BDP porastao iznad tri posto - prvi put nakon 2008. godine

 Zahvaljujući rastu osobne potrošnje, investicija i industrijske proizvodnje, makroekonomisti procjenjuju da je hrvatsko gospodarstvo u četvrtom lanjskom tromjesečju poraslo više od 3 posto, što bi bio najveći skok u gotovo devet godina.
Državni zavod za statistiku (DZS) objavit će idućega tjedna prvu procjenu bruto domaćeg proizvoda (BDP) u posljednjem lanjskom tromjesečju, a osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjuje u prosjeku da je gospodarstvo poraslo za 3,3 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

Njihove procjene rasta kreću se u rasponu od 2,7 do 3,8 posto. Bit će to već deveto tromjesečje zaredom kako BDP raste, i to brže nego u prethodnom, kada je gospodarstvo poraslo 2,9 posto na godišnjoj razini.

Rast od 3,3 posto bio bi najbrži još od prvog kvartala predrecesijske 2008. godine, kada je BDP porastao 3,4 posto.
Makroekonomisti u anketi Hine navode da se rast gospodarstva ponajviše zahvaljuje jačanju osobne potrošnje, najveće sastavnice BDP-a.

- "Najveći doprinos rastu očekujemo od osobne potrošnje koja je ohrabrena i najavama poreznog rasterećenja, a na pozitivan trend su upućivali i indeksi raspoloženja, pouzdanja te očekivanja potrošača", navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

Promet u trgovini na malo na godišnjoj razini raste već 28 mjeseci zaredom, što nije zabilježeno od kada DZS vodi te podatke. Pritom je u četvrtom lanjskom tromjesečju maloprodaja porasla oko 4,6 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
To se, među ostalim, zahvaljuje poboljšanjima na tržištu rada i rastu plaća.

Prosječna neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama iznosila je u prosincu prošle godine 5.838 kuna, što je nominalno za 1,1 posto više nego godinu dana prije.
- "Osobna potrošnja podršku pronalazi u poreznom rasterećenju dohotka, rastu plaća, stabilizaciji na tržištu rada i nižim troškovima financiranja", navodi se u anketi Hine. Ubrzano rastu i industrijska proivodnja, izvoz i investicije.



Nedavno je i Europska komisija povećala procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u 2017. s prethodnih 2,5 na 3,1 posto.
Hrvatska narodna banka (HNB) povećala je, pak, procjenu rasta BDP-a u ovoj godini na 3 posto, dok je prije očekivala 2,5 posto.
Ekonomski institut Zagreb (EIZ) očekuje rast gospodarstva za 2,9 posto, dok je prije prognozirao 2,6 posto.
Vlada je, pak, proračun za ovu godinu temeljila na procjeni rasta gospodarstva od 3,2 posto.
Ostvare li se procjene o rastu BDP-a u 2017. za više od 3 posto, bio bi to najveći skok gospodarstva od 2007. godine, kada je poraslo 5,2 posto.