Bolesna država: Hrvati na lijekove troše pola milijarde kuna, a najmanje antidepresiva proda se u Dalmaciji

Na kupnju lijekova bez recepta trošimo gotovo dvostruko više novca nego prije šest godina.

U prosjeku svaki građanin na bezreceptne lijekove u ljekarnama godišnje potroši 1380 kuna, što je ukupno više oko pola milijarde kuna.

Pokazuje to analiza o potrošnji lijekova Hrvatske agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) koja je obuhvatila razdoblje 2012. do konca 2016. godine. Bez recepta najviše se kupuju lijekovi protiv bolova, prehlade i kašlja, a rekorderi su lijekovi s paracetamolom. Čak 94 milijuna kuna u 2016. godini potrošeno je na paracetamol, što je oko 20 milijuna kuna više nego 2012. godine, a više od 62 milijuna potrošeno je na lijekove s acetilsalicilnom kiselinom (andol, aspirin…).

U vrhu je i popularni analgetik ibuprofen s 31,5 milijuna kuna, što je za milijun kuna više nego 2012. godine, kao i kapi za nos oksimetazolin (15 milijuna kuna).

Sve manje ih ide na recept

Razlog za dvostruko veću potrošnju lijekova bez recepta leži dijelom u općem porastu potrošnje lijekova, ali i u činjenici da se u odnosu na 2012. godinu velik dio lijekova danas više ne pripisuje na liječnički recept HZZO-a.

Podaci o potrošnji lijekova na recept u 2017. godini tek se prikupljaju i bit će poznati u drugoj polovici godine, a prema izvješću HALMED-a u 2016. godini na te je lijekove ukupno potrošeno 5,8 milijardi kuna. To je čak 10,2 posto više nego u 2015. godini.

Lijekovi za tegobe kardiovaskularnog sustava čine više od trećine ukupne potrošnje lijekova na recept. Na drugom su mjestu psiholeptici, lijekovi za živčani sustav, a na trećem oni za probavni sustav. Po potrošnji, odnosno po broju dnevnih doza slijede lijekovi koji djeluju na krv i krvotvorne organe te lijekovi za koštano-mišićni sustav.

Za najčešće bolesti, poput hipertenzije ili masnoće u krvi, često se na recept izdaju jeftiniji generički lijekovi, tako da premda njihova potrošnja u količini raste, ne rastu i troškovi. Tako je financijski udio lijekova za kardiovaskularni sustav u ukupnom trošku lijekova s 20 posto u 2012. godini smanjen na 13 posto u 2016. godini.

Najkorišteniji lijekovi na recept su ramipril i amlodipin (hipertenzija, kardiovaskularne bolesti), potom diazepam (za smirenje), atorvastatin (masnoće) i diuretik furosemid.

U razdoblju od 2012. do 2016. godine konzumacija psiholeptika porasla je za 17 posto. U potrošnji lijekova koji spadaju u skupinu za smirenje kao što su anksiolitici, hipnotici, sedativi i antidepresivi postoje veće međužupanijske razlike u potrošnji.
Anksiolitike, odnosno lijekove za smirenje kao što su diazepami (normabel, apaurin...) najviše troše u Koprivničko-križevačkoj, Osječko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji, a najmanja u Splitsko - dalmatinskoj, Međimurskoj i Istarskoj županiji.

Od ostalih dalmatinskih županija Šibensko-kninska je po potrošnji anksiolitika na devetome mjestu, Dubrovačko-neretvanska na dvanaestom, a Zadarska na trinaestome mjestu.

Muke po Slavoniji

Po konzumaciji antidepresiva na prvom je mjestu Vukovarsko-srijemska županija, a slijede ju Koprivničko-križevačka i Sisačko-moslavačka. Serotonina najmanje nedostaje u Istarskoj, Požesko-slavonskoj i Zagrebačkoj županiji koje su na začelju potrošnje antidepresiva. Od dalmatinskih županija na ljestvici potrošnje antidepresiva Zadarska je na sedmome mjestu, Dubrovačko-neretvanska na dvanaestom, a Šibensko - kninska i Splitsko-dalmatinska na začelju - 16. i 17. mjestu.

Prema analizi HALMED-a potrošnja lijekova na izvanbolničko liječenje ovisnosti o opioidima kao što je metadon u Zagrebu je 2,5 puta veća od prosječne potrošnje po županijama u 2016. godini.