetne žurnosti, posebno kada je u pitanju sigurnost državne granice ili zaštita ljudi i imovine od poplava, uz napomenu da je južni nasip retencije Lonjsko polje ključni objekt u sustavu obrane od poplava Srednjega Posavlja – napominju u Vodama.

Kada je u pitanju Lonjsko polje, 18,4 milijuna kuna dobili su privatne tvrtke Vodoprivreda Sisak i Lapor. Potonja tvrtka i njezin vlasnik Milan Večković iz Velike Gorice poznati su po sličnim poslovima koje već godinama dobivaju od Hrvatskih voda u situacijama sanacije posljedica od poplava, ali i po višemilijunskim redovnim poslovima dobivenim na javnim natječajima.

Što se tiče samog južnog nasipa, riječ je vjerojatno o najdulje i najtemeljitije obnavljanom, rekonstruiranom, iznova građenom i popravljanom nasipu u Hrvatskoj.

Primjerice, gradnja 35 kilometara nasipa ugovorena je 2013. godine s Vodoprivredom Sisak za oko pet milijuna kuna s PDV-om, da bi se, eto, nakon tri godine ugovorila rekonstrukcija nasipa vrijedna tri puta više. Prigodom otvaranja radova, direktor Đuroković najavio je i brojne druge radove u zaštiti od poplava, poput rekonstrukcije lijevog nasipa rijeke Kupe, rekonstrukciju nasipa Mošćenica – Petrinja te zahvate kod Hrvatske Kostajnice, Gline i Topuskog, no ti radovi nisu ocijenjeni kao hitni.

U planu upravljanja Hrvatskih voda za 2017. godinu, svi su navedeni kao redovno planirani radovi, kao i gradnja i sanacije brojnih drugih objekata od kojih su mnogi na područjima izrazito ugroženima poplavama, primjerice u Hrvatskoj Kostajnici.

Inače, od imenovanja Đurokovića na mjesto direktora Hrvatskih voda, ukupno je smijenjeno 30 direktora i voditelja, navodi se u mailu. Među ostalima, "odletjela" su dva zamjenika koja je sam predložio Upravnom vijeću, voditeljica Ureda direktora, dva voditelja pravne službe, voditelji Sektora informacijske i komunikacijske službe, voditelj Sektora za projekte sufinancirane sredstvima EU-a, dva revizora, direktor razvoja, dva zamjenika direktora za razvoj, četiri direktora Vodnogospodarskih odjela, direktor Hidrotehničkih objekata, te niz nižih upravitelja u VGO-u Split i Osijek.