StoryEditorOCM
Hrvatska i svijetugostitelji predlažu 70 posto prakse, 30 posto teorije

Budući konobari, kuhari i slastičari trebali bi imati više praktične nastave, a ugostitelji bi im dio i platili

11. studenog 2017. - 13:50

Zna se dogoditi da vam dođe gost i pita: "Oprostite, imate li konobara koji nas zna poslužiti?".
Mnogo je, na žalost, onih koji ne znaju ni osnove ophođenja s gostima, ne znaju reći ni: "Dobar dan, danas nudimo to i to..", s koje strane prići gostu, kako pravilno postaviti pribor za jelo. Imate konobara koji sa šanka samo kimne glavom gostu, kao: "Šta hoćeš?"

Slika je to ugostiteljske zbilje kojoj mnogi od nas više i ne pridaju pozornost, ali s njom u svijet odlaze i dojmovi naših posjetitelja o maloj zemlji koja se silno želi promovirati kao turistički biser. Primjere navodi Franz Letica, predsjednik Udruženja ugostitelja Zagreb, koje je ovih dana prema glavnom gradu, ali i državnim tijelima uputilo nekoliko zahtjeva. Među njima je i onaj da se napokon za školovanje ugostiteljskih zanimanja poput konobara, kuhara ili slastičara broj sati praktične nastave poveća na 70, a teoretske smanji na 30 posto.

- Već 13 godina borimo se da se ti omjeri, koji su sada obrnuti, povećaju u korist praktične nastave. Iz škola godinama izlazi nestručan kadar, a ništa se ne mijenja. Osim toga, zemlja smo koja je suočena s egzodusom tih ljudi, posao konobara, kuhara, pomoćnih kuhara, sve više rade osobe koje nemaju veze s tom strukom. Ovaj put nećemo odustati dok se ne donese kurikulum kojim bi se na zadovoljavajući način riješilo to pitanje – kaže Letica, dodajući kako će im se u zahtjevima pridružiti i ostala obrtnička udruženja.



Ugostitelji bi, također dodaje, u slučaju povećanja sati prakse bili spremni isplatu dijela naknade učenicima preuzeti na sebe. Velik problem trenutačno im predstavlja i previsoka stopa PDV-a od 25 posto, a Letica kaže da bi njezinim smanjenjem sve do jedan ugostitelj bio spreman podići plaću radnicima.
Dok stvari stoje kako jesu, jedan od zahtjeva upućen državnim vlastima jest da se već iduće godine poveća kvota za strane radnike u ugostiteljstvu i turizmu.

- To je samo gašenje požara za iduću sezonu. Samo u Zagrebu zatražili smo da nam se povećaju kvote za tisuću konobara, 150 kuhara i 30 slastičara. Smiješno je, ali ove godine za cijelu Hrvatsku odobreno je povećanje od 176 turističkih djelatnika – govori o ovim problemima Franz Letica.



- Ne mogu se složiti da su samo škole odgovorne ako nestručan kadar dolazi na tržište rada. Na primjer, u našoj školi mi smo već sada omjer sati praktične i teoretske nastave doveli na oko 50:50 posto. Od 95 dana praktične nastave, naši učenici jednu trećinu vremena provode sa strukovnim nastavnicima u školi, a dvije trećine u gospodarstvu. Dakle, odgovornost je i na mentorima u gospodarstvu koji moraju unaprijediti svoje kapacitete i pedagoško-psihološke kompetencije – smatra Ivo Bilić, ravnatelj splitske Turističko-ugostiteljske škole.

Ističe kako u školovanju u trogodišnjem trajanju za zanimanja konobar, kuhar, slastičar, ipak nije poželjno drastično rezati teoretski dio jer, dodaje, nije isto školuje li se netko za konobara ili vodoinstalatera.

- Konobari moraju znati barem dva strana jezika, poznavati kulturno-povijesno nasljeđe, hrvatski jezik, neophodno je da se općeobrazovni i strukovni predmeti izučavaju i u školama. Slažem se da promjena treba biti, pa i da se pomaknemo prema više praktične nastave. Ali, korisnije bi bilo stvari mijenjati organizacijski, na primjer, da se tim učenicima omogući praktična nastava izvan škole u kontinuitetu, recimo od 30 dana, a ne kao danas, jedan do dva puta tjedno – predlaže Bilić.
 


Dualni model

Iako iz Ministarstva obrazovanja tvrde da je i danas propisano 60 posto prakse, u školama objašnjavaju da je tako u jedinstvenom modelu obrazovanja (JMO) za ta zanimanja koji danas provodi tek deset do 15 posto škola. Ostale su se vratile klasičnom modelu u kojemu je taj omjer ili izjednačen ili u korist teoretske nastave. Kako bilo, odnos teoretske i praktične nastave u skladu s potrebama gospodarskog rasta rješavat će se i kroz Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje koji je upravo u izradi, najavljuju iz Ministarstva.
- Uz to, planira se uvođenje dualnog modela strukovnog obrazovanja te je ministrica Divjak imenovala radnu skupinu za razvoj toga modela i pripremu njegova uvođenja u naš obrazovni sustav – najavljuju iz MZO-a.

24. prosinac 2024 15:18