Beroš poslao dopis zdravstvenim ustanovama po kojem se infekcija koronavirusom smatra profesionalnom bolešću: Oboljelim medicinarima ide puna plaća

Prema zadnje dostupnim podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo objavljenim pred Uskrs, ovog je trenutka 750 zdravstvenih radnika u Hrvatskoj u samoizolaciji zbog sumnje da su zaraženi bolesti COVID 19.

Njih 203 su doktori medicine, 372 su medicinske sestre i tehničari, dok su ostali administrativno osoblje. Prošlog tjedna u samoizolaciji ih je bilo više od 1200. Na koronavirus pozitivna su ukupno 184 zdravstvena radnika, od toga 66 doktora te 50 medicinskih sestara.

Za sve djelatnike u zdravstvenom sustavu, koji od proglašenja epidemije postavljaju pitanje što će biti s njihovim pravima ako su na radnom mjestu završili zaraženi koronavirusom ili u dvotjednoj samoizolaciji zbog kontakta s pozitivnom osobom, konačno je stigao odgovor. Ministar zdravstva Vili Beroš poslao je na adrese svih zdravstvenih ustanova u Hrvatskoj upute oko ostvarivanja prava njihovih djelatnika za vrijeme trajanje epidemije bolesti.

Na prvoj crti

U tim uputama, koje su obavezne za sve ravnatelje bolnica i drugih ustanova iz područja zdravstva, jasno stoji da se infekcija ili sumnja na infekciju koronom kod zdravstvenih djelatnika smatra profesionalnom bolešću, sa svim pravima koje takva kvalifikacija zahtjeva, uključujući i naknadu za bolovanje.

U praksi to znači sljedeće: ako nadležni epidemiolog potvrdi da je zdravstveni radnik zaražen koronom na svom radnom mjestu, to će se tretirati kao profesionalna bolest zbog koje ima pravo na punu plaću, odnosno stopostotno plaćeno bolovanje. Upravo je iz tih razloga prošlog tjedna promijenjen dosadašnji pravilnik po kojemu se profesionalna bolest morala dokazivati postupkom medicinskog vještačenja.

Također, svaki zdravstveni radnik koji je završio u samoizolaciji zbog kontakta sa zaraženom osobom na radnom mjestu ima pravo na naknadu plaće u prosječnom iznosu tri zadnje plaće. Jednako pravo na naknadu imaju i oni koji su zbog specifične organizacije rada, koja je na snagu stupila 25. ožujka, poslani kućama da čekaju poziv poslodavca jer većina bolnica radi u dvotjednim smjenama.

- Još početkom ožujka tražili smo od ministra i HZZO-a da se liječnicima koji su COVID pozitivni, a infekciju su dobili na radnom mjestu, ta činjenica prizna kao profesionalno oboljenje. Na prvoj crti obrane smo, te izloženi više od ostatka populacije, sa zaštitnom opremom koja je, pogotovo u početku, bila svakakva i upitna. U takvim okolnostima ovo je maksimalno korektno. To je stav jednog ministra koji cijeni rad svojih ljudi u ovim uvjetima - kaže dr. Renata Čulinović Čaić, predsjednica Hrvatskog liječničkog sindikata.

Osim plaća i naknada, prema uputi iz Ministarstva zdravstva, zdravstveni će djelatnici neiskorišteni dio godišnjeg odmora moći prenijeti i iskoristiti najkasnije do 30. lipnja iduće godine. Također, poslodavac će radniku na njegov pisani zahtjev, umjesto uvećanja plaće za prekovremeni rad, odobriti korištenje slobodnih dana. Pri tomu se naglašava da poslodavac to ne može učiniti bez zahtjeva radnika.

Veliki stres

- Ravnatelji su u velikom dijelu ustanova liječnike prisiljavali da koriste slobodne dane umjesto da im plate prekovremeno odrađene sate. To je protivno zakonu, jer vrijedi samo u slučaju kada liječnik sam to zatraži. Isto je bilo i s prisilnim godišnjim odmorima sada u ovim okolnostima, gdje je dobar dio ravnatelja liječnicima samostalno upisivao kada će na godišnji. I to je protivno zakonu i kolektivnom ugovoru. Umjesto da smo u ovim izvanrednim okolnostima svi na istoj strani, mi se još moramo boriti s pojedinim ravnateljima oko elementarnih stvari koje su zakonom definirane prije 30 godina - kaže predsjednica liječničkog sindikata, koji je zbog toga od ministra tražio dodatna pojašnjenja baš oko te dvije stavke. Isto nam kažu i u strukovnom sindikatu medicinskih sestara i tehničara.

- U ovom trenutku hrvatski zdravstveni sustav počiva isključivo na svojim djelatnicima. Ti su ljudi pod velikim stresom i iznimno je važno da u ovom trenutku imaju osjećaj sigurnosti u slučaju da se razbole na radnom mjestu. Očekujem da ravnatelji neće izigrati upute ministra kad su naša prava prava u pitanju - komentira predsjednica sindikata medicinskih sestara Brankica Grgurić, dodajući da je iznimno važno da se medicinskim sestrama i tehničarima osigura dobra zaštitna oprema, kao i prehrana za sve djelatnike.