Porez na nekretnine je poput kostura koji svako malo ispadne iz ormara: Vlada ga je prije pola godine izbrisala iz Zakona o lokalnim porezima, poručili su nam da se nemamo razloga plašiti i da će taj namet pričekati neke bolje dane.
A to su dani kada će postojati preduvjeti poput evidencije nekretnina, sređena gruntovnica i katastar te ujednačena komunalna naknada. Ipak, svako malo te kosti zašuškaju u ormaru. Neki dan se prilikom najava da će se i obveze državi moći plaćati na rate karticama, navelo da su nam takav oblik preporučili iz nekih razvijenih zemalja, i to posebno za namete koji su veći udarac na džep građana, poput poreza na nekretnine.
Ove su godine neki počeli povezivati porez na nekretnine s najavljenim smanjivanjem PDV-a, po principu batine i mrkve, tako da ćemo trebati progutati gorku pilulu uvođenja poreza na nekretnine da bismo dobili smanjenje PDV-a, a tu je povezanost dvaju nameta demantirao ministar financija. Potom je izjavljivao da ćemo ove godine imati samo fino češljanje i analizu PDV-a i da neće biti poreznih promjena, a ako ćemo o njima govoriti, onda je smanjenje PDV-a prvo na redu, prije poreza na nekretnine.
Što je tema?
Ministar financija govori kako je pogrešan dojam da je porez na nekretnine otvorena tema, tema o kojoj se razgovara. Veli da je smanjenje PDV-a tema, a porez na nekretnine nije. No, nakon te izjave uslijedile su ministrove riječi da su promjene PDV-a na redu prije poreza na nekretnine. Čini se da bojazni od nekretninskog nameta i nisu baš posve neopravdane.
Kako su povezani porez na nekretnine i PDV? Nikako. Prvi je prihod gradova i općina, drugi države. Za prvi se pojma nema koliko može donijeti – pretpostavlja se da svi prihodi 556 gradova i općina od nekretnina, računajući postojeće poreze i komunalne naknade, iznose oko 2,2 milijarde kuna. PDV je preklani donio 45 milijardi kuna. Standardne stope PDV-a u EU-u se kreću od 17 posto u Luksemburgu do 27 posto u Mađarskoj. Hrvatska je, s Danskom, Švedskom i općom stopom PDV-a od 25 posto pri samom EU vrhu, viša je samo mađarska stopa od 27 posto.
Ministar financija poručuje da će se učiniti sve da PDV bude manji od početka iduće godine. Podsjetimo, Hrvatska je bila ušla u krizu s PDV-om od 22 posto, a taj je porez dvaput povećavan, prvo na 23 posto, a onda na sadašnju stopu od 25 posto. Nije samo ta stopa visoka, nego Hrvatska od PDV-a ubire čak 12,5 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP). A to je natprosječna razina i po europskim kriterijima.
– To je znatno više od prosjeka EU-a, koji je za 2015. iznosio 7,8 posto BDP-a, te najviše od svih članica EU-a – navodi Marina Kesner-Škreb u novom aktualnom osvrtu Instituta za javne financije. Ističe da je u Hrvatskoj PDV najizdašniji proračunski prihod. Težak je 45 milijardi kuna ili 63 posto poreznih prihoda državnog proračuna 2016., pa bi i mala promjena stopa izazvala velike promjene prihoda. Prostor za smanjivanje standardne stope PDV-a u Hrvatskoj otvorit će se tek ako se ostvari dugoročna i održiva racionalizacija državnih rashoda, a i tada je možda mudrije snižavati oporezivanje rada i kapitala, smatra Marina Kesner-Škreb.
Protiv poreza na imovinu
Slično razmišlja i dr. Guste Santini, koji nije ni za porez na nekretnine ni za smanjenje PDV-a. Veli da to nije put za smanjivanje porezne presije, a u Hrvatskoj treba smanjiti prosječnu poreznu presiju. Jer, ako uvodimo euro, moramo povećavati konkurentnost nacionalnoga gospodarstva, budući da samo konkurentno nacionalno gospodarstvo osigurava blagostanje.
– Upravo provodim anketiranje gospodarstvenika o tome koliko oni zapravo plaćaju poreza, koliko PDV-a, koliko dodane vrijednosti ide državi i koliko ostaje poduzetnicima. Rješenje problema nije u smanjenju PDV-a. PDV u Hrvatskoj ne smije se smanjivati. Umjesto toga, za taj iznos treba smanjiti poreze i doprinose na plaću i na kapital, te uvesti zaštitnu kamatu na kapital. U Hrvatskoj se na uvezenu robu plaća PDV, na izvezenu se ne plaća. Promjene PDV-a neće koristiti izvoznicima, pa treba konkurentsku sposobnost gospodarstva pojačavati smanjenjem izravnih poreza. Smanjenje izravnih poreza rasterećuje izvoznike. Smanjenje PDV-a je kontraproduktivno – naglašava dr. Santini.
Za ovog je ekonomista oporezivanje nekretnina u Hrvatskoj nedopustivo. Općenito je nedopustivo oporezivanje imovine, ne samo nekretnina, zato što Hrvatska ima negativnu štednju.
– Treba poticati svaki oblik štednje i investicija, imovinu ne treba oporezivati. Jer što ljudi imaju veću imovinu, to su bogatiji i manje je socijalnih slučajeva, a socijalnu politiku može se rješavati samo otvaranjem novih radnih mjesta. A to možete dobiti jedino investiranjem, koje je moguće samo ako se smanje porezi na investicije – kaže dr. Guste Santini.
Na našu konstataciju da promjene u oporezivanju plaća ne koriste onima s malim plaćama, koji porez na dohodak ni ne plaćaju, ističe da je problem što su kod nas male plaće i da se one trebaju povećavati.
Od garaže do sakralnog objekta
Ove je godine trebao startati porez na nekretnine i do 2020. godine trebao je zamijeniti komunalnu naknadu, a onda postati pravi porez koji će se razrezivati na temelju tržišne vrijednosti nekretnine, čime bi Hrvatska sa sadašnje prosječne stope poreza na imovinu, koja čini 1,3 posto svih poreznih prihoda, trebala dosegnuti EU razinu od 3,1 posto.
Pod udar ovog nameta trebale su doći sve nekretnine u zemlji, stanovi, kuće, garaže, pomoćni prostori, ljetne kuhinje, zimski vrtovi, građevinska zemljišta, sakralni objekti osim onih koji služe za obavljanje vjerskih obreda... Svi koji žive u nekretninama izgrađenim nakon 1988. vjerojatno bi plaćali porez veći od komunalne naknade, jednako kao i oni koji imaju nekretnine u kojima se stalno ne živi ili ih iznajmljuju podstanarima ili turistima.