StoryEditor
Hrvatska i svijetNIŠTA OD POPUŠTANJA

Božinović: 1. veljače sigurno nije datum kada će se događati nešto spektakularno...

Piše šibenski.hr
20. siječnja 2021. - 13:04
Ranko Šuvar/Cropix

Nacionalni stožer civilne zaštite na konferenciji za medije izvještava o aktualnoj epidemiološkoj situaciji u Hrvatskoj. 

U posljednja 24 sata zabilježena su 902 nova slučaja zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 3481. Među njima su 1603 pacijenta na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 151 pacijent. 

Preminulo je 27 osoba. Najmlađa preminula osoba je imala 43 godine i nije imala komorbiditet. Sve ostale preminule osobe su imale komorbiditete.

Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do danas ukupno je zabilježeno 226550 osoba zaraženih novim koronavirusom, od kojih je 4711 preminulo, ukupno se oporavilo 218 358 osoba od toga 478 u posljednja 24 sata. U samoizolaciji su trenutno 15 622 osobe.

Do danas je ukupno testirana 1 134 221 osoba, od toga 7068 u posljednja 24 sata.

Do sada je u Hrvatskoj ukupno cijepljeno je 54.304 osobe, a utrošeno je 70% dosad zaprimljenog cjepiva.

Hrvatska po incidenciji na 7. mjestu zemalja EU

Šef HZJZ-a Krunoslav Capak izvijestio je o epidemiološkoj situaciji i incidenciji na 100.000 stanovnika u posljednjih 14 dana. 

- Prije tjedan dana bilo je 1135 novooboljelih od 7713 testiranih, a tjedan prije 1896 od 9919 testiranih. Najvišu incidenciju ima Sisačko-moslavačka županija, a najnižu Istarska. U zemljama EU, Hrvatska je na ljestvici na 7. mjestu. Većina zemalja EU ima višu incidenciju. Trenutna stopa smrtnosti na milijun stanovnika u RH je 1134,1. Na 20. smo mjestu zemalja EU po tome. Do sada smo cijepili 54.304 osoba, od toga je 25.517 u zdravstvu, 23.205 u domovima a ostalo su žurne službe i civili u Sisačko-moslavačkoj županiji.

Zabilježeno 167 prijava nuspojava na cjepivo, među kojima se šest odnosi na Modernino cjepivo.

"Najčešće se radi o lokalnim reakcijama, temperaturi, mučnini. Od petka smo zaprimili i pojavu crvenila, žarenja, nekoliko ozbiljnih nuspojava koje su sve završile dobro", rekao je Capak.

- I dalje imamo pozitivne trendove. Broj novozaraženih je manji, broj hospitaliziranih se smanjuje, imamo veliki pad u jednom danu. Ali dva bolesnika više su na respiratoru u odnosu na jučer, što naglašava i dalje potreban oprez. Pridržavanje svih mjera je jako važno, tako sudbinu uzimamo u vlastite ruke. Smanjenje osobnih kontakata je garancija za daljnje sprečavanje širenja epidemije. Cijepljenje daje nadu i pruža sigurnost u svjetliju budućnost. Trenutno je dostava cjepiva stabilna, svi proizvođači planiraju povećanje proizvodnje i doza. Nadamo se da će ovo s cijepljenjem ići dalje i doprinijeti borbi protiv epidemije, rekao je ministar zdravstva Vili Beroš.

Markotić: 'Nije upitno da će se mutirani soj virusa naći i u Hrvatskoj'

Mutirani soj virusa stigao je u Sloveniju. Novinari su upitali članove stožera ima li sumnji da se pojavio i u Hrvatskoj.

- Pojavio se u Sloveniji i Mađarskoj. Nije upitno da će se naći i u Hrvatskoj. Trebamo biti oprezni. To je ozbiljna situacija gdje trebamo biti oprezni jer veći broj ljudi može biti zaražen, povećava se time i broj hospitaliziranih i umrlih. Sve zemlje će pratiti situaciju i sekvencirati postotak tih uzoraka. Još uvijek se dogovaraju modusi. RH je prijavila da ima kapacitete koji se mogu uključiti u proces sekvenciranja. Ljudi koji moraju putovati u Veliku Britaniju trebaju to reći liječnicima. Ako se pojavi pozitivan nalaz, taj uzorak treba biti upućen na sekvenciranje. Potrebna je velika ozbiljnost, mjere zaštite su potrebne, distanca... Postojeća cjepiva pokrivaju sadašnje mutacije što je pozitivna stvar, rekla je Alemka Markotić.

Ministar Beroš je odgovorio na pitanje gomilanja infektivnog otpada u KB Dubrava.

- Oko zbrinjavanja infektivnog otpada zadnjih tjedana je bilo nekoliko međuresornih sastanaka. Na tragu smo određenih rješenja: kratkotrajna, srednjoročna i dugoročna. Dubrava je dodatno ugovorila s jednim obrađivačem infektivnog otpada zbrinjavanje dodatnih doza. Nabavili su poseban kontejner za prešanje otpada, rekao je Beroš i dodao:

- Razgovarali smo i o dugoročnim rješenjima koja bi implicirala promjene zakona i sagledavanje činjenice da u RH nemamo spalionicu opasnog otpada. O srednjoročnim rješenjima za 45-60 dana će više reći moja pomoćnica.

- S tim problemom se bavimo već duže vrijeme. Zakonodavnu prepreku smo riješili, sad sukladno tome naše ustanove mogu zbrinjavati taj otpad u svom krugu do izlaza iz ustanova. Trenutno pripremamo dokumentaciju i projekte s kojima ćemo izići na pozive za europska sredstva koja će nam omogućiti da naše ustanove zbrinjavaju u okviru svojih krugova. Najbolje je zbrinjavati otpad tamo gdje se stvara, tako se sprečavaju i bolničke infekcije. Pravimo projekt, javit ćemo se za sredstva i omogućiti ustanovama da zbrinu svoj otpad. Već i sada postoje neke ustanove koje to rade sa svojim sredstvima, rekla je Vera Katalinić Janković.

Markotić je odgovorila kakvo je stanje u bolnici Fran Mihaljević što se tiče infektivnog otpada.

- Zarazna ima višak infektivnog otpada, on je zbrinut u hermetički zatvorenim kontejnerima. Zasad je jedan dio kod nas koji se nije mogao odvesti. U razgovorima smo s Ministarstvom i razmatramo dodatne opcije da uvedemo tehnologiju koja bi i ubuduće rješavala taj problem. I mi smo se prijavili na projekte EU.

Božinović: '1. veljače se neće dogoditi ništa spektakularno'

Novinari su upitali ministra Božinovića ide li se na pooštravanje mjera po uzoru na Njemačku.

- Mi smo imali svoj pristup nošenja s virusom, ali zbog zemljopisnog položaja, turizma i sl. smo više puta rekli da Hrvatska nije otok, niti jedna država ne može biti otok i ponašati se tako. Mi možemo u jednoj mjeri utjecati na stanje s epidemijom kod nas ali trajno rješenje ove krize je u promjeni pandemijske klime, a to može napraviti samo skupina zemalja kao što je EU, a i cijeli svijet. U ovoj utrci s vremenom želimo jasnu sliku svega što se događa i u RH i izvan, a mjere koje ćemo donositi za 10-11 dana bit će proizvod razgovora ali osnovno, stanja epidemije u RH. Nikad nismo primjenjivali automatizam ili copy-paste onoga što su radili drugi jer svi imaju svoju specifičnost, ali glavne trendove uvažavamo. Vidjeli ste da je i Komisija jučer izašla s jednim dokumentom koji se odnosi na razdoblje pred nama, koje je vrlo izazovno. Spominju se nove varijante virusa o kojima treba voditi računa. Trenutno imamo dobre trendove ali još ne možemo biti zadovoljni i reći da je sve iza nas. Vrlo je delikatno ovo razdoblje i sigurno ćemo učiniti sve da s jedne strane sačuvamo zdravlje i živote, a s druge strane vidjeti da, ako ima realnog prostora barem za neke manje korekcije, da se one i naprave, rekao je Božinović.

Kakav treba biti trend da mjere popuste?

- Broj novozaraženih je danas manji, udio pozitivnih u ukupnom broju testiranih danas je nekih 12,7 posto a prošli tjedan je bilo više od 14%. Bitno je da taj trend održimo i to nam sigurno otvara mogućnost da razgovaramo. 1. veljače sigurno nije datum kad će se događati nešto spektakularno u smislu popuštanja mjera, dodao je Božinović.

Globalna solidarnost

Osvrnuo se na izjave čelnika WHO-a od prekjučer.

- Nije on prvi koji upozorava na to. Treba ukazivati na činjenicu da cjepivo mora biti dostupno što većem broju ljudi, bez obzira u kojem dijelu svijeta žive. Kad je u pitanju globalna pandemija, ona se ne može iskorijeniti parcijalnim pristupom. Ako ostanu cijeli nizovi zemalja ili kontinenti na kojima neće doći do procjepljivanja ljudi, bojim se da će virus i dalje živjeti među nama svima. Ono što mi možemo komentirati kao članica EU je činjenica da jedno od 4 glavna pitanja o kojima će se raspravljati je ubrzano cijepljenje i dostupnost cjepiva, pojačano testiranje, osiguranje funkcionalnog tržišta, a četvrto je pitanje međunarodnog vodstva i solidarnosti koje EU treba pokazati. I dosad je EU najveći donator. Sve skupa je to nešto više od 850 milijuna eura. Europska komisija ima viziju da se jače angažira prije svega u susjednim regijama, a to je zapadni Balkan, istočno susjedstvo i sjever Afrike. O tome se itekako razgovara i mislim da je i na drugim svjetskim silama jedna vrsta moralne obveze da pomognu državama koje zbog cijene, komplicirane dostave cjepiva i slično. U svemu ovome solidarnost mora biti globalna i vjerujem da će taj stav prevladati diljem svijeta, a za Europu ne sumnjam, zaključio je Božinović na kraju press konferencije.

Izdvojeno

26. veljača 2021 20:26