Bez dodatnog troška: vlasnici starijih vozila u Hrvatskoj nemaju razloga za brigu; Crne kutije će samo u nove automobile

Standardi sigurnosti vozila na cestama članica Europske unije nisu se mijenjali od 2009. godine.

Sve dok 21. veljače ove godine Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača Europskog parlamenta nije prihvatio Prijedlog Uredbe o zahtjevima za homologaciju za motorna vozila i njihove prikolice te za sustave, sastavne dijelove i zasebne tehničke jedinice namijenjene za takva vozila.

Prema ovom prijedlogu tijekom nekoliko sljedećih godina svi automobili bi kao serijsku opremu trebali imati ugrađene ISA (Intelligent Speed Assistance) sustave za ograničenje brzine, sustav protiv prelaženja u suprotni trak, uređaje koji snimaju događaje iz automobila te sustav za pomoć vozaču, uključujući automatsko kočenje u nuždi (AEB) s detekcijom pješaka i biciklista. Predlagalo se i uvođenje tzv. alko-testera, ali to nije prošlo.

Bez dodatnog troška

Ako se uredba usvoji – a Europsko vijeće za sigurnost prometa traži da se ove promjene uvedu već 2020. godine – postavlja se pitanje kako će u ovoj priči proći vozači iz Hrvatske čiji je vozni park star u prosjeku trinaest godina. Hoće li to za njih biti dodatni trošak i kako sve ovo provesti u svakodnevnoj praksi?

Eurozastupnica Biljana Borzan nam kaže:
– Uredba se odnosi samo na nova vozila i nove modele. Čak i ako postoji sličan model tog vozila, odnosi se na najnoviju verziju, i to proizvedenu tek nakon stupanja na snagu same uredbe. Ona sada ide u završne pregovore, a nakon toga će se državama članicama dati prijelazno razdoblje za prilagodbu novom zakonu. Zasad se nagađa da će to za neke odrednice biti do tri godine, a za neke koje se odnose na nove tehnologije čak i do devet godina. Vlasnici starijih vozila u Hrvatskoj nemaju razloga za brigu jer nova uredba neće obuhvaćati te modele, već samo one koji su proizvedeni nakon njezina stupanja na snagu – bila je decidirana SDP-ova eurozastupnica.

I Tonino Picula se odazvao našoj molbi te odgovorio gotovo isto što i zastupnica Borzan.
Dakle, ako se uredba usvoji, svi novi automobili morali bi imati ugrađen GPS i kamere za prepoznavanje znakova kako bi otkrili koliko je ograničenje na dionici ceste kojom se automobil vozi. Sustav bi vas alarmirao ako vozite prebrzo te vas upozorio da smanjite brzinu nastavite li tako.

Sustav za zadržavanje u prometnom traku prati položaj vozila u odnosu na granice prometnog traka ili ceste i primjenjuje zakretni moment na upravljač ili pritisak na kočnice onda kada vozilo napusti prometni trak ili će se to ubrzo dogoditi pa postoji opasnost od sudara.

Automobili bi bili opremljeni crnim kutijama koje bi snimale događaje u unutrašnjosti automobila, a snimke bi koristile policiji da u slučajevima prometnih nesreća lakše utvrde njihov uzrok. Nameće se pitanje gdje je tu privatnost događanja u automobilu koja nemaju veze s prometnim prekršajima?

Prestara vozila

Prometni stručnjak dr. sc. Željko Marušić u svojim se stručnim istupima već odavno zalaže za rezanje, odnosno ukidanje trošarina (ovisno o sigurnosnim značajkama ovih automobila) jer smatra da naša zemlja nije ni blizu ispunjavanja ovih prometnosigurnosnih uvjeta koje traži Europska unija.

– Porazna je činjenica da su se poginule osobe tijekom 2017. u Hrvatskoj vozile u automobilima prosječno starim 14,5 godina, a prosjek EU-a je osam i pol godina. Već duže apeliram da se za vozila s pet Euro NCAP zvjezdica za sigurnost trošarina prepolovi, a imaju li k tome i autonomno kočenje te sustav za alarmiranje napuštanja traka, da se i potpuno ukine. Država Hrvatska ništa ne čini na zaštiti sudionika u prometu jer su trošarine za nova vozila koja sve ovo imaju (BMW serije 7 ili Audi A8, Mercedes S klase) i više od 100 tisuća kuna. Kod prepolavljanja trošarina situacija bi bila "win-win" za sve. To bi financijski trebale podržati i osiguravateljske kuće jer se time smanjuju njihovi rashodi. Mi smo u odnosu na ovo što će se uvesti do 2020. godine kao da netko iz osnovne škole mora otići direktno na fakultet, ali to ne znači da se ne moramo trgnuti i polako hvatati korak s Europom. Naravno, u tome mora pomoći i hrvatska država- zaključio je Marušić.